Prateći informacijska stremljenja 21. stoljeća Služba za fotografsku dokumentaciju
kulturne baštine Ministarstva kulture i medija odlučila je najvrjednije i
najzanimljivije dijelove iz svoje Fototeke ...podastrijeti široj javnosti. Tkalčićeva
fotografska ostavština bila je među prvim javno objavljenim cjelinama, povrh
toga prva koja je s pravnog gledišta, sukladno Zakonu o autorskom i srodnim
pravima, zahtijevala te prošla proces regulacije autorskog prava. U članku se
govori o stručnim i pravnim poduzimanjima vezano uz javnu objavu Tkalčićeve
fotografske ostavštine.
Fototeka kulturne baštine Ministarstva kulture i medija svjedoči nam da je Lika sa
svojom bogatom baštinom koja taloži i bilježi materijalne i nematerijalne tragove
čovjekove kontinuirane prisutnosti ...na ovim prostorima od najranijih vremena,
bila itekako privlačna kako organiziranim zaštitarima baštine, tako i namjernicima i istraživačima širokih profila. Lički krajolici, spomenici i narod predstavljali su istinski fokus njihovog intelekta i nepresušnu inspiraciju njihovom oku.
Među njima su fotograf Vaso Margetić, arheolog, muzealac i konzervator Josip
Brunšmid, povjesničar i arhivist Emil Laszowski, mladi prosvjetar Ivan Rubčić
te muzealac i konzervator Većeslav Heneberg.
Fotodokumentacija Galerije Antuna Augustinčića tijekom više od 40 godina postojanja pokazala se vrlo korisnim i u posljednje vrijeme sve češće korištenim izvorom kontekstualizacije muzejskog fundusa ...i izvor novih spoznaja o kiparskom opusu Antuna Augustinčića. Njezin današnji ustroj, fizičko stanje i stupanj obrađenosti rezultat su entuzijazma njezinih djelatnika koji su tijekom godina na najbolji mogući način intuitivno pronalazili načine skupljanja, obrade i čuvanja fotodokumentacije, ali i primjene standarda koji su posljednjih godina definirani na području digitalne obrade i prezentacije fotografske građe.
Fototeka Muzejskoga dokumentacijskog centra (MDCa) dokumentacijska je zbirka, a simpozij Fotografska baština u muzejima što ga je organizirao MDC potaknuo je na razmišljanje o njezinoj revalorizaciji ...– o drugom pogledu na zbirku, kao i o potencijalima da ona postane nukleus nove muzejske zbirke (povijesne, dokumentarne, umjetničke).
Ovim se radom objelodanjuju i prvi put objavljuju podatci vezani za život i djelovanje fotografa Svetozara Prodanovića, koji do danas nije spominjan u stručnim ni znanstvenim pregledima hrvatske ...fotografije 20. st. Poticaj za istraživanje pojavio se tijekom obrade građe fototeke Atelijera Meštrović u Zagrebu, prilikom koje je evidentiran veći broj fotografija Svetozara Prodanovića (1895. – 1961.) s prikazima djela kipara Ivana Meštrovića (1883. – 1862.).
Ako motivacija za ponovno vrednovanje uloge i značenja non-collection fotografija u muzejima već ne proizlazi iz etike baštinske zajednice, mogla bi se temeljiti na spoznaji da materijalnost i u nju ...upisana društvena biografija tih fotografskih objekata, baš kao i cjelinā koje ih sadržavaju (fotoarhiva, fototeka, dokumentacijskih zbirki i sl.), čine svojevrsno “fotografsko pamćenje”, “vizualnu historiografiju” muzejske prakse i širih intelektualnih krajobraza pojedinih znanstvenih disciplina. Ovaj je rad pokušaj da se u ovdašnjim prilikama ponudi argumentacijska osnova za djelovanje u tom smjeru.
Fototeka Etnografskoga muzeje Istre fond je sekundarne dokumentacije bogatoga i raznolikoga sadržaja relevantnoga za područje čitave Istre, a s najstarijim zapisima iz sredine 50-ih godina 20. ...stoljeća. Tematski se fotografije u najvećoj mjeri odnose na
ruralne prizore i arhitekturu, predmete, kućni inventar, namještaj, odjeću. Iako velike vrijednosti i široke primjene, fond se odlikuje nedovoljnom razinom konzultabilnosti i funkcionalnosti. Slijedom toga, provedena je analiza i započeta njegova sistematizacija kao
neophodan korak u daljnjem razvijanju s ciljem uspostavljanja svrsishodne baze fototeke.
PDF
