Fototerapija u dermatologiji Čeović, Romana
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2007, Letnik:
16, Številka:
1_Dermatologija
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Fototerapija je primjena ultraljubičastog, neionizirajućeg,
elektromagnetskog zračenja u liječenju kožnih bolesti
s fotosenzibilizatorom ili bez njega. U fotobiološkim se procesima
elektromagnetsko ...zračenje pretvara u kemijsku energiju,
što uzrokuje fotokemijsku reakciju. To je osnovna postavka kod
liječenja ultraljubičastim zračenjem. Fotokemoterapija (PUVA)
označava primjenu fotosenzibilizirajuće tvari – psoralena i UVAzračenja
(UVA: 320-400). Psoraleni se mogu primjenjivati topički
i peroralno. U članku su navedeni osnovni principi, indikacije
i moguće kombinacije fototerapije (UVB) i fotokemoterapije
(PUVA).
Aim: To present a patient with generalized vitiligo who was treated
with topical corticosteroids and narrow band ultraviolet B phototherapy
and to give an overview of treatment modalities for ...vitiligo. Case
report: A 42 year-old men was admitted because of generalized vitiligo.
Clinical examination revealed depigmented milky-white macules
distributed symmetrically on lateral sides of trunk, upper and lower
extremities, neck and periorbital region of the right facial side. A
topical corticosteroid, mometazon furoat, was prescribed once a day and
narrow band UVB phototherapy was initiated. Phototherapy was
administered three times a week with the initial dose of 0.3 J/cm2 and
dose increment at the rate of 20% of the previous dose until the
formation of a mild erythema. Total dose received was 69.213 J/cm2.
After received therapy, repigmentation was partially achieved, and the
progression, as well as the appearance of the new vitiliginous lesions,
were stopped. Discussion and conclusion: Various modalities of
treatment are used in therapy of vitiligo, but there is still no
universal therapy that could be effective in all vitiligo patients.
Different clinical manifestations of vitiligo are the result of
different pathogenetic mechanisms and require different treatment
approaches. Therefore, future research is needed in order to clarify
the etiopathogenetic mechanisms and provide new, more effective
therapeutic opportunities.
Novorođenačka žutica je klinička manifestacija hiperbilirubinemije koja se pojavljuje kod 50%
donešene djece i čak 80% nedonešene djece, a može biti fiziološka i patološka. U radu su prikazane
...epidemiološke karakteristike 208 novorođenčadi i nedonoščadi s postavljenom dijagnozom
novorođenačke žutice hospitalizirane u Odjelu za pedijatriju, u Jedinici za bolesnu novorođenčad i
nedonoščad od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2018. godine. Statističkom analizom utvrđeno je
da je novorođenačka žutica bila češća kod muškog spola (61%), u svim je slučajevima bila
nekonjugirana, a najčešći su komorbiditeti uz žuticu bili nedovoljan unos hrane, prevelik pad na
tjelesnoj masi te nedonešenost. Fototerapija i fototerapija uz primjenu infuzije bile su uspješne
metode liječenja novorođenačke žutice na prikazanom uzorku. Boravak novorođenčadi u Jedinici
iznosio je 4,7±5,5 dana, a troškovi su iznosili 720,7±578,8 eura.
Cilj: Cilj rada je prikaz slučaja bolesnika s generaliziranim oblikom vitiliga koji je liječen lokalnim kortikosteroidima i uskospektralnom UVB fototerapijom, kao i pregled novih oblika liječenja ...vitiliga.
Prikaz slučaja: Četrdesetdvogodišnji bolesnik zaprimljen je zbog generalizirane pojave vitiliga. Kliničkim pregledom uočene su depigmentirane mliječnobijele makule simetrično raspoređene po koži lateralnih strana trupa, gornjih i donjih ekstremiteta, kao i vratu te periorbitalno na desnoj strani lica. U terapiju je uvedena kortikosteroidna krema, mometazon furoat, a potom i uskospektralna UVB fototerapija koja se provodila tri puta tjedno uz povećanje doze za 20% prilikom svakog obasjavanja do pojave blagog eritema. Ukupna primljena doza iznosila je 69.213 J/cm2. Liječenje je dovelo do poboljšanja u smislu mjestimične repigmentacije vitiliginoznih lezija, zaustavljena je progresija postojećih, kao i nastajanje novih lezija.
Rasprava i zaključak: Iako postoje brojne dostupne metode liječenja, ne postoji univerzalna terapija koja bi bila učinkovita u svih bolesnika s vitiligom. Raznolikost kliničke slike vitiliga posljedica je različitih patogenetskih mehanizama, stoga zahtijeva i različite pristupe u liječenju. Nova istraživanja na polju etiopatogeneze vitiliga omogućit će razvoj novih učinkovitijih modaliteta liječenja koji bi doveli do trajnog izlječenja bolesti.