U ovome se članku analiziraju poredbeni frazemi jednoga hrvatskog čakavskog govora prikupljeni na terenskome dijalektološkom istraživanju i uspoređuju s poredbenim frazemima hrvatskoga standardnog ...jezika. Posebna se pozornost poklanja onim čakavskim frazemima koji imaju različitu sliku u pozadini frazema unutar istoga frazemskog koncepta i onima koji nemaju ekvivalenta u standardu.
U pokušaju inoviranja nastave hrvatskoga jezika u Gimnaziji «Matija Mesić» u Slavonskome Brodu, učenici četvrtih razreda (4.A, opća gimnazija i 4.E, jezična gimnazija) u školskoj godini 2005./2006. ...upoznali su značajke projekta i projektne nastave. Stečeno znanje primijenili su radeći na projektu s temom Frazemi: a) Frazemi koje rabe učenici gimnazije i b) Frazemi koje rabe članovi obitelji učenika.
Provedeno je samostalno istraživanje: prikupljanje, odabir i sistematiziranje frazeološke građe. Izrađen je završni dio projekta: 1. pregledni plakati i 2. Mali hrvatski frazeološki rječnik gimnazijalaca (vježba). Napravljena je kritička analiza cjelokupnoga tijeka rada na projektu. Projekt je zatim prezentiran u školi.
Ovim člankom ponudili smo jedan od modela rada na projektima u nastavi hrvatskoga jezika. Rad na projektu je osmišljen drugačije od uobičajenoga, tradicionalnoga načina stjecanja i primjene znanja u školi. Primijenjene su različite metode koje se zasnivaju na «iskustvenome učenju».
Projektna bi se nastava trebala povremeno primjenjivati u nastavi hrvatskoga jezika.
U radu se analiziraju pučka imena spomendana sv. Matije, apostola, i sv. Mateja, apostola i evanđelista, u hrvatskim štokavskim, kajkavskim i čakavskim govorima, uključujući i dijasporu. Također se ...analiziraju pučke poslovice i frazemi vezani uz spomendane tih dvaju svetaca. Analiza se dijelom temelji na primjerima spomendanskih imena, poslovica i frazema preuzetih iz postojeće literature, a dijelom na sukladnoj građi koju je autorica rada prikupila osobnim terenskim istraživanjem.
U radu se istražuju frazemi pronađeni u glagoljskim oporukama sa zapadnih otoka zadarske skupine iz 17. i 18. stoljeća. Iako frazem kao skup riječi dobiva novo značenje, leksička značenjska ...sastavnica ne odlazi u nepovrat, već ostaje semantički talog, tj. frazemska pozadinska slika koja motivira frazeološko značenje. Grupirajući frazeme u koncepte, autor želi proniknuti u oporučiteljevo znanje o svijetu i u njegovu konceptualnu strukturu kako bi pokazao kulturno-povijesni aspekt života na sjevernodalmatinskim otocima toga razdoblja.
U ovome se radu opisuju frazemi s leksemom životinje kao sastavnicom, prikupljeni u terenskom istraživanju hrvatske frazeologije mađarskog Pomurja i međimurske frazeologije. Kao predstavnik hrvatske ...frazeologije mađarskog Pomurja selo je Serdahelj dok je Mala Subotica predstavnik međimurske frazeologije. Frazemi sa sastavnicom životinje motivirani su životinjskim osobinama, njihovim vanjskim izgledom, ponašanjem, ali i odnosom prema čovjeku, kao i čovjeka prema životinjama. U radu se prikazuje i poredak učestalosti frazema s leksemom životinje kao sastavnicom u obama govorima.
U prilogu se želi pokazati koji uzročnoposljedični odnosi postoje između osnovnog prototipnog značenja i različitih oblika frazeološke uporabe. Ti će se odnosi ilustrirati na nekoliko primjera.
Benešićev Rječnik hrvatskoga književnoga jezika od preporoda do I. G. Kovačića objavljen je u razdoblju od 1986. do 1990. u dvanaest svezaka (A do rzati). Rad na dovršavanju rječnika pokrenut je ...2008., a temelji se na prihvaćanju i provođenju smjernica koje su određene 1948. na početku rada, te postavlja dva zahtjeva: da se rječnik završi kao da ga je završavao sam Benešić, ali da se ne ponavljaju pogreške nedosljedne obrade. Nakana je ovoga rada analizom obrade frazema, koji su bitna sastavnica rječničke građe, utvrditi Benešićeva načela uvrštavanja frazema u natuknički članak i ponuditi sustavnija rješenja za daljnju obradu koja bi pomirila dva zahtjeva. Analiza obrade frazema obuhvatila je pitanja na koji su način organizirana značenja u natukničkome članku i jesu li povezana s frazemima, zatim u kojoj su mjeri kognitivni mehanizmi utjecali na obradu frazema pri čemu je utvrđena konceptualna motivacija njihova značenja te na koncu kako utemeljenost na korpusu citata utječe na obradu prenesenih značenja.
U članku su prikazani rezultati istraživanja turcizama u frazemima čakavskih, kajkavskih i štokavskih hrvatskih govora. Korpus analiziranih turcizama čine objavljeni dijalektološki, među njima i ...frazeološki rječnici pojedinih mjesnih idioma, skupina govora ili dijalekata i objavljeni radovi o frazemima pojedinih govora ili skupina govora. Rezultat su istraživanja podatci o podudarnim/razlikovnim turcizmima u govorima pojedinih narječja, odnosno o ovisnosti uporabe turcizama u frazemima o pripadnosti narječju ili pak određenomu području bez obzira na dijalektološku klasifikaciju, dakle o prostornoj ograničenosti takvih frazema. Usto, istražena je produktivnost i struktura turcizama unutar frazema u hrvatskim govorima.
U radu se preispituju granice frazema s obzirom na tvorenice kao frazemske sastavnice (krenulo je niz brdo (nizbrdo) što, ići na ruku (naruku) komu) ili samostalne jedinice (bogtepitaj, budibogsnama, ...kvragu) koje prema postojećoj frazemskoj definiciji ne ulaze u frazeološki fond. Posebna se pozornost poklanja frazemskim polusloženicama kao novoustanovljenoj skupini frazema prema frazemskome opsegu (amo-tamo, brže-bolje, danas-sutra, rak-rana, više-manje, zbrda-zdola). Istraživanje je utemeljeno na korpusu hrvatskih pravopisa od Partaša do Babića i Moguša, hrvatskim općim i frazeološkim rječnicima te elektroničkom korpusu Hrvatska jezična riznica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
O koncepciji Rječnika Murskog Središća Blažeka, Đuro
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
06/2016, Letnik:
42, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
U radu se govori o koncepciji Rječnika Murskog Središća autora Đure Blažeke i Grozdane Rob (Učiteljski fakultet, Zagreb, 2014.). Opisuju se neki od leksikografskih postupaka pretvaranja sirove građe ...u znanstveni rječnik (reduciranje neprikladne građe, izbor egzemplifikacija, arhileksem, gramatički dio rječničkog članka, stilske odrednice, postupanje sa sinonimima i inačicama) i naknadna istraživanja koja u tu svrhu treba obaviti. Uvodi se termin ekspresivna rečenična potvrda kao leksikografska vrijednost sama po sebi koju treba uvrstiti u rječnik, a ne samo kao egzemplifikacija leksemu. Ona se razlikuje od kolokacijskih sveza i frazema. Zaključuje se da je suradnja amatera (skupljača građe) i znanstvenika najbolji način nastanka opsežnijeg rječnika mjesnoga govora koji bi sadržavao i mnogo arhaičnijeg leksika i veći broj primjera ekspresivnije uporabe leksika u komunikacijski specifičnim situacijama.
