Proteklih godina u animalnoj proizvodnji i prehrambenoj industriji dizajnirani – obogaćeni proizvodi predstavljaju jedno od najzanimljivijih područja istraživanja i inovacija. Ovi proizvodi smatraju ...se funkcionalnom hranom i sadrže sastojke koji imaju povoljne fiziološke učinke na ljudsko zdravlje. U peradarskoj proizvodnji dizajnirana ili obogaćena jaja važna su vrsta funkcionalne hrane. Potražnja funkcionalne hrane na tržištu zadnjih godina je u porastu. Upravo zbog povećanoga interesa ljudi za kupovinom dizajniranih proizvoda dolazi do prilagodbe proizvodnje u peradarskoj industriji. Izmjenom sastava krmnih smjesa za nesilice utječe se na promjenu nutritivnoga sastava jaja, kao i na očuvanje njihove kvalitete. Ovim postupkom u jajima se može postići promjena koncentracije kolesterola i njegovih frakcija, masnih kiselina i pigmenata. Iz relevantne znanstvene literature uočljivo je da se konzumacijom dizajniranih jaja može pozitivno utjecati na zdravstveno stanje ljudi. Stoga je i cilj rada opisati različite koncepte proizvodnje dizajniranih jaja te istaknuti zdravstvenu dobrobiti njihove konzumacije kod ljudi.
Samonikla flora i fauna nisu u potpunosti iskorištene u ljudskoj prehrani. U ovom radu prikazani su rezultati terenskih botaničkih istraživanja uglavnom zeljastih vrsta i podvrsta suhih mediteranskih ...travnjaka i šumskih rubova područja Ćićarije. Tijekom više vegetacijskih sezona od proljeća do jeseni floristički je istraživano područje Natura 2000 zaštićenih staništa (habitat 62A0). U cilju povećanja mogućnosti proizvodnje hrane i raznolikosti poljoprivrednih proizvoda, ovdje je izdvojeno i opisano 106 svojti. Od 32 vrste koje se koriste kao hrana (npr. Artium lappa, Scorzonera hispanica, Capsella bursa-pastoris, Diplotaxis tenuifolia, Rumex acetosa i dr.), najviše je samoniklog povrća (19 svojti), 9 vrsta se koristi kao samoniklo voće i 4 vrste kao baza za izradu pića. Od 46 vrsta koje se koriste kao hrana za životinje, većina ih spada u porodicu trava (Poaceae), među njima nalazimo 3 vrste koje se koriste kao samoniklo povrće (Portulaca oleracea, Trifolium incarnatum i T. aureum) i 3 kao arome (Elymus repens, Melilotus officinalis i Trifolium pratense). Također među njima nalazimo 8 medonosnih biljaka (npr. Marrubium vulgare, Melilotus officinalis). U kategoriji materijala odnosno tvari nalazimo biljke poput Hyssopus officinalis, Juniperus communis, Salvia officinalis i dr. Povećanje proizvodnje hrane od samoniklih biljaka koje nas okružuju, kao i povećanje prerade u određene proizvode (npr. začina i dodataka hrani) je moguće, pri tome imajući u vidu potrebu zaštite okoliša i aktualne klimatske promjene.
Wild growing flora and fauna are not fully utilized in human nutrition. This paper presents the results of field botanical research and mainly herbaceous species and subspecies of dry Mediterranean grasslands and forest edges of the Ćićarija area. During several vegetation seasons from spring to autumn, the area of Natura 2000 protected habitats (habitat 62A0) was floristically explored. In order to increase the possibility of food production and diversity of agricultural products, 106 taxa have been singled out and described here. Of the 32 species used as food (eg Artium lappa, Scorzonera hispanica, Capsella bursa-pastoris, Diplotaxis tenuifolia, Rumex acetosa, etc.), most are wild vegetables (19 taxa), 9 taxa are used as wild fruits and 4 taxa as a base for making drinks. Of the 46 species used as animal feed, most belong to the grass family (Poaceae), there are also 3 species used as wild vegetables (Portulaca oleracea, Trifolium incarnatum and T. aureum) and 3 as aromas (Elymus repens, Melilotus officinalis and Trifolium pratense). Among them we also find 8 honey plants (eg Marrubium vulgare, Melilotus officinalis). In the category of materials or substances we find plants such as Hyssopus officinalis, Juniperus communis, Salvia officinalis and others. Increasing food production from wild plants that surround us, as well as increasing processing in certain products (eg spices and food additives) is possible, bearing in mind the need for environmental protection and current climate change.
Pozadina istraživanja. Polisaharidi izolirani iz biljaka, gljivica i bakterija imaju dokazani imunomodulacijski učinak. Ljuska slanutka, koja se smatra otpadom prehrambene industrije, bogata je ...antioksidansima i bioaktivnim spojevima. Eksperimentalni pristup. U ovom smo radu ispitali imunomodulacijsku aktivnost polisaharida iz ljuske slanutka (Cicer arietinum L.) vrste kabuli. Ispitivanje je provedeno in vitro na staničnoj liniji RAW264,7, a in vivo na BALB/c miševima, uzgojenim u uvjetima bez patogena specifičnih za miševe. Rezultati i zaključci. U ispitivanju in vitro na makrofagu sličnim stanicama RAW264,7, tri pročišćene frakcije polisaharida iz ljuske slanutka imale su izraženu imunomodulacijsku aktivnost. Uzorak iz treće frakcije imao je veći utjecaj na preživljavanje stanica, znatnije je poboljšao fagocitni indeks i u najvećoj mjeri utjecao na aktivnost kisele fosfataze. Osim toga, taj je uzorak bitno (p
Funkcionalna hrana postala je važan sektor u promicanju zdravstvenih prednosti hrane preko njenih funkcionalnih sastojaka sadržanih u ovim proizvodima. Posljednjih godina povećano je zanimanje ...potrošača i prehrambene industrije ne samo za funkcionalne sastojke hrane nego i za način na koji mogu pomoći u održavanju ljudskoga zdravlja. Mišljenje da prehrana ima važnu ulogu u sprečavanju i liječenju bolesti široko je prihvaćeno. Brojni literaturni podatci upućuju na to da pčelinji proizvodi, uključujući matičnu mliječ, mogu imati blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Matična je mliječ pčelinji proizvod s brojnim biološki aktivnim sastojcima zdrave hrane. Izlučevina je posebnih žlijezda (hipofaringealnih i mandibularnih) koju pčele radilice (Apis mellifera L.) koriste za hranjenje matice i ličinki. Matična mliječ sadrži znatnu količinu proteina, slobodnih aminokiselina, lipida, vitamina i šećera. Njene su karakteristične sastavnice bioaktivne tvari, primjerice trans-10-hidroksi-2-decenska kiselina, antibakterijski proteini, i protein mase 350 kDa protein, nazvan apisin, koji stimulira proliferaciju ljudskih monocita. Matična mliječ pokazuje brojne fiziološke i farmakološke učinke u sisavaca, uključujući vazodilataciju i sniženje krvnog tlaka, sniženje vrijednosti kolesterola, usporavanje procesa starenja, antioksidativnu aktivnost, imunomodulacijski te protuupalni, antimikrobni, estrogenski, antiosteoporozni i protutumorski učinak. Ublažavanje simptoma menopauze također je jedan od povoljnih učinaka matične mliječi. Ovaj pregledni članak upućuje na molekularne mehanizme uključene u razvoj pojedinih poremećaja te na odnos između matične mliječi i raznovrsnih bolesti na temelju dosadašnjih rezultata različitih in vivo i in vitro istraživanja. Rad također opisuje tumačenja mogućih mehanizama višestrukih korisnih učinaka matične mliječi u borbi protiv starenja i komplikacija povezanih sa starenjem. Osim toga, navode se i preporuke o definiranju standarda kakvoće matične mliječi s obzirom na to da rezultati analize ovoga pčelinjega proizvoda upućuju na značajne razlike u sastavu i djelotvornosti svježih i dehidriranih uzoraka.
Primarna je uloga hrane osiguravanje hranjivih tvari dovoljnih za podmirivanje nutritivnih potreba. Međutim, unazad nekoliko godina sve je više znanstvenih dokaza koji potvrđuju pretpostavke da ...određena hrana ili sastojci hrane imaju pozitivan fiziološki i psihološki utjecaj na zdravlje. Funkcionalna je hrana obogaćena sastojcima koji povoljno utječu na jednu ili više funkcija u organizmu. Konzumacijom funkcionalne hrane potrošač može očekivati zdravstvenu korist. Proizvodnja peradarskih proizvoda kao funkcionalne hrane izuzetno se razvija u stranim zemljama, dok je udio takvih proizvoda na domaćem tržište prehrambenih proizvoda neznatan. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti obogaćivanja peradarskih proizvoda, kao što su meso brojlera i pura te kokošja jaja, koji se mogu okarakterizirati kao funkcionalna hrana. Funkcionalni sastojci u peradarskim proizvodima su polinezasićene masne kiseline (LNA, EPA i DHA) i antioksidansi. Obogaćivanje peradarskih namirnica navedenim sastojcima povoljnim za zdravlje predmet je mnogih istraživanja, ali je značajno u novije vrijeme proučavanje održivosti takvih proizvoda na tržištu.
Funkcionalna hrana je hrana koja ima povoljan uticaj na ljudsko zdravlje mimo uobičajenih nutritivnih funkcija. Biološki aktivna jedinjenja su nosioci povoljnog dejstva funkcionalne hrane. Brojni ...naučni dokazi govore u prilog tome da je ishrana bogata pojedinim namirnicama (kao što su to na primer voće i povrće) direktno u vezi sa smanjenim rizikom od hroničnih, nezaraznih bolesti, tako da se na tim saznanjima razvio koncept funkcionalne hrane. Otkrivaju se funkcionalne osobine tradicionalnih namirnica, ali se dizajniraju i nove funkcionalne namirnice. Uobičajene izjave koje prate tu vrstu namirnica mogu se svrstati u dve kategorije: (1) izjave o odnosu strukture i funkcije (engl. Structure and function claims) moraju da budu istinite i da ne dovode u zabludu potrošača. Te izjave ne moraju da budu odobrene od strane FDA; (2) zdravstvene izjave (engl. Health claims ili disease-specific claims) moraju da budu autorizovane od strane FDA i da poseduju značajnu naučnu potvrdu (Hillovi kriterijumi). Neophodno je rangiranje dokaza različitih tipova studija koje podržavaju zdravstvenu izjavu. Veliki broj biološki aktivnih jedinjenja su nestabilna tokom tretmana i čuvanja. Ona podležu mnogobrojnim hemijskim reakcijama, kao što su to oksidacija, hidroliza, termička degradacija i Maillardova reakcija, što rezultira smanjenjem bioiskoristljivosti. Povoljan efekat biološki aktivnih jedinjenja direktno zavisi od primenjenog tretmana.
Functional foods are foods that may provide a health benefit beyond basic nutrition. Numerous scientifically proven pieces of evidence in many epidemiological studies indicate that nutrition abundant in certain foods (e.g. fruits and vegetables) is directly correlated with a decreased risk of degenerative diseases. Biologically active compounds in functional foods may impart health benefits or desirable physiological effects. Functional attributes of many traditional foods are being discovered, while new food products are being developed with beneficial components. These results are closely related to nutrition's potentials in preventing chronic diseases. Based on these facts the concept of functional foods has been developed. Rigorous scientific investigation has to confirm the positive physiological effects of these compounds upon health. Labeling claims that are used on functional foods are of two types: (1) structure and function claims, which describe effects on normal functioning of the body, but not claims that the food can treat, diagnose, prevent, or cure a disease (claims such as >promotes regularity<, >helps maintain cardiovascular health<, and >supports the immune system< fit into this category); and (2) disease-risk reduction claims, which imply a relationship between dietary components and a disease or health condition. Structure and function claims do not require preapproval by the FDA, and they require much less stringent scientific consensus than disease-risk reduction claims. Many biologically active compounds are unstable during treatments and storage. They undergo many common chemical reactions such as oxidation, hydrolysis, thermal degradation and Maillard reaction, contributing to the lowering of bioavailability. Anyhow, beneficial effect of bioactive compounds depends directly on the applied treatment in the production of foods.
Zbog svojih svojstava propolis se smatra funkcionalnom hranom. Budući je upotreba propolisa u preh-rani ljudi ograničena, treba ju povećati kroz konzumaciju namirnica obogaćenih propolisom koje se ...uče-stalo koriste u prehrani, poput pilećeg mesa. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka propo-lisa hranidbi pilića na tjelesnu masu pilića, masu trupova pilića i randman, kao i na masu pojedinih dije-lova trupa (prsa, batkovi sa zabatcima, leđa sa zdjelicom, krila i vratovi) kao pokazatelja mogućnosti uporabe propolisa u hranidbi tovnih pilića i moguće proizvodnje obogaćenog pilećeg mesa. Istraživanje je provedeno na 180 pilića Ross 308 provenijencije podjednako raspoređenih prema spolu i podijeljenih u tri skupine: kontrolnu skupinu pilića (K) koja je hranjena standardnom krmnom smjesom i dvije eks-perimentalne skupine pilića (E) hranjene uz dodatak propolisa u dvije različite koncentracije ( E1 2 g / kg i E2 4 g / kg). Istraživanje je pokazalo kako nisu postojale statistički značajne razlike između skupina K i E s obzirom na tjelesnu masu i potrošnju hrane u bilo kojem tjednu pokusa. Istraživanje je nadalje otkrilo kako nije bilo statistički značajnih razlika u masi trupova pilića, randmanima i masi pojedinih dijelova trupa između skupina K i E. Može se zaključiti kako dodavanje propolisa nije rezultiralo statis-tički značajnim razlikama u istraživanim proizvodnim pokazateljima pilića. Kako bi se bolje procijenila mogućnost stvaranja propolisom obogaćenog pilećeg mesa potrebna je dodatna analiza drugih pokaza-telja.
Pozadina istraživanja. S obzirom na to da je uporaba funkcionalne hrane i biljnih dodataka prehrani u porastu, nužno je razviti metode za kontrolu njihove kvalitete. Loša kvaliteta proizvoda može ...smanjiti njihovu učinkovitost ili imati štetni učinak na zdravlje potrošača. U ovom radu su određena tri spoja iz skupine kurkuminoida, piperin, šest spojeva iz skupine bosveličnih kiselina te tri spoja iz skupine andrografolida u uzorcima hrane i dodataka prehrani.
Eksperimentalni pristup. Optimiranjem postupka ekstrakcije primjenom Box-Behnkenovog dizajna utvrđeno je da se najveće iskorištenje aktivnih tvari postiže pomoću 81,5 % etanola kao ekstrakcijskog sredstva, vremena sonikacije od 30 min i temperature ekstrakcije od 60 °C. Potom je razvijena i validirana metoda tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti, s posebnim naglaskom na validacijske parametre: selektivnost, preciznost i otpornost. Naposlijetku, metoda je primijenjena za analizu 54 uzoraka hrane i dodataka prehrani.
Rezultati i zaključci. Većina proizvoda je nabavljena od pouzdanih dobavljača te odgovara zahtjevima relevantnih regulatornih tijela. S druge strane, proizvodi nabavljeni putem interneta sadržavali su niske količine aktivnih tvari (24 % uzoraka sadržavalo je manje od 20 % deklariranog sadržaja). Dio uzoraka sadržavao je iznimno velike količine djelatnih tvari, zbog čega njihova primjena može dovesti do neželjenih popratnih pojava (jedan uzorak koji sadrži andrografolide) i farmakokinetičkih interakcija (jedan uzorak koji sadrži piperin). Zaključeno je da bi potrošači trebali na to obratiti pažnju prilikom kupovine ovih proizvoda te ih nabavljati od provjerenih proizvođača.
Novina i znanstveni doprinos. Ovo istraživanje po prvi put prikazuje metodu istovremene analize gore navedenih proizvoda. Predložena metoda je jednostavna i pouzdana, te se može implementirati u većini laboratorija koji provode rutinske kontrole kvalitete navedenih proizvoda. Štoviše, ovo istraživanje rasvjetljava lošu kvalitetu pojedinih proizvoda, te naglašava potrebu osviještenosti potrošača prilikom nabave takvih proizvoda.
Umjerena i redovita konzumacija vina povezana je s brojnim blagotvornim učincima vina na zdravlje čovjeka. Ti učinci su povezani s polifenolnim supstancijama iz vina koje imaju najsnažniji utjecaj na ...bolesti srca i krvnih žila. Polifenolne sastavnice vina su također zaslužne za antikancerogeno, neuroprotektivno i antidijabetičko djelovanje. Na temelju toga vino se, posebice crno, može smatrati funkcionalnom hranom koja ima i dokazano farmakološko djelovanje. Hrvatska obiluje vinorodnim područjima i kvalitetnim vinima, ali su te činjenice slabo iskorištene u marketinške svrhe.
Crna vina iz Srednje i Južne Dalmacije imaju najveći sadržaj polifenola, što se pripisuje povoljnijim klimatskim uvjetima koji uvelike utječu na formiranje tih tvari u grožđu tijekom zriobe. Međutim, neka vina iz kontinentalne Hrvatske svojom kvalitetom ne zaostaju za dalmatinskim vinima. Naša se vina moraju istaknuti iz mase stranih, uvoznih vina koja su mahom jeftinija, ali ne nužno i slabije kvalitete od hrvatskih te privući kupca i u našoj zemlji, a posebice u inozemstvu. Navedene činjenice treba maksimalno iskoristiti u strategiji prodaje, distribucije, promocije i marketinga hrvatskih vina.
Peradarska proizvodnja u istočnoj Hrvatskoj razvijena je kod individualnih proizvođača uglavnom na poluintenzivan način, kao i u okviru organiziranih peradarskih sustava, gdje je proces organiziran ...na suvremen, intenzivan način. Postoji tradicija uzgoja kokoši i gusaka u našim krajevima. Peradarski proizvodi – meso i jaja važni su u opskrbi stanovništva animalnim proteinima, mineralnim tvarima i vitaminima. U intenzivnoj proizvodnji koriste se suvremeni hibridi kokoši i to za proizvodnju jaja, odnosno proizvodnju mesa. Danas je guščarstvo u ovim krajevima potpuno zapostavljeno. Ulaskom RH u Europsku uniju postoji mogućnost plasiranja proizvoda od autohtonih pasmina peradi, kao što su kokoš Hrvatica i zagorski puran te podravska guska. Za prve dvije autohtone pasmine peradi izdvajaju se financijske potpore na nacionalnoj razini, jer te pasmine mogu, uz dobre proizvodne osobine, predstavljati genetske resurse i strateške rezerve u budućem razvoju domaćih genotipova peradi. Posebno se ističe proizvodnja peradi u skladu s kriterijima dobrobiti i zdravlja peradi. U radu se razmatra daljnji razvoj peradarstva u smislu proizvodnje mesa peradi i jaja kao funkcionalne hrane. Na sastav i sadržaj nutricina u mesu i jajima može se utjecati sastavom obroka. Uporabom krmiva i dodavanjem određenih sastojaka ugrađuju se željeni nutricini u mišićno tkivo peradi. Konzumiranje jaja i mesa peradi obogaćenih selenom, luteinom i omega-3 masnim kiselinama utječe na poboljšanje kvalitete ljudske prehrane. Najnovija istraživanja pokazuju da se pileće meso može efikasno obogatiti karnozinom – sastojkom koji se danas izučava kao„ anti-ageing” čimbenik. Obogaćivanje peradskih proizvoda nutricinima pridaje tim namirnicama veći značaj u prehrani stanovništva od dosadašnjeg, uglavnom baziranome na nutritivnom aspektu. Veći izbor kvalitetnih proizvoda od peradi može biti značajan čimbenik razvoja kontinentalnoga turizma. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju peradarska proizvodnja mora biti prilagođena uvjetima koje zahtijeva ta zajednica, uvažavajući, prvenstveno, ekološke standarde.
PDF
