Raziskovalno vprašanje (RV):V raziskavi smo se med drugim osredotočili na povezavo med prebivališčem in izobrazbo staršev otrok, ki obiskujejo inštrukcije ter njihovo intenzivnostjo. Za namene ...raziskave smo temu primerno oblikovali naslednje raziskovalno vprašanje: Ali bivališče uporabnikov in izobrazba njihovih staršev vplivata na intenzivnost inštrukcij?« Namen: Poglavitni namen raziskave je bil ugotoviti povezavo med intenzivnostjo koriščenja inštrukcij v širši goriški regiji ter krajem bivanja in izobrazbo staršev. Osredotočili smo se na naravoslovne predmete (matematika, fizika, kemija) in en družboslovni predmet (tuj jezik). Metoda: Anketirali smo osnovnošolce, dijake gimnazij, srednjih strokovnih in poklicnih šol, ter študente, vpisane v visokošolske študijske programe na Goriškem. Preko intervjujev z udeleženci inštrukcij in njihovimi starši smo kvantitativno raziskavo obogatili še z detajlno vsebinsko analizo o koristi inštrukcij. Opravili smo še intervjuje z učitelji fizike, kemije, matematike in angleščine, tako na osnovnošolskem, kot srednješolskem nivoju izobraževanja, in na podlagi tega presodili onujnosti in priljubljenosti inštrukcij znotraj sistema formalnega izobraževanja. Pri raziskavi smo se poslužili metode opazovanja, pri kateri smo opazovali učence, ki obiskujejo inštruktorje in se poslužujejo inštrukcij. Raziskava je potekala v obdobju šolskega leta 2016/2017.Rezultati: Na osnovi vseh predstavljenih raziskav se je izoblikovala naslednja ključna ugotovitev; Kraj bivanja in izobrazba staršev ne vplivata na intenzivnost inštrukcij. Organizacija: Glede na ugotovitve, da se obseg inštrukcij povečuje in da so inštruiranci preveč usmerjeni v izboljšavo ocen in ne v boljše utrjevanje snovi, bi lahko ravnatelji in dekani šol izvedlidoločene spremembe pri podajanju učne vsebine, učencem, dijakom in študentom. Pri samiorganizaciji inštrukcij je pomembno to da so neposredno povezane za utrjevanje snovi in ne samo, da so usmerjene v izboljšanje ocen, ki so pogoj za prehodnost in vpis na fakulteto. Družba: Prispevek je pomemben z vidika učencev, učiteljev in tudi Ministrstva za izobraževanje pri prihodnjih reformah šolskega sistema. Raziskava daje osnove, saj bi širša raziskava na to temo lahko ponudila rešitve, ki bi omejile nastajajoči razdor med učenci in učitelji, saj je raziskavapokazala, da se je uporaba inštrukcij v zadnjem času povečala. Predvsem bi se tu morali zgledovati po državah, kjer je študij zasnovan tako, da ni potrebe po dodatnih inštrukcijah. Originalnost: Gre za prvo tako celovito raziskavo na Goriškem in v Sloveniji nasploh. Vključeni so bili vsi nivoji šolanja. Od osnovne šole, srednje šole do fakultet. Predvsem pa se kaže njena originalnost, saj je iskala odgovore o vplivih kraja bivanja in izobrazbe staršev na same inštrukcije. Omejitve/nadaljnje raziskovanje: Omejitev raziskave se kaže v tem, da smo raziskavo izvedli na Goriškem in da je bil vključen priložnostni vzorec, zato ugotovitev ne moremo prenašati na vse, saj vzorec ni uravnotežen. Na podlagi ugotovitev, bi bilo smiselno dopolniti metodologijo in izvesti raziskavo med celotno slovensko populacijo. Druga omejitev je v tem, da je bila izvedena pred COVID-19, saj se je med tem časom podajanje snovi in inštruiranje moralo prilagoditi novim razmeram.
Rod Brucella biološki je iznimno raznolik, ali genetski vrlo homogen rod bakterija te je već desetljećima znanstvenicima nepoznanica. Ove bakterije su veliki javno-zdravstveni problem, a osobito na ...Balkanu. Pravilno prepoznavanje i razumijevanje patogena ključan je korak u epidemiologiji i epizootiologiji bilo koje bakterijske vrste, čija identifikacija može biti izazovna, osobito u slučaju zoonotskih vrsta. Cilj je ovog rada bio implementirati sekvenciranje četvrte generacije u tipizaciji 11 sojeva Brucella suis koje se čuvaju u našoj arhivi te ovu metodu usporediti s klasičnim i molekularnim metodama koje se trenutačno primjenjuju, a ne zasnivaju se na sekvenciranju. Klasično je biotipiziranje vrlo subjektivno i dalo je podvojene rezultate za 3 soja. Od molekularnih metoda koristili smo višestruku lančanu reakciju polimerazom (engl. Polymerase Chain Reaction, PCR) i polimorfizam duljine restrikcijskih fragmenata (engl. Restriction Fragment Lenght Polymorphism, RFLP) budući da niti jedna od metoda ne može zasebno identificirati i vrstu i biovar, a što je važno u slučaju Brucella suis infekcije. Vrsta i biovar svih sojeva uspješno su potvrđene i u skladu s rezultatima biotipizacije. Sekvenciranje sljedeće generacije (engl. Next Generation Sequencing, NGS) provodili smo na Oxford Nanopore MinION uređaju koji sekvencira duge lance DNK. Za sastavljanje genoma rabljeni su različiti algoritmi, a za identifikaciju i analizu rezultata MLST-a korišten je softver BioNumerics 8.0. MLST 21 je korišten za identifikaciju biovara i epidemiološku usporedbu ispitivanih sojeva. Genomi su bili veličine 3,2 Mb i sastavljeni u dva kromosoma. Analiza MLST 21 smjestila je naše sojeve u vrsne i biovarne skupine u skladu s drugim korištenim molekularnim testovima. Koliko je nama poznato, ovo je prva dokumentirana uporaba sekvenciranja dugih lanaca DNK u identifikaciji Brucella suis u jugoistočnoj Europi. Zaključujemo da je bakteriološka biotipizacija zastarjela i da je identifikacija biovara u ovom rodu, ovisno o domaćinu, netočna te da je molekularna karakterizacija uvijek sigurnija, brža i prikladnija opcija. MinION sekvenciranje pokazalo se kao vrlo pristupačno rješenje za određivanje vrste i biovara Brucella suis. Daljnja su istraživanja potrebna da bi se ustvrdilo koliko detaljne informacije o genomu može dati, imajući u vidu značajniji postotak pogreške prilikom sekvenciranja.
Rad se temelji na pretpostavci da razlike među medijskim generacijama odražavaju razlike u medijskim krajolicima s kojima su se suočavale različite generacije u svojim formativnim godinama. ...Oslanjajući se na sociološko razumijevanje pojma generacije, pokazuje se da se rezultat procesa oblikovanja medijskih generacija očituje u karakterističnim medijskim repertoarima. Ti su repertoari u određenoj mjeri u obliku neizravnog skupa (fuzzy set) povezani s dobi, društvenom lokacijom i tehnološkim promjenama. Rezultati se temelje na prvom znanstvenom nacionalnoreprezentativnom istraživanju hrvatskih medijskih publika provedenom u lipnju i srpnju 2014. godine. Istraživanje je provedeno anketnim istraživanjem na višeetapnom stratificiranom klasterskom uzorku od 800 ispitanica i ispitanika starijih od 14 godina. Uzorak je reprezentativan po dobi, spolu i regiji te je naknadno ponderiran kako bi se postigla reprezentativnost po obrazovanju. Analizom latentnih klasa identificirane su četiri medijske generacije: ona najstarija, generacija tradicionalnih korisnika medija, zatim generacija digitalnih imigranata te dvije najmlađe, digitalne, generacije – pripadnici digitalne generacije neskloni čitanju novina i pripadnici digitalne generacije skloni čitanju novina. Sve četiri generacije u određenoj su mjeri multimedijske i za sve je karakteristično da televizija predstavlja važan element medijskog repertoara. Neočekivano, repertoar digitalnih korisnika sklonih čitanju novina zabilježen je među najmlađim korisnicima medija, što otvara nova pitanja za buduća istraživanja. Iako je mnoštvo informacija o najranijim publikama u Hrvatskoj možda zauvijek izgubljeno s prvom generacijom medijskih korisnika rođenom početkom 20. stoljeća, ovo istraživanje pruža temelj koji omogućuje prve uvide u sličnosti i razlike među hrvatskim medijskim generacijama.
Izid knjige, ki jo avtor označi kot »work in progress«, je pomemben mejnik na poti spoznavanja osebnega raziskovalnega procesa, katerega zametke lahko postavimo v zadnja leta prejšnjega stoletja, ...krono pa predstavlja konec lanskega leta izdana monumentalna monografija istega avtorja, ki obravnava isti časovni izsek kot pričujoča knjiga. Avtorjeva oznaka dela kot nedokončnega najbrž korenini v dvojem: poleg očitnega, saj gre za preizkus, kako v smiselno celoto povezati posamezne ozko usmerjene raziskave starejših datumov, je razlog mogoče iskati tudi v dejstvu, da je govoriti o glasbi tega obdobja kot o monolitni celoti težko. Za dvajseto stoletje je značilno, da ima precej obrazov, je obdobje osebnih slogov in sobivajočih usmeritev, ki se po svoji naravnanosti močno razlikujejo. Gregor Pompe si je za cilj zadal zaobjeti celotno paleto ustvarjalnih hotenj, kar je zaradi hitrega menjavanja slogovnih značilnosti in vpeljevanja vedno novih kompozicijskih tehnik zahtevna naloga. Vsako »skico«, članek o izbranem aspektu dela določenega skladatelja, lahko razbiramo kot kamenček mozaika, ki naj ustvari sliko o najznačilnejših potezah bogatega, raznorodnega, pa tudi z več izrazitimi prelomi zaznamovanega glasbenega 20. stoletja na Slovenskem. Zato ne gre le za zbirko večinoma v slovenščini še neobjavljenih besedil, ampak jih je avtor želel nadgraditi s širšim pogledom na naš glasbeni prostor, z izrisom nekakšnega glasbenega zemljevida, in se ob tem jasno opredelil do številnih do tedaj odprtih vprašanj. Delo pa vendarle še ostaja na stopnji skic, saj na glasbenem zemljevidu ostaja precej belih lis.
In the last two decades, the introduction of tandem mass spectrometry in clinical laboratories has enabled simultaneous testing of numerous acylcarnitines and amino acids from dried blood spots for ...detecting many aminoacidopathies, organic acidurias and fatty acid oxidation disorders. The expanded newborn screening was introduced in Slovenia in September 2018. Seventeen metabolic diseases have been added to the pre-existing screening panel for congenital hypothyroidism and phenylketonuria, and the newborn screening program was substantially reorganized and upgraded.
Tandem mass spectrometry was used for the screening of dried blood spot samples. Next-generation sequencing was introduced for confirmatory testing. Existing heterogeneous hospital information systems were connected to the same laboratory information system to allow barcode identification of samples, creating reports, and providing information necessary for interpreting the results.
In t he first y ear of t he expanded newborn screening a total of 15,064 samples w ere screened. Four patients were confirmed positive with additional testing.
An expanded newborn screening program was successfully implemented with the first patients diagnosed before severe clinical consequences.
Sekvenciranje genoma važan je korak u određivanju korelacije između genotipa i obilježja fenotipa.
Tehnologije sekvenciranja važne su u mnogim područjima prirodnih i biomedicinskih znanosti. ...Razdoblje razvoja sekvenciranja podijeljeno je na četiri generacije. Sekvenciranje prve generacije uključuje sekvenciranje sintezom (Sangerovo sekvenciranje) i sekvenciranje cijepanjem (Maxam-Gilbertovo sekvenciranje). Sangerovo sekvenciranje omogućilo je potpuno određivanje sekvencija različitih genoma, uključujući i ljudski, te je pružilo temelj razvoju tehnologija druge, treće i četvrte generacije, poznatih pod zajedničkim nazivom sekvenciranja novih generacija, pomoću kojih su prevladana određena ograničenja Sangerove metode. No unatoč mnogim prednostima poput brzine, cijene i paralelnosti, točnost i duljina očitanja Sangerova sekvenciranja i dalje ih nadmašuje te im ograničava upotrebu najčešće na postupak resekvenciranja. Zbog toga se pojavljuje stalna potreba za razvojem poboljšanih tehnologija sekvenciranja u stvarnom vremenu. Slijedom bibliografskih izvora dani su podaci u ovom radu kratak povijesni pregled razvoja tehnologija
sekvenciranja novih generacija (engl. next generation sequencing, NGS).
Osnovni cilj ovog rada je ispitati odnos između prihvatanja i pripisivanja kolektivne krivice i spremnosti na pomirenje među stanovništvom srpske etničke pripadnosti u Bosni i Hercegovini. Ispitaćemo ...koji faktori doprinose spremnosti na pomirenje sa osvrtom na karakteristike i razlike prisutne među mlađom generacijom koja je rođena i odrasla neposredno nakon posljednjih ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u podjeljenim etničkim sredinama te starijom generacijom koja je odrasla u etnički heterogenim sredinama, a zatim preživjela rat tokom devedesetih. Istraživanjem je obuhvaćeno 406 ispitanika koji su ujednačeni prema dvije starosne kategorije (203 osobe mlađe generacije i 203 osobe starije generacije). Ispitivanje je sprovedeno među stanovništvom srpske etničke pripadnosti na području grada Banja Luka tokom novembra i decembra mjeseca 2014. godine. Primjenjeno je nekoliko standardizovanih mjernih skala: Skala kolektivne krivice (dvije podskale: Prihvatanje kolektivne krivice i Pripisivanje kolektivne krivice), Skala spremnosti za pomirenje, Skala identifikacije sa etničkom grupom, Skala stresnog ratnog iskustva. Rezultati dobijeni primjenom višestruke regresione analize ukazuju da varijable pol, identifikacija sa etničkom grupom, pripisivanje i prihvatanje kolektivne krivice te stresno ratno iskustvo objašnjavaju 41.5% varijanse spremnosti za pomirenje kod mlađe i 15.1% varijanse spremnosti na pomirenje kod starije generacije ispitanika. Prisutna je negativna povezanosti pripisivanja kolektivne krivice i pozitivna povezanosti prihvatanja kolektivne krivice sa spremnošću na pomirenje kod obe generacije ispitanika. Dobijeni rezultati potvrđuju rezultate prethodnih studija koje su utvrdile da prihvatanje kolektivne krivce podstiče spremnost na izvinjenje i reparaciju.
The article draws on the assumption that the differences among media generations reflect the differences among mediascapes that different generations encounter during their formative years. Building ...upon the sociological understanding of the notion of a generation, the article shows that the result of the process of shaping media generations are manifested in the specific media repertoires. These repertoires are in a fuzzy relation with age, social location and technological changes. The study is based on the first academic nationally representative survey of Croatian media audiences conducted in June and July of 2014. The interviews were conducted on a multi-stage stratified cluster sample of 800 respondents older than 14 years. The sample was representative by age, gender and region and it was weighted to achieve representativeness by education. By means of the latent class analysis, four classes of the Croatian media generations were identified: the oldest one, the generation of traditional users, followed by the generation of digital immigrants and the two youngest digital generations – digital newspaper seekers and digital newspaper avoiders. All four identified generations were multimedial to a certain extent and for all of them television represented an important element of their repertoire. Unexpectedly, the repertoire of digital newspaper seekers was registered among the youngest media users, which opens up new questions for further research. Although a lot of information about the earliest period of media audiences in Croatia is maybe forever lost with the first generation of media users born at the beginning of the 20th century, this study provides the basis for the first insights into the similarities and differences among Croatian media generations.
U preglednom članku analizirana je literatura i izabrani su projekti sa područja međugeneracijskog učenja kroz koncept generacija i vaspitno-obrazovnih praksi u lokalnim i formalnim uslovima. U prvom ...dijelu dat je pregled razvoja međugeneracijskog učenja, vaspitanja i obrazovanja, kao i njihovo definisanje. U drugom dijelu prikazane su karakteristike u organizovanim međugeneracijskim programima u vaspitno-obrazovnim institucijama. Zaključuje se da međugeneracijska saradnja predstavlja potrebu sadašnjeg vremena te da međugeneracijsko učenje pruža priliku za razvoj novih obrazovnih modela koji doprinose napretku i koheziji učesnika, ali i zajednice kojoj pripadaju.
Sekvenciranje i detaljno istraživanje genoma domaćih životinja započeto je sredinom prošloga stoljeća. U prvome redu to se odnosilo na razvoj metoda prve generacije sekvenciranja, odnosno Sangerovu ...metodu sekvenciranja. Primjena tehnologijama nove generacije u analizi genoma domaćih životinja trenutno je najzastupljenija metoda sekvenciranja životinjskoga genoma. Primjenom tih metoda dobiva se i do 100 puta više podataka u usporedbi sa Sangerovom metodom sekvenciranja. Razvoj novih tehnologija sekvenciranja od 2005. godine do danas omogućile su provođenje analiza koje uključuju RNK sekvenciranje, genotipiziranje cijeloga genoma, imunoprecipitaciju povezanu s DNK mikročipovima, detektiranje mutacija i nasljednih bolesti i sekvenciranje mitohondrijskoga genoma. Primjena novih metoda sekvenciranja u analizi genoma domaćih životinja otvara vrata prema boljem razumijevanju genetske osnove proizvodnih svojstava važnih za unaprijeđenje stočarske proizvodnje.
PDF
