Cilj. Cilj je rada široj AKM zajednici predstaviti javno dostupne alate geokodiranja koji mogu biti korisni za predstavljanje raznolikih zbirki vezanih za pojedino područje. Rad će predstaviti neke ...od javno dostupnih alata te iznijeti njihove prednosti i nedostatke, mogućnosti primjene i pristupačnost. Pristup/metodologija/dizajn. Teorijski su razgraničeni osnovni pojmovi s kojima se autori virtualnih izložbi i interaktivnih karata susreću (GIS, mapiranje, geokodiranje, geolociranje). Uz pomoć analize koja razmatra prednosti, nedostatke, ustanove kojima je namijenjen te cijenu, napravljena je usporedba sedamnaest javno dostupnih alata za geokodiranje. Rezultati. Analizirano je 17 alata za geokodiranje. Od 17 promatranih alata, njih 10 ima širok spektar primjene koji, po mišljenju autora, uključuje i AKM zajednicu. Rezultati donose prednosti, nedostatke, cijenu i namjenu (odnosno korisnike) promatranih alata, a proučene su mogućnosti primjene, jednostavnost korisničkog sučelja, otvorenost koda, preglednost, trajnost pristupa i cjenovni rangovi. Ograničenja. Velik broj javno dostupnih alata za geokodiranje kao i njihov kontinuirani razvoj onemogućuju nam analizu svih. Također, usprkos podrobnom upoznavanju, svi analizirani alati za geokodiranje nisu korišteni od strane autora, samo pojedini, što ostavlja mogućnost da su se pojedine prednosti ili nedostaci previdjeli. Praktična primjena. U radu su predstavljeni javno dostupni alati za geokodiranja koji mogu biti korisni za promociju digitalnih zbirki na interaktivan i popularan način. Originalnost/vrijednost. Vrijednost ovoga rada ogleda se u činjenici da su na jednom mjestu obuhvaćeni i analizirani javno dostupni alati za geokodiranje koji mogu poslužiti ustanovama AKM zajednice za njihovu usporedbu prije odlučivanja o odabiru alata za izradu interaktivne karte na temelju vlastitih digitalnih zbirki.
Rad se bavi navigacijom u zatvorenom prostoru koristeći inercijalne senzore (akcelerometre, žiroskope, itd.) ugrađene u pametne telefone. Najveći nedostatak korištenja inercijalnih senzora je ...netočnost koja se ubrzano povećava produljenjem vremena mjerenja. Razlog smanjenja točnosti je prisutnost pogrešaka inercijalnih mjerenja koje se akumuliraju kroz proces integracije. Rad opisuje određivanje putanje pješaka koristeći metodu praćenja koraka koja je poboljšana korištenjem algoritma za procjenu prilagodljive duljine koraka. Ovaj algoritam odražava promjene u duljini koraka s različitim vrstama kretanja. Prijedlog obrade podataka koristi informacije iz tlocrta katova što omogućava potvrdu položaja pješaka i otkriva koliziju putanje s tlocrtom. Predloženi algoritam znatno povećava točnost dobivene putanje. Drugi dodatak predloženog algoritma se odnosi na upotrebu barometarskih mjerenja pri određivanju visinskih razlika. Ova činjenica omogućava promjenu kata u višekatnoj zgradi. Eksperimentalno mjerenje je izvršeno uz pomoć pametnog telefona Samsung Galaxy S4.
