Članek obravnava metodološke probleme vrednotenja geodiverzitete na primeru Krajinskega parka Logarska dolina. V njem sta predstavljeni in primerjani dve delno avtomatizirani metodi vrednotenja: prva ...združuje prostorsko odvisnost števila geomorfoloških in hidroloških elementov geodiverzitete s podatki o hrapavosti površja, druga pa upošteva tudi litološko sestavo. Indeksi geodiverzitete so bili izračunani z velikostjo rastrskih kvadratov 50 × 50 m z namenom primerjav in ugotavljanja posplošitev na preučevanem območju. Ugotovljeno je bilo, da vključitev litoloških elementov ni smiselna, če je litologija v vrednotenje že vključena preko geomorfoloških elementov, če z množenjem le poveča vrednost območij z visokim indeksom hrapavosti ali če so si tipi litoloških enot glede na značilnosti podobni.
Cilj ovog rada jest utvrditi temeljne uvjete i procese oblikovanja i razvoja reljefa te njegove opće geomorfološke značajke na prostoru Slunjske zaravni kao primjera prostrane krške zaravni ...Dinarskoga krša. Kako je geomorfološko kartiranje jedna od najvažnijih metoda geomorfološkog istraživanja, cilj je bio obaviti detaljno geomorfološko kartiranje te izraditi digitalnu geomorfološku bazu podataka. Na temelju dobivenih podataka provedene su geomorfološka analiza i sinteza te je izrađena detaljna digitalna geomorfološka karta tog područja u izvornome mjerilu 1 : 50.000. Razlučeni su dominantni morfogenetski procesi oblikovanja reljefa (strukturnogeomorfološki i egzogeomorfološki) te su utvrđene osnovne etape geomorfološke evolucije reljefa.
Dolina rijeke Sutle oblikovana je na području SZ Hrvatske u sklopu Panonskog bazena. Geomorfološkom analizom i sintezom te metodom geomorfološkog kartiranja istražena je dolina gornjeg toka rijeke ...Sutle od izvora do Kumrovečke zavale. Kompozitno obilježje doline je reljefni izraz njenog složenog geomorfološkog razvoja. U njenom oblikovanju odlučujući su utjecaj imali fluvio–denudacijski, fluvijalniprocesii tektonika.
Inventar klizišta u slivu rijeke Dubračine sastoji se od 39 klizišta. Otkrivena su terenskim geomorfološkim kartiranjem i vizualnom analizom digitalnog modela reljefa rezolucije 1 m. Klizišta ...otkrivena daljinski su i terenski verificirana. Konture svih klizišta su kartirane iz digitalnog modela reljefa. Ukupna površina zahvaćena klizanjem iznosi 81873 m2 što predstavlja 0,44% površine istraživanja. Za svako klizište je određena površina, volumen, ukupna duljina, širina pokrenute mase, nagib terena na mjestu klizanja i azimut smjera klizanja. Površine klizišta su u rasponu od 150 do 12956 m2. Minimalna ukupna duljina klizišta od krune do dna iznosi 20 m, a maksimalna 226 m. Nagibi padina na kojima su klizišta otkrivena nalaze se u rasponu od 10,1° do 28,6° s naglaskom da se 76,7% površine od ukupne površine koja je zahvaćena klizanjem nalazi na nagibima do 20°. Litoška jedinica fliš (E2,3) je označena kao najznačajniji litološki faktor klizanja na temelju izračuna težinskih faktora. Sva klizišta se nalaze u zoni trošenja fliša i to na mjestima gdje se ona nalazi na površini. Sklonost terena prekomjernoj eroziji pokazala se kao izrazito ograničavajući faktor u primjeni digitalnog modela reljefa u svrhu daljinskog kartiranja klizišta.
PDF
