Članek prikazuje nov objektiven sistematičen pristop vrednotenja geodiverzitete na primeru območja med Kočevsko Reko in Kostelom. Metoda temelji na prostorski raznolikosti in gostoti elementov ...geodiverzitete ter obenem upošteva razgibanost površja. Metodo smo aplicirali na območju kontaktnega krasa, kjer smo evidentirali vroče točke geodiverzitete. Metodo smo na podlagi evalvacije ocenili kot primerno za vrednotenje geodiverzitete.
Članek obravnava metodološke probleme vrednotenja geodiverzitete na primeru Krajinskega parka Logarska dolina. V njem sta predstavljeni in primerjani dve delno avtomatizirani metodi vrednotenja: prva ...združuje prostorsko odvisnost števila geomorfoloških in hidroloških elementov geodiverzitete s podatki o hrapavosti površja, druga pa upošteva tudi litološko sestavo. Indeksi geodiverzitete so bili izračunani z velikostjo rastrskih kvadratov 50 × 50 m z namenom primerjav in ugotavljanja posplošitev na preučevanem območju. Ugotovljeno je bilo, da vključitev litoloških elementov ni smiselna, če je litologija v vrednotenje že vključena preko geomorfoloških elementov, če z množenjem le poveča vrednost območij z visokim indeksom hrapavosti ali če so si tipi litoloških enot glede na značilnosti podobni.
Slepa dolina Brdanska dana se nahaja na južnem robu Brkinov, kjer se ti stikajo s kraškim ravnikom Matarskega podolja. Na preučevanem območju se prepletajo značilnosti fluvialnega ter kraškega ...geomorfnega sistema, kar se kaže v veliki pestrosti reliefnih oblik in procesov. V okviru te raziskave je bila opravljena geomorfološka analiza preučevanega območja. Na podlagi morfografskih, morfometričnih in granulometričnih podatkov smo preučili glavne geomorfološke značilnosti, funkcijo in razvoj te slepe doline.
U članku se prikazuju geomorfološka obilježja područja sjevernog Velebita s posebnim naglaskom na Nacionalni park Sjeverni Velebit. Temeljne morfometrijske i morfogenetske analize nekad rađene ...analogno, načinjene su korištenjem digitalnih tehnologija te nadopunjene novim analizama i terenskim radom. Od općih morfometrijskih metoda korištene su hipsometrija, analiza nagiba padina, analiza vertikalne raščlanjenosti
te ekspozicije padina. Morfogenetska analiza temelji se na specifičnim morfometrijskim te terenskim istraživanjima. U okviru morfogeneze analiziran je morfostrukturni reljef, a od egzogenih utjecaja najveća je pažnja posvećena krškim, glaciokrškim i fluviokrškim reljefnim oblicima.
Analiza krškog reljefa na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, jednog od temeljnog fenomena Parka, pokazala je da je više od polovice njegove površine (50,66%) predstavljeno krškim depresijama (ponikve i uvale), što govori o izuzetno jakoj i
dugotrajnoj denudaciji. Uz krške procese, pojačanoj denudaciji značajno su pridonijeli glacijalni procesi koji su u vrijeme posljednjeg glacijalnog maksimuma znatno preoblikovali krške reljefne oblike i generalno utjecali na geomorfološku evoluciju Sjevernog Velebita.
Oledba Sjevernog Velebita, osim na krške reljefne oblike, utjecala je povremeno na intenziviranje fluvijalnih te postojanje limničkih procesa, stoga je poznavanje geomorfoloških obilježja Sjevernog Velebita i Nacionalnog parka Sjeverni Velebit od iznimnog značenja, kako za očuvanje georaznolikosti, tako i za njegovu daljnju turističku valorizaciju i promociju.
V članku so predstavljeni tafoni in alveole, plitve vdolbine v skalah in skalnatih stenah. Pojavljajo se v različnih podnebjih in kamninah, nastali naj bi z votlinastim preperevanjem. V slovenski ...geografski literaturi zasledimo pojem tafon redko, samo v povezavi z drugo reliefno obliko – spodmoli. Namen članka je na podlagi obstoječe tuje literature predstaviti glavne značilnosti tafonov, vpeljati nekaj novih pojmov, predstaviti dileme v zvezi z njimi in opredeliti razlike s spodmoli.
Napredak u načinu prikaza batimetrijskih i geoloških podataka s papirnatih karata u digitalne podatke i modele otvorio je mogućnost manipulacije i analize podataka u digitalnome okruženju geografskih ...informacijskih sustava (GIS). U ovome radu analizirana su batimetrijska i geološka svojstva Jadranskoga mora s pomoću podataka digitalnoga batimetrijskoga modela General Bathymetric Chart of the Ocean (GEBCO) 2020 i Europske mreže za nadgledanje i prikupljanje podataka o moru (EMODnet). Batimetrijska analiza uključuje statistiku dubina, izračun površine i volumena, hipsometrijsku krivulju i analizu heterogenosti batimetrijskih podataka unutar modela GEBCO 2020 na području Jadranskoga mora čije je granice definirala Međunarodna organizacija za hidrografiju (IHO) te triju dijelova Jadranskoga bazena podijeljenih s obzirom na dubinu. Analiza geoloških svojstava obuhvaća prostornu preraspodjelu sedimenata na temelju podataka EMODnet mreže i varijabilnost terena u kilometarskoj razlučivosti na području Jadrana. Prema podatcima digitalnoga batimetrijskog modela GEBCO 2020 Jadransko je more plitko more s prosječnom dubinom od 253 m i više od 50 % površine pliće od 100 m. Površina Jadranskoga mora iznosi 138 516 km2 , a volumen 35 521 km3. Crte kojima je definirana varijabilnost terena poklapaju se s heterogenošću podataka na temelju kojih je izračunan model GEBCO i većim geomorfološkim strukturama u Jadranu.
Vrtače so najbolj pogoste kraške oblike zmerno toplega pasu, saj njihov nastanek navadno pripisujemo kemičnem preperevanju oziroma koroziji, ki je najbolj tipičen proces na krasu. V članku smo ...ponovno ovrednotili nastanek dveh najbolj tipičnih primerov korozijskih vrtač, ki jih je podal Cvijić. V raziskavi smo ugotovili, da oba primera, ki predstavljata temelje korozijske razlage nastanka vrtač, pravzaprav nista nastala s korozijo površja. Namen članka je podati dvom o razumevanju nastanka najbolj tipičnih kraških oblik.
Na temelju jednojezičnog korpusa na hrvatskom jeziku provedena je analiza kombinacijskog potencijala ključnih naziva kako bi se odredila relevantna pojmovna obilježja za kategorizaciju krških ...fenomena. Korpusni rezultati ukazali su na važnu ulogu pridjeva u određivanju geomorfoloških pojmova i njihovo svrstavanje unutar taksonomije. Predloženim modelom organizacije specijaliziranih pojmova i njihovih modifikatora u radu se nastoji predvidjeti odnos između nominalnih osnova i pridjevskih modifikatora uz pretpostavku da je skup pojmovnih odnosa uvjetovan semantičkom kategorijom pojma, tj. imeničke osnove.
Analiza potvrđuje pretpostavku prema kojoj su atributi nužan element definicijskih obrazaca krških fenomena. Osim toga rezultati istraživanja ilustriraju povezanost kombinacijskog potencijala članova pojedine klase i vrijednosti atributa po kojima se članovi međusobno razlikuju.
Based on the monolingual Croatian corpus, we analysed the combinatory potential of key terms to determine the relevant conceptual characteristics for the categorization of karst phenomena. The corpus results suggested an important role of adjectives in defining geomorphological terms and their classification within a taxonomy. The proposed model of the organization of specialized terms and their modifiers has been pursued to predict the relationship between nominal bases and adjective modifiers, assuming that a set of conceptual relationships is conditioned by the semantic category of the term. The analysis confirms that attributes are an important element of the defining patterns as well as the values expressed by adjectives.
Rečni meandri na kraških poljih Černuta, Luka
Dela (Univerza v Ljubljani. Oddelek za geografijo),
12/2010
34
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Rečni meandri predstavljajo najpogostejšo tlorisno obliko nižinskih rek. Na (pre)oblikovanje rečnih meandrov na kraških poljih najizraziteje vpliva režim poplavnih voda. Poplave namreč narekujejo ...prostorsko-časovno conacijo meandrotvornih procesov, od česar zavisi obstoj meandrotvorno aktivne oziroma meandrotvorno pasivne faze razvoja meandrov. Šolski primer meandrov, nastalih zaradi delovanja in součinkovanja preučevanih meandrotvornih procesov, predstavljajo meandri Dobravke na Radenskem polju.
The paper represents an analysis of geological, climatic, geomorphologic and morphometric characteristics of the central and southern parts of Pag Island. It identifies 21 categories of relief ...thoroughly studied and explained by using the methods of remote sensing. The predominant geomorphological processes and forms are indicated within the chosen 243 spatial units. An acquired dataset has been used to implement a generalization which provided the land use evaluation criteria for determining the favourability of certain areas for construction.
PDF
