Na području ponikve Sovljak smještene na Velikoj Kapeli proučavana je povezanost geomorfoloških i mikroklimatskih čimbenika te vegetacije u velikim krškim ponikvama. U radu su opisani stanišni uvjeti ...koji vladaju na različitim dijelovima ponikve ovisno o njenoj morfologiji. U ponikvi su izvršena geomorfološka opažanja, mikroklimatska mjerenja (temperature zraka, relativne vlažnosti i temperature rosišta) i inventarizacija flore. Za popisane biljne svojte napravljena je taksonomska analiza, analiza ekoloških indikatorskih vrijednosti prema Ellenbergu, analiza životnih oblika i flornih elemenata. Također je napravljena i analiza sličnosti staništa pomoću Sörensenovog indeksa. Ponikva je oblikovana u karbonatnim naslagama djelovanjem procesa korozije, padinskih procesa i urušavanja, a njezin je postanak bio predisponiran izrazitim tektonskim pukotinama. Proučavane padine (sjeverna i južna) i dno pružaju različite stanišne uvjete (Tab. 3), što proizlazi iz razlika u njihovoj morfologiji i mikroklimi te rezultira velikom raznolikošću vrsta na maloj udaljenosti unutar ponikve. Prisutnost temperaturne inverzije (Sl. 2) u ponikvi uvjetovala je razvoj inverzije vegetacije (Tab. 3), što je česta pojava u velikim ponikvama kao što je ponikva Sovljak. Ukupno je zabilježeno 107 svojti biljaka, od kojih je 6 zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, 10 ih se nalazi u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske, a zabilježena su i 4 endema (Tab 2).
Predstavljene so pomembne brezstrope jame s fluvialnimi sedimenti na Divaškem krasu, v Matarskem podolju in Podgorskem krasu. Opisana je njihova prostorska razprostranjenost ter odnos do obstoječih ...jam in kraškega površja ter njihov geomorfološki pomen. Sedimenti iz njih so bili analizirani in datirani z različnimi metodami. Največja starost sedimentov je bila ugotovljena v brezstropi jami v Črnotiškem kamnolomu. V njej so na steni ohranjeni fosilni ostanki jamske vodne živali Marifugia cavatica prekriti s 3,2-4,1 Ma starimi sedimenti.
Đurovića špilja nalazi se u Zračnoj luci “Dubrovnik” u Čilipima. Zbog interesa uprave zračne luke za njenim turističkim uređenjem bila je objektom specijalističkih istraživanja s ciljem utvrđivanja ...njenih značajki, pogodnosti za turističko uređenje i izrade plana upravljanja. Geomofološkim istraživanjima utvrđene su njene speleomorfološke značajke kao jedne od komponenti turističkog korištenja. Osim speleomorfoloških, predstavljene su i osnovne geomorfološke značajke površine okolne zaravni bitno izmijenjene antropogenim utjecajima koji su utjecali i na značajke špilje. Tijekom istraživanja određene su i hidrološke značajke.
U jami Muda labudova do sada nisu provođena sustavna geološka i geomorfološka istraživanja stoga nije moguće donositi sveobuhvatne i precizne zaključke o njenoj geologiji i genezi. Preliminarnu sliku ...o tome što možemo očekivati kroz njezin profil daje dostupna, ali rijetka literatura o površinskim geološkim istraživanjima Crnopca, topografski nacrt jame i terenska opažanja. Perspektivni odnos Muda labudovih i jamskog sustava Kita Gaćešina- Draženova puhaljka ponudio je dijelove crnopačke slagalice koju će u daljnjoj budućnosti riješiti detaljnija analiza stratigrafije i poznavanje litoloških odnosa koji će omogućiti razumijevanje geneze ovog prostora.
PDF
