André Chouraqui, an Israelite, born in 1917 in Algeria, who studied law at the Sorbonne, is an expert in Hebrew and Oriental studies, an ecumenist, belletrist, co-founder of the “Fraternity of ...Abraham” in France, has been translated in 20 European and 3 Far-Eastern languages. His namesake (André) Malraux once said that Chouraqui’s translations are “a grandiose adventure of the spirit”… In his respective book Chouraqui examines, one by one, the Ten Commandments in all three monotheistic religions (Judaism, Christianity, and Islam) up to the present day. Chapter after chapter, taking into consideration the evolution of customs, societies, sciences, and technologies, the author gives us a new perspective on applying and breaking of each of the Commandments. The Ten Commandments/Sayings have been, and still are, the first and foremost, the one and only Declaration of the Duties of Man. The author advocates the belief that the great world religions are the basis for a global ethics, the only foundation for establishing a world without war, a world of peace, tolerance, equilibrium with Mother Nature, with all her beings, animate and inanimate. Chouraqui does not propose an amalgamation (syncretism) of the world religions, but advocates an ideal based on their common ethics (declared in the Ten Commandments) – which would establish a new era by using the synergy and the united spiritual energies, believing that this is the only chance for survival of the human race. Throughout the human history, A. Chouraqui is the one and only translator of all three sacred books from their originals: The Old Testament from Hebrew, The New Testament from Greek, Qur’an from Arabic. His book The Ten Commandments Today is a masterpiece of the French scholarly expression, sharp thinking, and universal relevance; the Croatian translation has strived, with meticulous attention, to convey these rare qualities.
Rad razmatra predavanja o globalnoj etici koje je držao John Dewey tijekom svojih međunarodnih putovanja, posebno tijekom dvije godine koje je proveo u Kini (1919.–1921.). Tvrdim da je Deweyev ...naturalizam, utemeljen na uvažavanju načina na koje se djelo Charlesa Darwina može primijeniti u humanističkim disciplinama, pruža modele za međukulturalnu etičku diskusiju. Smatram da se neke prepreke uvažavanju Deweyevog doprinosa globalnoj etici mogu naći u pogrešnim čitanjima i krivim interpretacijama njegovog djela, poput onih koje je razvio Roberto M. Unger. Naposljetku, smatram da postoji mala vjerojatnost pojave globalne etike sve dok ljudi ne nadiđu uske nad-naturalističke i ne-naturalističke dogme i ne prihvate naturalističke svjetonazore.
Jedan od izazova, koji proizlaze iz globalizacije kao multidimenzijskog fenomena, je mogućnost moralne integracije svijeta ili barem pronalaska vjerodostojnog zajedničkog temelja za smisleni etički ...dijalog. Prevladavanje moralnih fragmentacija modernog svijeta je još teže u svjetlu raznolikosti pogleda u moralnoj teoriji. Je li globalna etika uopće moguća imajući u vidu mnoga neslaganja o metaetičkim i normativnim pitanjima? Moralna teorija stoji pred izazovom pružanja upotrebljivog okvira za moralnu raspravu kao preduvjeta za moralnu integraciju.
U svojoj posljednjoj knjizi, Robert Audi predlaže model pluralističkog univerzalizma kao kombinacije većine povijesno utjecajnih moralnih teorija, točnije, etike vrijednosti, kantovske etike i utilitarizma. Tri središnje vrijednosti koje se zagovaraju su sloboda, pravda i sreća. U radu razmatram ovaj prijedlog i ukazujem na ulogu koju u njemu igra pluralistički intuicionizam.
S obzirom na aktualna krizna stanja teži se globalnoj etici. U predloženom članku istražuje se svjetonazor strahopoštovanja pred životom Alberta Schweitzera kao moguć obol razvijanju takve etike. ...Početkom 20. stoljeća Schweitzer je svojim modelom htio obnoviti narušenu zapadnjačku kulturu. Čovjek mora iskusiti sama sebe kao »život usred života«. Kako biološka priroda ne može biti izvorištem etike, ona je upućena na volju za ljubavlju koju čovjek pronalazi u samome sebi i koja ga, uslijed stava strahopoštovanja, primorava održanju i promicanju sveg života. Schweitzer je aktivnom mistikom strahopoštovanja pred životom naumio položiti temelje sve etike, što mu je doduše tek manjkavo pošlo za rukom. Premda njegovo polazište teško da može sloviti kao »logički nužno« – kakvim ga on sâm pokušava ocrtati – prema autorovu shvaćanju ono je unatoč tomu nadasve aktualno kao inspiracija i motivacija u krizi današnjice.
