Znanstvena monografija Vlastiti identitet u tuđim očima Dubravke Dubravec Labaš predstavlja nadaljevanje avtoričine doktorske disertacije in je plod več kot dvajsetletnega raziskovanja italijanskega ...jezika in kulture. Obširno, skoraj 500 strani obsegajoče delo, je členjeno v tri širša poglavja: Tujec kot drugi v učenju tujega jezika (Stranac kao drugi u učenju stranog jezika), Imagologija in Glotodidaktika in imagologija. Trem obširnejšim delom sledijo še krajša poglavja o lastni identiteti v tujih očeh (Vlastiti identitet u tuđim očima), predstavah o drugem in sebi (Predodžba o drugome in predodžba o sebi), možnostih uporabe rezultatov izvedenih raziskav pri poučevanju italijanščine kot tujega jezika in imagologiji in zelo obširna bibliografija. Monografijo sklenejo priloge: primeri besedil iz učbenikov, anketni vprašalniki, uporabljeni v raziskavah in tabele z rezultati.
Pričujoči članek predstavi diahroni pregled didaktičnih pristopov, ki so se uveljavljali pri poučevanju tujih in drugih jezikov v svetu do danes. Njegov namen je preveriti njihovo rabo pri ...glotodidaktiki italijanščine kot drugega jezika na narodno mešanem območju slovenske Istre. Po primerjavi z učnim načrtom avtorica umesti vidnejše pristope v sodobno pedagoško prakso in jih na konkretnih primerih lastne pedagoške prakse preuči ter poda smernice uporabe v prvem in drugem vzgojno-izobraževalnem obdobju osnovnih šol.
U navedenom radu govori se o istraživanjima u glotodidaktici. Nakon uvodnih
napomena o glotodidaktici kao interdisciplini i njezinom dosadašnjem razvoju u
svijetu i u Hrvatskoj, autorica daje pregled ...pristupa istraživanju različitih tema vezanih
uz proces učenja i poučavanja stranoga jezika. Analizu situacije u Hrvatskoj izvodi najprije
iz dijakronijske perspektive, kako bi se lakše mogli razumjeti suvremeni trendovi
u hrvatskim studijama. U središnjem dijelu rada autorica detaljnije analizira studije iz
tri istraživačka potpodručja glotodidaktike: rano učenje stranih jezika, afektivni faktori
te strategije učenja stranoga jezika. Pri analizi svakoga potpodručja najprije se opisuju
glavne studije provedene u različitim dijelovima svijeta, a potom istraživanja u Hrvatskoj.
Rad završava opisom predviđenih trendova u budućim istraživanjima.
U prvome dijelu rada raspravlja se o dvama postojećim modelima poučavanja značenja glagolskih prefiksa i prefigiranih glagola u nastavi hrvatskoga kao inoga jezika (HIJ) – o glagolocentričnom ...poučavanju po modelu glagoli u kontekstu te o prefiksocentričnom poučavanju po modelu prefiks po prefiks. Uz dobre strane postojećih modela uočavaju se, međutim, i njihovi nedostatci te se utvrđuje potreba za razvojem novoga modela poučavanja. U radu se predlaže model poučavanja teorijski utemeljen na opisima prefiksalnih značenja i procesa glagolske prefiksacije nastalima u okviru kognitivne lingvistike. Pretpostavlja se da će taj novoosmišljeni kognitivnolingvistički model zbog svoje konkretnosti, jednostavnosti, logičnosti, zornosti i primjenjivosti biti superioran prethodnim dvama modelima.language as a social category and analyzes its use in actual communication.
Početno učenje i usvajanje hrvatskoga kao stranoga i drugoga jezika podrazumijeva svladavanje niza gramatičkih i leksičkih činjenica, ali i postizanje određene razine međukulturne sposobnosti ili ...kompetencije. Međutim, poučavanju se i razvijanju te kompetencije u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika i drugoga jezika pridaje nedovoljna pozornost. Suvremeni pristupi nastavi stranoga i drugoga jezika zahtijevaju aktivniju ulogu i nastavnika i učenika u postizanju međukulturne kompetencije, koja se u današnje vrijeme opće globalizacije nameće kao jedan od najvažnijih ciljeva općega odgoja i obrazovanja, pa tako i nastave jezika. U članku se iznose opće činjenice o međukulturalnoj kompetenciji i osnovnim načelima njezina poučavanja, ali i mogućnostima primjene postojećih okvira i pristupa u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika i drugoga jezika.