Po gradivu za Slovanski lingvistični atlas, Slovenski lingvistični atlas in Hrvaški jezikovni atlas ter na osnovi drugega tiskanega gradiva in dostopnih terenskih raziskav so kartografirani trije ...jezikovni pojavi v hrvaških in slovenskih organskih govorih. Rezultati so analizirani in komentirani, pri tem pa je pokazano, kaj proučevane sisteme povezuje, kaj jih deli in kod potekajo izoglose.
Prispevek obravnava glasovne spremembe v krajevnem govoru Komna, ki so se dogajale od zapisa za SLA (1954) in zapisa za OLA (1986) do danes. Poleg njih so predstavljene še meje arealov nekaterih ...odrazov za dolge samoglasnike.
V prispevku so analizirani frazemi, zbrani s terenskim delom v treh čabrskih govorih – v Tršću, Prezidu in Čabru. Iz korpusa so izločeni vsi frazemi, ki se nanašajo na človeka, to je tisti, ki ...opisujejo človekovo zunanjost, lastnosti, stanje in odnos do dela. Predstavljeni so najpogostejši koncepti in primerjani z obstoječim hrvaškim frazeološkim gradivom.
Prispevek opisuje del naglasnega sistema govora naselja Bitelić, ki se nahaja blizu Sinja (ob meji med Hrvaško ter Bosno in Hercegovino na ozemlju novoštokavskega ikavskega narečja). Raziskava se ...posveča le samostalnikom moškega spola sinhrone ajevske sklanjatve (diahrono so to izvorno večinoma samostalniki moškega spola ojevske sklanjatve).
Tvorba pridevniških manjšalnic v prizrensko-timoških govorih srbskega jezika in v bolgarskem jeziku: primerjalna analiza Avtorica v prispevku definira semantično kategorijo pridevniških manjšalnic in ...določa njihov odnos do samostalniških manjšalnic. Podaja pregled dosedanje raziskanosti tvorbe pridevniških manjšalnic v prizrenskotimoških govorih in v bolgarskem jeziku, potem pa jih analizira z besedotvornega stališča.
V razpravi je predstavljena splošna definicija pridevniških manjšalnic, ki so potem izčrpno pomensko klasificirane. Prav tako je vzpostavljen odnos pomenskih tipov v okviru splošnih pomenskih ...kategorij ‚neživo‘ in ‚živo‘ (za osebe), podčrtana pa je tudi razlika v njihovi pomenski strukturi, kar je rezultat različnih parametrov referenčnega pojma, ki jih subjekt podreja osebni oceni.
Avtorica predstavlja, potrjuje, popravlja in dopolnjuje opazovanja Aleksandra Belića o oblikovno- in pomenskorazlikovalnih samostalniških priponah v prizrensko-timoških govorih v delu Dialekti ...vzhodne in južne Srbije (1905). Mnogi od njih ohranjajo staro stanje srbskega jezika. Pozornost je usmerjena na način semantične in tvorbene interpretacije samostalniških izpeljank v raziskavah, ki so nastale po Belićevi, in sicer v skladu z najnovejšimi zahtevami rabe semantično-tvorbene analize.
Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko
i čakavsko. Kajkavski govori, kao i svi drugi govori, dinamičan su jezični
fenomen, u trajnom su mijenjanju. U današnje vrijeme, između ostaloga ...i
utjecajem standarda, dijalektne se jezične karakteristike mijenjaju ili gube.
Ipak, kajkavski govor traje u živoj komunikaciji, djeca ga usvajaju kao prvi
jezik, a polaskom u vrtić i u školu sustavno se susreću s hrvatskim standardom.
Koliko su djeca u kajkavskom govornom prostoru svjesna posebnosti svoga
kajkavskoga govora i njegova odnosa prema standardnom hrvatskom jeziku, htjelo
se provjeriti projektnom aktivnošću u trima dječjim vrtićima u Podravini.
Projekt je način učenja povezanog sa životom te
učenja koje se temelji na postavljanju pitanja, traženju odgovora i rješavanju
problema. To je učenje u koje su sudionici integrirani cijelim svojim bićem i
daju najbolje rezultate.
U ovom je radu opisana projektna aktivnost s
temom podravskih kajkavskih govora. Projektna je aktivnosti provedena početkom
2018. godine u dječjim vrtićima u Podravini, točnije u Drnju, Goli i Ždali. U
projektnoj je aktivnosti sudjelovalo tridesetak djece iz tih triju vrtića. U
radu su predstavljeni kajkavsko narječje i govori podravskoga dijalekta, opisan
je projekt, provedena projektna aktivnost i njezin cilj, uzorak ispitanika,
instrumenti, postupak te rezultati projektne aktivnosti. Iz analize rezultata
proizlazi da se ispitanici vrtićke dobi u Drnju podjednako koriste hrvatskim
standardnim govorom kao i dijalektom, dok se u Goli pretežno koriste
dijalektom, za razliku od Ždale gdje se većina djece pretežno koristi
standardom.
The Croatian language has three dialects - the Štokavian, the Kajkavian, and the
Čakavian. All the dialects, including the Kajkavian, are a dynamic language phenomenon
undergoing constant changes. Nowadays, due to the huge influence of media and technology, dialectal language characteristics are altered or disappear altogether. However, the
Kajkavian dialect is present in everyday communication, it is learned by children as a first
language, whereas in kindergarten and school the children are systematically faced with
the Croatian standard language. In our project activity conducted in three kindergartens
in Podravina we wanted to deduct to what extent were the children from the Kajkavian
region aware of the distinctiveness of their speech and its relation to the Croatian standard
language.
The project in this case is a method of learning while being connected with everyday
life, and a learning based on questioning, searching for answers and solving problems. It is a
learning method where the participants are fully integrated, thus providing the best results.
The paper describes project activity with the main topic being the Kajkavian sub-dialect in
Podravina. The project activity was conducted at the beginning of 2018 in kindergartens in
Podravina, or, more specifically, in Drnje, Gola and Ždala, involving some thirty children. The Kajkavian dialect and the Podravina sub-dialects are described in the paper. The project
history is also presented, as well as the project activities that were carried out and the goals,
the data subject specimen, instruments applied, procedures, and project activity results. On
basis of data analysis, it was discovered that children from Drnje equally use the standard
Croatian language and the dialect, children from Gola preferably use the dialect, whereas
the Ždala children prefer the standard Croatian language.
Bogata zbirka zvučnih zapisov, snimljenih većinom 2012. i 2013. ljeta po hrvatski seli Gradišća i susjedske zapadne Ugarske bila je poticaj projektu Gradišćanskohrvatski govori. Ozvučena knjiga s ...naslovom Po našu1 je zasada drugi svezak toga projekta. Ona je i dala glavni naslov projektu. Knjiga Po našu i pripadajući joj CD-ROM sadržava 51 zvučni zapis i odgovarajuće tekstne ispise. Svi ispisi zvučnih snimak organskih govorov zastupljeni su u dvi obliki, u dijalektološkom obliku kot „stručni zapis” i u jednostavnijem obliku kot „jednostavni zapis”, ki je prez oznakov naglaska i nekih drugih osebin izgovora, spomenutih u stručnom zapisu. Ispisom je dodan tumač manje poznatih riči i opis jezičnih osebin. Za četvrti svezak se predvidja proširen rječnik i pregled gradišćanskohrvatskih govorov.
U radu se proučava upotreba rime na odabranim primjerima frazema iz govorâ štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga narječja. Rima može biti stalna sastavnica frazema, povremeni dodatak ili jedna od ...njegovih varijanata. Variranje može biti unutarfrazemsko i međudijalektno. Rimu nalazimo na svim vrstama naglašenih riječi, koje broje od jednog do četiri-pet slogova. Pojednostavljeno za ovu priliku, rima može biti prava, kad od naglašenog samoglasnika do kraja riječi ima iste glasove u istom redoslijedu, ali ne obavezno s istim naglaskom; u radu se navode i analiziraju elementi koji nepravu rimu razlikuju od prave.
PDF
