Starije željezno doba na prostoru istočne Slavonije, zapadne Bačke i zapadnoga Srijema naseljavale su zajednice koje se povezuju s materijalnom kulturom grupe Dalj. Kontinuitet u naseljavanju i ...pokopavanju na istim položajima može se pratiti od kasnoga brončanog doba. U novim istraživanjima groblja iz kasnoga brončanog i starijega željeznog doba u Sotinu pronađeno je 119 grobova. Radi se o paljevinskim grobovima, pri čemu su spaljeni ostaci pokojnika s ostacima nošnje i osobnim predmetima u većini grobova bili položeni u žare te poklopljeni zdjelom u funkciji poklopca. U grobovima starijega željeznog doba bili su položeni i keramički servisi sastavljeni od lonaca, šalica, kantharosa i zdjela koji su sadržavali piće i jelo – popudbinu u pogrebnome ritualu. Interdisciplinarne analize konteksta, nalaza i uzoraka omogućavaju detaljnije interpretacije pogrebnih običaja, identiteta i statusa pokojnika kroz analizu pojedinačnih grobova. Siguran kontekst u kojem su povezani keramički nalazi i nakit omogućavaju i detaljnije datacije inventara unutar starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja, sagledanoga u mreži komunikacija i utjecaja vidljivih na predmetima i u pogrebnim običajima.
Eastern Slavonia, western Bačka, and western Syrmia in the Early Iron Age were inhabited by communities associated with the material culture of the Dalj group. The continuity of life and burials on the same sites can be followed from the Late Bronze Age. Recent excavations at Late Bronze Age and Early Iron Age cemeteries in Sotin have identified 119 graves. These are cremation graves; in most of them, the cremated remains of the dead and the remains of costume and personal items were placed in urns and covered with a bowl serving as lid. The Early Iron Age graves included ceramic sets of pots, cups, kantharoi, and bowls, containing food and drinks as departing gifts within the funerary rite. Interdisciplinary analyses of contexts, finds, and samples, have led to more detailed interpretations of funerary rites, identities, and the status of the dead, by analysing specific graves. The definite context linking the pottery finds and the jewellery has resulted from the detailed dating of the inventory in the Danube Basin from the Early Iron Age, considered within the network of communications and influences that can be seen from the objects and funerary rites.
Prispevek v uvodnem delu prinaša pregled zgodovine raziskav prazgodovinskih najdišč na Notranjskem. V nadaljevanju so predstavljene tri arheološke lokacije, ki dobro zaobjamejo pozno bronasto in ...starejšo železno dobo notranjske halštatske skupnosti. Strateško pozicijo v sklopu Postojnskih vrat je imela v pozni bronasti dobi ali morda še nekoliko prej naselbina na Soviču nad Postojno. Naselbina na Cvingerju pri Dolenji vasi pri Cerknici je verjetno nastala med 10. in 9. st. pr. n. št. nad ponikalnico Velika Karlovica na obrobju Cerkniškega jezera. Prispevek se zaključi s predstavitvijo najdišča na Trnovem pri Ilirski Bistrici, kjer je bilo leta 1978 raziskano grobišče. Predstavljeni so grobovi, ki nakazujejo časovni okvir pokopovanja med 9. in 6. st. pr. n. št.
The archaeological excavations of the Župna cerkev cemetery in Kranj began in 1953 and were completed in 2013. The explored cemetery consists of 2,936 graves and the Museum of Gorenjska (Gorenjski ...muzej) in Kranj has inventoried 3,263 items from this cemetery.The purpose of the monograph is the publication of the graves excavated between 1964 and 1970 by Andrej Valič, curator at the Museum of Gorenjska. Data are drawn from all available sources (field documentation, artefacts, photographs, inventory books, analysis of skeletons, etc.).The plan of the graves, which took shape while studying the material, for the first time combines all the previously excavated graves of the Župna cerkev cemetery in Kranj. Because of the size of the cemetery and the high density of burials in some parts, the quadrants are shown by individual pages instead of the usual one-piece insert.The first part of the book is a study on the nature of the data presented, while the catalogue in addition to the usual data contains also comments on all potential oddities and inconsistencies.
Tijekom listopada 2020. godine Institut za arheologiju i Muzej grada Šibenika nastavili su 2002. godine prekinuta arheološka istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša. Lokalitet, koji je ranije bio ...tretiran kao gomila promjera oko 35 m i visine do 4 m, pod urušenjem skriva višemetarske ostatke objekta čije vrijeme nastanka, kao ni prvobitna namjena, još uvijek nisu poznati. Osnovu objekta čini pravokutnik veličine oko 18,70 x 19,25 m, koji na jednoj svojoj strani ima dvije manje, a na svim ostalima po jednu veću apsidu. Uočavaju se i unutrašnji zidovi objekta. Kada je objekt već bio urušen, u urušenje su, najvjerojatnije početkom novoga vijeka, bili ukopani brojni grobovi. Glavni cilj ovogodišnjih kraćih istraživanja bio je raskrčiti gusto raslinje izraslo na njemu, steći uvid u tlocrt objekta u mjeri u kojoj je to moguće, istražiti vidljive grobove te sve nacrtno i fotografski dokumentirati.
Nastavak arheoloških istraživanja gotičke ivanovačke kapele na lokalitetu Stari grad u Pakracu, građene u ranom 13. stoljeću i preuređene oko 1500. godine, donio je nove znanstvene spoznaje. Zbog ...veće količine vlage, pogotovo na sjevernoj polovici broda, očuvane su i istražene konstrukcije drvenih stupova te drvenih lijesova, povezanih drvenim klinovima, moždanicima. Utvrđeno je da na lokalitetu postoji više faza ukopavanja te je istraženo deset grobova, a jedan od najzanimljivih nalaza je željezni vrh strelice samostrela pronađen u križnoj kosti pokojnika, ukopanog uz južni zid.
U radu se raspravlja o grobovima oko predromaničke bazilike
u Loboru, Majka Božja Gorska. Glavni je naglasak na grobovima
vezanim uz vrijeme kada je ona već bila srušena. Nakon njenog
rušenja počinje ...sukcesivno sahranjivanje mrtvih već po ruševini
i njenoj unutrašnjosti. Prema arheološkim predmetima, sloj
grobova iznad ruševine mogao bi se datirati kroz cijelo 11. stoljeće,
a najkasnije do sredine 13. stoljeća. To je vrijeme kad se
primjećuje određeno blagostanje, ali također praćenje trendova
tada prisutnih diljem Panonske nizine i okolnih krajeva, a
koje karakterizira relativno velik broj predmeta u grobovima,
što je sve bilo manje prisutno u ranijem dobu kad se u grobove
nije unosilo gotovo ništa. Dakle, vrijeme diskontinuiteta, kad je
predromanička bazilika bila porušena, a još nije bila sagrađena
kasnoromanička crkva, proteže se od prve trećine 11. do sredine
13. stoljeća. Gledajući kronološki, taj bi se diskontinuitet mogao
povezati s događajima vezanim uz ponovni ulazak Svetoga Rimskog
Carstva u vrijeme vladavine Otona III., u drugoj polovini 10.
stoljeća u Panoniju, ili kad su Mađari teoretski prvi put zauzeli
ove prostore južno od rijeke Drave, vjerojatno u doba ugarskog
kralja Stjepana I., ili je možda riječ o vremenu nakon smrti hrvatskog
kralja Zvonimira (nakon 1089.), kad su sjevernu Hrvatsku
zauzeli Mađari. Najkasnije se taj diskontinuitet mogao zbiti tek
u vrijeme mongolske provale 1242., ali takvo što bilo bi moguće
samo ako se pojedinim tipovima predmeta produži vijek trajanja
do 13. stoljeća.
Položaj Rivine – Crkvina kod Stolca (BiH) na prvi se pogled doima kao poprilično rustičan kasnoantički arheološki lokalitet smješten u unutrašnjosti rimske provincije Dalmacije. Nasuprot tomu, on je ...zapravo pun osobitosti koje nije jednostavno razumjeti i objasniti. Jedna od tih osobitosti jesu dječji grobovi na zapadnom, odnosno pretežito jugozapadnom dijelu crkve, koji u mnogočemu isto tako odgovaraju uobičajenoj praksi ukapanja djece u tom razdoblju. Zanimljivost lokaliteta je i organizacija grobova odraslih osoba u njihovoj neposrednoj blizini, koji su po svemu sudeći nastali nešto kasnije. Oni su datirani metodom 14C i kao terminus post quem non daju okvirnu kronologiju cjelokupne kasnoantičke faze lokaliteta.
Tijekom travnja 2021. godine Institut za arheologiju i Muzej grada Šibenika nastavili su arheološka istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša. Riječ je o višeslojnom lokalitetu nastalom urušenjem ...gornjeg dijela nekog kamenom zidanog objekta impozantne veličine. Jedinstven tlocrt čini pravokutnik s po jednom apsidom na svakoj strani, osim na istočnoj na kojoj su se nalazile dvije apside. Kad je objekt već bio urušen i sličan gomili, u kasnom srednjem vijeku, u njegovom se kutu nalazila promatračnica. Za sada najviše možemo reći tek o završnoj fazi ovog lokaliteta, o vremenu kada je objekt pretvoren u gomilu bio odabran za mjesto pokopavanja. Radiokarbonske nalaze odabranih grobova ove pokope smještaju unutar 16. stoljeća, Upravo se u drugoj četvrtini 16. stoljeća, nakon što je šibensko zaleđe duže vrijeme bila ničija zemlja ispražnjena od stanovništva, na šire područje Goriša doseljava novo stanovništvo – Morlaci kršćani. Oni prvo počinju koristiti već neko vrijeme napuštene posjede, a potom za pokapanje odabiru najbližu lokaciju iz koje su virili čvrsti zidovi vjerujući da je riječ o crkvi, posvećenom tlu.
PDF
