Tijekom travnja 2021. godine Institut za arheologiju i Muzej grada Šibenika nastavili su arheološka istraživanja lokaliteta Mukoše kraj Goriša. Riječ je o višeslojnom lokalitetu nastalom urušenjem ...gornjeg dijela nekog kamenom zidanog objekta impozantne veličine. Jedinstven tlocrt čini pravokutnik s po jednom apsidom na svakoj strani, osim na istočnoj na kojoj su se nalazile dvije apside. Kad je objekt već bio urušen i sličan gomili, u kasnom srednjem vijeku, u njegovom se kutu nalazila promatračnica. Za sada najviše možemo reći tek o završnoj fazi ovog lokaliteta, o vremenu kada je objekt pretvoren u gomilu bio odabran za mjesto pokopavanja. Radiokarbonske nalaze odabranih grobova ove pokope smještaju unutar 16. stoljeća, Upravo se u drugoj četvrtini 16. stoljeća, nakon što je šibensko zaleđe duže vrijeme bila ničija zemlja ispražnjena od stanovništva, na šire područje Goriša doseljava novo stanovništvo – Morlaci kršćani. Oni prvo počinju koristiti već neko vrijeme napuštene posjede, a potom za pokapanje odabiru najbližu lokaciju iz koje su virili čvrsti zidovi vjerujući da je riječ o crkvi, posvećenom tlu.
V članku je predstavljeno starejšeželeznodobno gomil-no grobišče pri Godešiču in Retečah pri Škofji Loki na Gorenjskem.Objavljeni so rezultati terenskega pregleda grobišča in ...ovrednoteni dokumenti in arhivski viri, ki govorijo o izkopavanju šestih izmed 55 gomil. Gomile so bile prvič omenjene leta 1897, v pričujočem članku objavljene najdbe izvirajo iz raziskav in tudi ne-strokovnih posegov v letih 1939, 1940 in 1958. Grobišče lahko datiramo v starejšo železno dobo, v čas od 7. do sredine 5. stoletja pr. n. št.
U Jalžabetu u Podravini jugoistočno od Varaždina nalazi se jedan od najvažnijih krajolika starijega željeznog doba u Republici Hrvatskoj. Arheološka istraživanja počela su na tom lokalitetu ...sondiranjima još šezdesetih godina prošloga stoljeća, a ponovo su intenzivirana tijekom provedbe projekta „Monumentalni krajolici starijega željeznog doba Podunavlja“ (“Iron-Age-Danube” Interreg DTP 2017. – 2019.) i zaštitnim arheološkim istraživanjima monumentalnog grobnog humka Gomile od 2017. do 2019. godine. Usporedno s novim interdisciplinarnim i arheološkim istraživanjima počela je sustavna obrada građe iz ranijih istraživanja. Tako su u radionici Odjela za restauriranje arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda postupno restaurirani koštani i metalni nalazi iz tumula 2, a istodobno se počelo i s konzerviranjem i restauriranjem novih nalaza pronađenih u istraživanjima u protekle tri godine. U tekstu se daje pregled rezultata dosadašnjih arheoloških istraživanja u Jalžabetu te se predstavljaju postupci konzerviranja i restauriranja pokretnih arheoloških nalaza iz starijega željeznog doba pronađenih u Jalžabetu.
V članku je prvič v celoti predstavljena leta 1987 izkopanagomila I s Hriba v Metliki, v kateri je bilo odkritih 90 grobov,ki so bili z izjemo osmih skeletnih pokopov vsi žgani. ...Polegprevladujočega žganega pokopa so posebnost gomile tudi žganigrobovi s kamnitimi venci. V gomili so neprekinjeno pokopa-vali od časa stopnje Ljubljana I pa do konca stopnje Stična 2.Gre torej za gomilo s samega začetka halštatskega obdobja naDolenjskem in v Beli krajini, ki prinaša več novosti v okvirudolenjske halštatske skupine.
U radu se objavljuje nalaz ranosrednjovjekovnog groba koji je otkriven na rubnom dijelu polja u mjestu Stankovci kod Benkovca. U grobu su pronađeni solid Bazilija I., u funkciji obola, zatim željezna ...pojasna kopča, cjevasti okov pojasa i željezno šilo. Ti se nalazi u literaturi vezuju za groblja s poganskim značajkama pokapanja, koja se datiraju uglavnom do sredine 9. stoljeća. U grobu pronađeni zlatnik Bazilija I. kovan je u Konstantinopolu, između 867. i 882. godine. Grob iz Stankovaca pokazuje da se nalazi koji se drže specifičnima za groblja na redove s poganskim značajkama pokapanja sigurno javljaju i u posljednjim desetljećima 9. stoljeća. Sukladno tome treba pomaknuti i gornju granicu datiranja spomenutih groblja. Taj nalaz također ističe potrebu opreznijeg pristupa prilikom datiranja s osloncem na pojedinačne numizmatičke nalaze, koji mogu poslužiti isključivo kao terminus post quem.
Cistercitska opatija Blažene Djevice Marije u Toplici bila je jedna od najvećih crkvenih institucija srednjovjekovnog Ugarskog kraljevstva. Budući da je osnovana odlukom kralja Andrije II., držalo se ...da je cijeli samostanski kompleks izgrađen početkom 13. stoljeća. Nova arheološka iskopavanja i geofizička istraživanja rezultirala su novim saznanjima o izgledu opatijske crkve. Prema poznatim analogijama, pretpostavljeni su korijeni u 12. stoljeću, a kasniji popravci crkve tijekom cijelog 13. stoljeća. Za samostanski kompleks predstavlja se teza da je dograđen na stariju crkvu u prvoj polovici 13. stoljeća. Crkva je trobrodna, sa svetištem zaključenim polukružnom apsidom i s dvjema bočnim kapelama s polukružnim apsidama. Opatija je imala veliki posjed koji se prostirao na južnom dijelu nekadašnje Gorske županije, na prostoru omeđenom rijekama Kupom i Unom te Zrinskom i Petrovom gorom. Okosnicu cistercitske ekonomije činile su grangije, tj. gospodarske jedinice raštrkane po cijelom posjedu. Na području nekadašnjeg posjeda, prema pisanim izvorima, moguće je identificirati pet takvih kompleksa.
U radu se donosi dio rezultata arheoloških iskopavanja koja su 1996. i 1997. godine provedena na nalazištu uz crkvu Porođenja Marijina u Gradcu kod Drniša pod vodstvom Mate Zekana. Razmatra se ...nekoliko ranosrednjovjekovnih grobova koji su pripadali najstarijem sloju ukapanja na spomenutom lokalitetu. Nalazi osobito luksuznog nakita iz tih grobova dodatno svjedoče o već prethodno prepoznatom značenju ovog mjesta u razdoblju ranoga hrvatskog srednjeg vijeka.
Na pisateljevem nagrobniku piše: JOSIP JURČIČ, rojen na Muljavi blizu Krke 4. marcija 1844, umrl v Ljubljani 3. maja 1881. leta. Svojemu pisatelju in prvoboritelju postavil hvaležni narod slovenski. ...“Tvrd bodi, neizprosen, mož jeklen / kadar braniti je česti in pravde / narodu in jeziku svojemu!” (Tugomer V. 8)Spomenik je bil oblikovan v “starogrškem” slogu in po načrtu “pariškega arhitekta Le Blanca”. Iz sežanskega apnenca ga je izdelal ljubljanski kamnoseški mojster Vinko Čamernik. Stroški za nagrobnik in za železno ograjo so znašali 700 goldinarjev. Nagrobnik ima reliefni rastlinski okras ter posnema klasicistične nagrobnike, s svojo višino pa je kot javni spomenik. (Povzeto po: M. Piškur, S. Žitko: Ljubljansko Navje. Ljubljana, 1997. O postavitvi Jurčičevega spomenika so pisale tudi Novice gospodarske, obertnijske in narodske, v rubriki Naši dopisi, 2. 11. 1881, št. 44, str. 355.)
V članku je predstavljena gomila z Vrtičnjaka nad Tupaličami na Gorenjskem. Gomila 8 je prekrivala centralno grobno kamro z žganimi pokopi, obdano s petnajstimi žganimi grobovi. Ana-lize so pokazale, ...da smemo vseh 16 grobov datirati v starejšo železno dobo, v horizont Podzemelj, oz. v konec 8. in začetek 7. st. pr. n. št. Posebnost gomile so odkriti sledovi naknadnega poznolatenskega pokopa. Raziskava odpira številna nova vpra-šanja o razumevanju in vlogi Gorenjske v okviru jugovzhodne halštatske kulture na slovenskem ozemlju.
Izgradnja južnoga kolnika južne obilaznice grada Osijeka 2013. godine uvjetovala je zaštitno arheološko istraživanje lokaliteta Hermanov vinograd, budući da je trasa prelazila preko njegovoga ...sjeverozapadnog ruba. U istraživanjima su, kojima je obuhvaćena do sada najveća površina lokaliteta od 2.670 m2, pronađene brojne arheološke strukture ukopa i slojeva koji ukazuju na arhitektonske cjeline stambenoga i obrambenoga karaktera. Uvidom u stratigrafiju, utvrđene su četiri građevne faze lokaliteta čije je datiranje omogućeno rezultatima radiokarbonske analize starosti kosturnih ostataka iz groba 2. Brojan pokretni arheološki materijal u vidu ulomaka keramike, kućnoga lijepa, keramičkih, koštanih i kamenih predmeta također ukazuju na lokalitet naseobinskoga karaktera sopotskoga kulturnog kruga.
PDF
