Intră în funcțiune laminorul de la Roman; Pe șantierul de la Bicaz se încheie lucrările ultimului inel de aducțiune; Aspecte de la Fabrica de mase plastice din București.
Construirea celor 12 hidrocentrale de pe Bistrița înseamnă sporirea bazei energetice.
Hidrocentrala "V.I. Lenin" de la Bicaz - valorificarea rezervelor energetice ale apelor, folosirea energiei ...apelor.
Rijeka Drava na svome toku od izvora u Toblachu/Dobbiaco do ušća u Dunav dodiruje četiri zemlje, povezuje tri velike kulturne i jezične skupine u Europi, i bilo je poprište dviju velikih tragedija, ...posljedica Drugog svjetskog rata: Uz Dravu se veže britansko izručenje hrvatskih vojnika kod Bleiburga i izručenje (ruskih) Kozaka Crvenoj Armiji i također britansko izručenje ostataka vojske NDH Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije. Dva puta tijekom XX. stoljeća Drava je bila crta razgraničenja između Austrije i Jugoslavije te „svjedokinja“ hrvanja između Austrije i Italije oko Južnog Tirola, koji je godine 1918. pripao Italiji. Drava je, naposljetku, „doživjela“ i ratne operacije godine 1991. i nosi se još dan danas s posljedicama te povijesti. Zato je Drava ne manje od Dunava „europska rijeka“ zbog dramatične povijesti, premda se s Dunavom ne može usporediti glede književne slave i umjetničkog nadahnuća.
Kakav je odnos svih tih zemalja prema Dravi? To je tema radnje – i jedan odgovor neka bude činjenica, što se tog pitanja još nitko nije dotaknuo. Radnja je nastala na osnovu službenih izjava političkih dužnosnika i gosparstvenika, ali i nevladinih udruga za ekologiju. U pitanju su, dakle, dvije strane, čiji su odnosi prema Dravi nepomirljivi. Drava je poprište sudaranja tehnokratskog i ekološkog stava prema njoj, njezinim potencijalima i prema stanovnicima podravskih regija. Odnos je konfliktan, jer privreda smatra da se ekolozi suprotstavljaju gospodarskom napretku. Ekolozi upozoravaju na vrijednost koju ima danas još jedan od rijetkih priobalnih i riječnih biotopa, kulturni i prirodni krajolik, koji zaslužuje zaštitu od gospodarskog izrabljivanja. U tu svrhu ekolozi njeguju prekograničnu suradnju, s Madžarskom, Slovenijom i Austrijom. No prekograničnu suradnju ekologa s ove strane i onkraj granica konterkariraju gospodarski interesi. Po svemu sudeći, oni se neće obazirati na biotope i raznolikost vrsta životinskog i biljnog svijeta, koji u Podravini još pronalazi zaštićeni prostor. I službena Madžarska naudi svojim zaštitarima okoliša, kao što madžarski interes za Nacionalni park i zaštitu pograničnog pojasa od građevinskih pothvat ide na štetu hrvatskim te slovenskim planerima energetske politike.
Republika Austrija, s druge strane, podržava očuvanje Podravske regije u Hrvatskoj kao ekološki čiste s visokom kvalitetom života: U okvirima programa Europske unije za prekograničnu suradnju zemalja – članica Europske unije i ne-članica (INTERREG A, B, C), Austrija pomaže županijama uz Dravu u poboljšanji kvalitete vode rijeke Drave, koja je trpjela zbog već izgrađenih hidroelektrana. Drugi projekt u tom programu je zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, koje ne smiju utjecati u korito rijeke Drave, jer zbog hidrocentrala Drava je promijenila svoje fizikalne parametre, među inima i sosobnost samopročišćavanja. Otpor ekologa prema novom projektu izgradnje hidroelektrane „Novo Virje“ čini se opravdanim, jer su istraživanja – i austrijskih biologa – dokazali da građevinski radovi i same zgrade (stepenice i akumulacijsko jezero) štetno utječu na sposobnost samopročišćavanja, a posredno i na podzemne vode i na kakvoću vode uopće. Visoki vodostaji početkom ovog proljeća i u nedavnoj prošlosti potvrdili su, povrh toga, da reguliranje korita, akumuliranje vode i bilo kakvi zahvati u život rijeke i te kako umanjuju sposobnost samoreguliranja, a povisuju opasnost od poplava. Biolozi i ekolozi s jedne, a privrednici, stručnjaci za energetiku i poduzetnici s druge strane nigdje nisu našli zajednički jezik. Geslo „europska suradnja“ gubi svoju privlaćnost i motivaciju, kad su u pitanju gospodarski interesi zemalja uz Dunav. Nacionalni interesi nadjačaju europsko zajedništvo i ekološku odgovornost. No bez obzira na tu spoznaju, ideja „europska suradnja“ djeluje privlačno i regije se same udružuju u takozvane „Euroregije“. Iako one nemaju status pravnog subjekta, one nude raznolikost oblika suradnje, koja bi zacijelo svima sudionicima promicala kakvoću života – da tu nisu (nečiji) viši interesi, koji djeluju suprotno ideji suradnje.
Mostovi na Dravi podsjećaju na to da rijeke ne moraju nužno dijeliti i izolirati, već da mogu spajati i povezivati. Most je simbol mira – i jedna od arhitektonski najljepših mostova Austrije, ako ne i Europe, novi most nad Dravom St. Magdalena u Villachu, nosi naziv „Friedensbruecke“ (most mira). Bilo bi poželjno da se lijep naziv pretvori u još ljepšu stvarnost, u poticaj za upoznavanje zemlja i ljudi na gornjem i donjem tijeku Drave, što, na žalost, do sada još nije postignuto. Jezične barijere daju se prevladati. U tom smislu ova radnja treba doprinijeti boljem upoznavanju zemalja i regija uz Dravu, tim više što nam mora biti zajednički interes očuvati kulturni i prirodni krajolik, i pored ekonomskih nužnosti.
Imagini din elicopter cu inundații, cu revărsarea Dunării pe șosele și cu sinistrați; Constructorii de la Porțile de Fier continuă construcția hidrocentralei, lucrând la îndiguire și la montarea ...turbinelor; Colectivul din Turnu Măgurele dă șarje peste pla
La 1 aprilie se închide lacul de acumulare al hidrocentralei de pe Lotru; Vechiul și noul transport de mărfuri prin sate. Imagini din magazinul universal din Ciorani, jud. Prahova; La concursul de ...miss din Italia, Florica Bradu ocupă locul I; În fața hote
La 5 aprilie la Porțile de Fier se inaugurează șantierul brigăzilor de tineret; În Gorj, la Rovinari, au fost deschise noi cariere de cărbune; Cooperatorii din Sinești, Ilfov, pregătesc răsadurile în ...cele două sere noi. Imagini de pe ogoare cu pregătirile
Aspecte din timpul lucrărilor de recoltare a culturilor agricole; O cooperativă de producție; Imagini din Institutul de cercetări energetice; Este prezentată hidrocentrala de la Bicaz. Este criticată ...lipsa umbrelelor de pe terasa braseriei.
La exploatarea forestieră Tirău (RAM) sunt filmate imagini din procesul de tăiere, curățire și transportare a buștenilor; Imagini de la noua hidrocentrală Sadu 5, unde este pusă în evidență înalta ...mecanizare a hidrocentralei; Aspecte de la o nouă casă de