Janez Krizostom John Chrysostom; Jan Dominik Bogataj
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2021, Letnik:
23, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Prevedena homilija spada v serijo 67-ih homilij o 1 Mojzesovi knjigi (Homiliae in Genesin, CPG 4409), ki jih je Janez Krizostom (347–407), morda največji govorec krščanske antike, pripravil ...najverjetneje za postni čas leta 388, ko je še kot duhovnik deloval v Antiohiji. V prvem delu homilije (1–3) antiohijski govorec svoje poslušalce okara, ker nekateri izmed njih niso upoštevali njegovega duhovnega učenja in so raje zahajali na konjske dirke. Kara njihovo nehvaležnost za njegov trud s tem, da spominja na priliko o talentih, obenem pa jih spodbuja, da si prizadevajo, da bi njih, ki hodijo rajši na dirke, zopet pripeljali nazaj v cerkev, k duhovni hrani, ki jo daje sam Gospod. S to temo se homilija tudi nadaljuje, ko v drugem, daljšem delu (3–7) Krizostom prične z razlago dogodka obiska Abrahama pri Mamrejevih hrastih (1 Mz 18,1-15), pri čemer poudarja predvsem vzvišeni zgled Abrahamove gostoljubnosti do tujcev.
U hrvatskoglagoljskim brevijarima zapisani su prijevodi odlomaka homilija, sermona, traktata i drugih tekstova crkvenih otaca i naučitelja, između ostaloga i oni svetoga Bede Časnoga. Njegove ...homilije osobitu su popularnost stekle ulaskom u Homilijar Pavla Đakona, a vrlo su brzo zauzele važno mjesto u liturgijskim tekstovima kao jedan od omiljenih izvora homiletičkih čitanja. Hrvatskoglagoljski brevijari razlikuju se u broju i duljini brevijarskih lekcija nastalih prema Bedinim homilijama. U ovom radu analiziraju se homiletičke lekcije zapisane u Drugom beramskom brevijaru iz 15. st., jednome od rijetkih brevijara (uz Vb1, Pt, Pad, dijelom i N1) koji sadržava prijevod Bedine homilije I. 10 (In die festo Innocentium). Usporedba brevijarskih tekstova koji se čitaju u temporalu pokazala je kako među homiletičkim lekcijama postoje jezične razlike dok se one tekstološke ne pojavljuju u znatnom broju. Na temelju toga zaključuje se kako su lekcije u Drugome beramskom i ostalim hrvatskoglagoljskim brevijarima nastale prema istom prijevodu. Hrvatskocrkvenoslavenski prijevod Bedine homilije I. 3 (In festo Annuntiationis Beatae Mariae) objavljuje se u kritičkom aparatu zajedno s inačicama iz drugih hrvatskoglagoljskih brevijara. Rad predstavlja uvod u istraživanje Bedina opusa u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti.
Croatian Glagolitic breviaries contain translation of the lectiones from homilies, sermons, treatises and other texts written by church fathers. Among them we find those written by Venerable Bede whose homilies represent an important 4arti n of the Paul Deacon's Homilary. From the Carolingian time they became one of the favourite sources of homiletic readings in liturgical books. Croatian Glagolitic breviaries differ in the number and length of the readings from Bede's homilies. In this paper the homilies from the 15th century, Second Beram Breviary, that was arti n Istria, are analysed. arti one of the just few breviaries (with Vb1, Pt, Pad, very small arti n N1) that contain the translation of Bede's homily I. 10 (In innocentium). Comparison of the breviary texts reveal that homiletic readings mostly differ in grammar and lexical characteristics. The textual differences don't appear in significant number. All homiletic readings in Croatian Glagolitic breviaries come from the same translation. Croatian Old Church Slavonic translation of Bede's homily I. 3 (In festo Annuntiationis Beatae Mariae) is published in Latin transcription with the variants from other breviaries that are given in critical footnotes. The paper represents an introduction to the research of Bede's reception in Croatian Medieval literature.
Autor u radu istražuje homilije Aurelija Augustina. Donoseći povijesnu pozadinu Augustinova teološkog rada, posebno se osvrćući na borbu protiv donatista, u središnjem dijelu rada autor istražuje ...opće oznake njegova nauka o Duhu Svetom u govoru o Crkvi, koji on temelji na Ciprijanovoj teologiji kao baštini afričke Crkve. Time daje odgovor na tri pitanja: Tko je za svetog Augustina Duh Sveti? Što je za njega značila svetkovina Pedesetnice? Kako je taj događaj tumačio svojoj zajednici vjernika? U radu se istražuje teološki sadržaj Augustinovih Sermones 266, 267, 268, 269, 270 i 271.
PDF
