Hrast kitnjak
Quercus petraea
(
Matt.) Lieblein
jedna je od najvažnijih vrsta šumskog drveća u Bosni i Hercegovini, iako je sadašnja struktura šuma hrasta kitnjaka vrlo slaba. Razlog tomu treba ...tražiti u jakom povijesnom utjecaju čovjeka na tu vrstu, brojne neplanske i nestručne sječe i slabo razvijen sustav gospodarenja ovom vrijednom vrstom. U uvjetima Bosne i Hercegovine kitnjak se nalazi na 333 000 ha, u malim čistim i većinom mješovitim sastojinama s grabom i ponekad bukvom.
Kroz ovo istraživanje želimo odgovoriti na sljedeća pitanja: kakva je genetska struktura odabranih populacija hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini, te kakvo je značenje poznavanja genetičke strukture u procesima obnove?
Analizirali smo 17 prirodnih populacija hrasta kitnjaka uz uporabu 11 enzimskih sustava s 14 genskih lokusa i registrirali 82 alela. Registriran je velik polimorfizam, a samo je kod genskog lokusa sorbitol registriran potpuni monomorfizam, dok je kod genskog lokusa Pgi – A dobiven polimorfizam samo u jednoj populaciji.
Prosječan broj alela za istraživane populacije kretao se od 1,7143 do 3,1429, a efektivni broj od 1.1089 do 1.2585. Stvarna i teorijska heterozigotnost najniža je bila u populaciji Gračanica s 0,0947, dok je najveća bila u populaciji Bugojno s 0,1869. Fiksacijski indeks u svim populacijama je bio negativan, što ukazuje na dobru stabilnost istraživanih populacija te da su slabi ili izostaju procesi inbridinga u populacijama. Najveće genetske udaljenosti u odnosu na ostale pokazala je populacija Tešanj.
Rezultati diferencijacije pokazuju male vrijednosti, što ukazuje na kratko vrijeme od njihovog razdvajanja te prisutnost toka gena i malog gubitka prilagodbenog potencijala.
Dobiveni rezultati omogućuju preporuku potrebnih mjera za očuvanje genetskih izvora metodama
in situ
i
ex situ
te obnovu i uporabu reprodukcijskog materijala hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini.
Sessile Oak (
Quercus petraea
(Matt.) Lieblein) is one of the most important type of forest tree in Bosnia and Hercegovina, even though the Sessile Oak forest structure is very weak. The reason for this is found in the huge effect that the man has on these breeds throughout history and numerous unplanned cutting and poor management system. In the conditions present in Bosnia and Hercegovina Sessile Oak is found in approximately 330,000ha in small and usually clean and varied samples.
Through this research we would like to answer the following questions, namely what is the genetic structure, diversity and differentiation of Sessile Oak in some of the populations in Bosnia and Herzegovina and what is the importance of knowing the genetic structure especially when it comes to regeneration.
For the analysis we have used 11 enzyme systems with 14 genetic locus and 82 aleals.
The biochemcial analysis of the genetic structure of 17 populations of Sessile Oak, by using the 14 isoenzyme genetic locus wwe have found notable differences. A large level of polymorphism has been recorded and only the gene locus sorbitol has registered true monomorphysm, whereas the genetic locus Pgi-A we have found polymorphism to exist in only one population. The average number of aleals by locus was between 1,7143 and up to 3,1429 and the effective number of aleals was between 1,1089 and 1,2585. Similar findings were found when it came to heterozygotry, and the larges was for the population from Bugojno at 0,1869 and smallest at population from Gračanice at 0,0947. The negative values of the fiksational index in the studied populations are indicative of fact that freer management and husbandry is possible as it has not lost its genetic potential for adaptation which is further supported by the research of the seed samples. The results of teh differentiations show very small values which shows that there is onlya short period of time from their splitting and that even the effect of humans has not caused them to lose their adaptational potential.
As far as the genetic distances between the populations are concerned, it is the same principal as with the differentiation, only a few popualtions diverges notably from the average and the divergence can be attributed to the historical effect of humans as the populations are from the areas of dense human populations throughout the history. The methods of biochemocal marker usage for the Sessile Oak have given us a good picture about the studied populations and the achieved results ensure the right suggestions are done to preserve the genetic values of this species of oak in Bosnia and Hercegovina.
U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 ...godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS>0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.
Wood-pastures are important for their open-ground biodiversity and for the old trees they contain. However, younger trees to replace the current generation of old trees are often scarce, a potential ...threat to the future of the habitat mosaic and of species dependent on the trees. A simple model was used to illustrate how many younger trees might be expected under different assumptions of desired final density of old trees and rates of loss as trees age for an oak-dominated wood-pasture. From these the overall canopy cover of the landscape was estimated under an active pollarding regime and where the trees grow to full crown size. Canopy cover was often five times as great under full crown as under a pollarding regime; much of the canopy cover was in the younger (often missing) cohorts. The openness of current wood-pastures is in part a consequence of the absence of a sustainable tree population structure. Some protected sites may be too small to allow space for the missing generation of trees and at the same time retain current levels of openness. Analogies between current wood-pasture structures and ‘natural wood-pastures’ of the pre-Neolithic era must take account of the missing generations of trees.
Pašniki z drevesi so pomembni za biodiverziteto zaradi njihove odprtosti in zaradi prisotnih starih dreves. Vendar so mlada drevesa, ki naj bi nadomestila trenutno generacijo starih dreves redka, kar predstavlja potencialno grožnjo mozaičnemu habitatu in vrstam, ki so odvisne od prisotnosti dreves. Uporabili smo preprost model, ki predstavlja koliko mladih dreves lahko pričakujemo v različnih predvidevanih gostotah starih dreves in različnih stopnjah odmiranja starih dreves zaradi starosti na pašniku, kjer dominirajo hrasti. Iz tega smo ocenili skupno pokrovnost krošenj v krajini, če se drevesa aktivno obrezuje ali le-ta zrastejo do polne velikosti krošnje. Pokrovnost krošenj je pogosto do petkrat večja, če drevesa zrastejo do polne velikosti, kot če jih obrezujemo. Večina pokrovnosti krošenj je zaradi mlajših dreves (ki pa pogosto manjkajo). Trenutna odprtost pašno-drevesnih podsistemov je delno posledica odsotnosti trajnostne strukture drevesne populacije. Določene zaščitene površine so verjetno premajhne, da bi se lahko manjkajoče generacije dreves obnovile in da bi se obenem ohranila trenutna stopnja odprtosti pašnika. Pri analogiji med sedanjimi pašno-drevesni podsistemi in naravnimi pašniki z drevesi iz obdobja pred Neolitikom moramo upoštevati manjkajoče generacije dreves
Sažetak
Popis štitastih uši na domaćinima iz roda
Quercus
L. sastavljen je od svih dostupnih literaturnih podataka faunističkih istraživanja štitastih uši u Hrvatskoj i podataka faunističkih ...istraživanja koja su trajala od 2005. do 2014. Prema literaturnim podacima u Hrvatskoj registrirano je 15 vrsta štitastih uši na hrastu. Istraživanjima je utvrđeno 12 vrsta štitastih uši, od kojih je u odnosu na vrste iz literaturnih podataka registrirano šest novih. U ovom trenutku popis štitastih uši na hrastovima obuhvaća 21 vrstu iz četiri porodice kako slijedi: porodica Asterolecanidae:
Asterodiaspis ilicicola
(Targioni Tozzetti 1888),
A. quercicola
(Bouche 1851),
A. variolosa
(Ratzeburg 1870), porodica Coccidae:
Coccus hesperidum
Linnaeus 1758,
Eulecanium tiliae
(Linnaeus 1758),
Parthenolecanium rufulum
Cockerell 1903,
Pulvinaria sericea
(Fourcroy 1785), porodica Diaspididae:
Chionaspis etrusca
Leonardi 1908,
C. lepineyi
Balachowsky 1928,
C. salicis
(Linnaeus 1758),
Diaspidiotus alni
(Marchal 1909),
D. bavaricus
(Lindinger 1912),
D. ostreaeformis
(Curtis 1843),
D. zonatus
(Frauenfeld 1868),
Gonaspidiotus minimus
(Leonardi in: Berlese & Leonardi 1896),
Lepidosaphes beckii
(Newman 1869),
L. ulmi
(Linnaeus 1758),
Targionia vitis
(Signoret 1876) i porodica Kermesidae:
Kermes quercus
(Linnaeus 1758),
K. roboris
(Fourcroy 1785) i
K. vermilio
Planchon 1864.
U srpnju 2014. godine, zamijećeno je propadanje hrasta crnike u Poreču. Nakon što je obavljen vizualni pregled, uzeti su uzorci. Dijagnostička analiza, koja je obavljena u Laboratoriju za zoologiju Zavoda za zaštitu bilja, pokazala je da se radi o štitastoj uši crnike
K. vermilio
. Budući da je ovo prvi nalaz
K. vermilio
u Hrvatskoj, vrstu možemo smatrati novim članom hrvatske entomofaune. Ova štitasta uš napada zimzelene domaćine iz roda
Quercus
, ponajprije
Quercus ilex
L. Široko je rasprostranjena u zemljama Mediteranskog bazena. U prošlosti, štitasta uš
K. vermilio
imala je značajnu gospodarsku važnost kao izvor crvene boje za tkaninu, no danas ima status invazivnog gospodarski značajnog štetnika.
Check-list of scale insects (Hemiptera: Coccomorpha) on host plants of genus
Quercus
L. comprises all available literature data on faunistic research of scale insects in Croatia, as well as data from the research conducted from 2005 to 2014. Published data on former faunistic research from the following authors have been used: Balachowsky (1950), Kovačević (1961), Kozár (1983), Langhoffer (1927, 1929), Lindinger (1912), Schmidt (1956, 1973) and Žak-Ogaza (1967). Each listed species was matched with a corresponding name, according to current systematics (Ben Dov
et al
.
,
2014). Following materials and methods were used in conducted research: visual inspections, collecting of plant material, storing and preservation of samples, analysis of samples under stereomicroscope, preparation of microscopic slides and identification of species. Samples were collected according to the method by Gill (1993). Analysis of collected samples was done under ZEISS Discovery V12 stereomicroscope with appurtenant AxioCam ERc5s digital camera. 70% ethyl alcohol, potassium hydroxide, lactic acid, fuchsine acid, lignin pink, acetic acid and clove oil were used in processing of scale insects’ samples. Permanent microscopic slides (photo 2) were prepared using clove oil, accordingly to Kosztarab & Kozár, 1988 and Gill, 1993. Identification of scale insect species was conducted using identification keys by Balachowsky, 1950, Borchsenius, 1960, Gill, 1993 and Pellizzari
et al
.
,
2012, compound microscope OLYMPUS BX 51 (with 4x, 10x, 20x, 40x and 100x magnification lens and 10x magnification ocular) and
OLYMPUS DP25 digital camera. Based on literature data, 15 species of scale insects have been registered on oak trees (table 1). Faunistic investigation of scale insects in period from 2005 to 2014 established 12 species of scale insects. When compared to literature data, 6 new species have been registered (table 2). Currently, the check-list of scale insects on oak trees in Croatia comprises 21 species belonging to 4 families: family Asterolecanidae:
Asterodiaspis ilicicola
(Targioni Tozzetti 1888),
A. quercicola
(Bouche 1851),
A. variolosa
(Ratzeburg 1870), family Coccidae:
Coccus hesperidum
Linnaeus 1758,
Eulecanium tiliae
(Linnaeus 1758),
Parthenolecanium rufulum
Cockerell 1903,
Pulvinaria sericea
(Fourcroy 1785), family Diaspididae:
Chionaspis etrusca
Leonardi 1908,
C. lepineyi
Balachowsky 1928,
C. salicis
(Linnaeus 1758),
Diaspidiotus alni
(Marchal 1909),
D. bavaricus
(Lindinger 1912),
D. ostreaeformis
(Curtis 1843),
D. zonatus
(Frauenfeld 1868),
Gonaspidiotus minimus
(Leonardi in: Berlese & Leonardi 1896),
Lepidosaphes beckii
(Newman 1869),
L. ulmi
(Linnaeus 1758),
Targionia vitis
(Signoret 1876) and family Kermesidae:
Kermes quercus
(Linnaeus 1758),
K. roboris
(Fourcroy 1785) and
K. vermilio
Planchon 1864 (table 3).
A. ilicicola
had the highest number of appearing, followed by
P. rufulum
(graph 1). On host species from the genus
Quercus
, species from the family Diaspidide were dominant, followed by Asterolecanidae, Coccidae and Kermesidae (graph 2). In July 2014 mass occurrence of scale insect
K. vermilio
and symptoms of its infestation were registered on evergreen oak (
Quercus ilex
L.) in the town of Poreč (photo 2). Visual inspections were conducted and samples were collected. Diagnostic analysis based on morphological characteristics was carried out and it resulted in identification of scale insect
K. vermilio
(photo 1).
K. vermilio
is a new member of Croatian entomofauna, whose host plants are evergreen species belonging to the genus
Quercus
, primarily evergreen oak.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati osnovna mehanička svojstva drva bjeljike i srži bijeloga i crvenog hrasta. Uzorci su uzeti od 26 hrastovih greda spremnih za izradu željezničkih pragova, od ...čega je 62 % greda od bijelog hrasta (Quercus petraea ili Q. robur ), a 38 % od skupine crvenih hrastova, čiji je predstavnik Q. cerris. Za drvo bjeljike i drvo srži obiju skupina hrasta određena je gustoća, čvrstoća na savijanje, modul elastičnosti (MOE), tlačna čvrstoća i tvrdoća prema Brinellu. Napravljene su višestruke analize radi usporedbe svojstava bjeljike i srži, kao i usporedbe svojstava drva bijelih i crvenih hrastova. Rezultati su pokazali da nema značajne razlike između svojstava drva bjeljike i srži, ali statistički značajne razlike pokazale su se između svojstava drva bijeloga i crvenog hrasta. Rezultati istraživanja proturječe uvriježenome mišljenju korisnika da su mehanička svojstva bijeljike lošija od mehaničkih svojstava drva srži. Istraživanja su pokazala da drvo Q. cerris ima čak i bolja mehanička svojstva nego drvo Q. robur i Q. petraea, što je također suprotno ustaljenom mišljenju da su njegova svojstva lošija od svojstava drva bijelog hrasta. Rezultati će pridonijeti boljem razumijevanju varijabilnosti svojstava drva i optimalnom izboru drva za gradnju.
U radu je istraživan utjecaj grijanja (20–22 °C) i hlađenja (9–11 °C) na djelovanje kambija i stvaranje drva i floema u dijelu debla 150 i 30 godina starog hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora) i 30 ...godina staroga gorskog javora (Acer pseudoplatanus). U svakom tretmanu odabrali smo dva stabla svake od tih vrsta i skupili uzorke u 21- dnevnim intervalima tijekom vegetacije, koje smo analizirali svjetlosnom mikroskopijom. Stalno povišena temperatura potaknula je nešto raniji početak stvaranja stanica drva u starim stablima Q. sessiliflora u prvome mjesecu kambijske aktivnosti u 2007. Međutim, učinak povišene ili smanjene temperature na vrijeme ili dinamiku stvaranja drva i lika nismo potvrdili. Stoga, tretmani nisu utjecali na strukturu i širinu goda drva i lika u 2007. Nasuprot tome, grijanje mladih stabala A. pseudoplatanus potaknulo je razvoj adventivnih izdanaka dva mjeseca nakon pokusa i na kraju prouzročila njihovu smrt. Kambij se u tim uzorcima u 2008. nije reaktivirao, stoga se nije formirao ni god drva i lika. Niske temperature usporile su proizvodnju stanica u kambiju na samom početku vegetacije, ali nisu utjecale na dinamiku stvaranja ili strukturu drva i lika. Grijanje mladih stabala Q. sessiliflora rezultiralo je nastankom adventivnih izdanaka i umiranjem stabala četiri mjeseca nakon eksperimenta. Proces umiranja bio je sličan umiranju stabala A. pseudoplatanus, samo uz dva mjeseca zakašnjenja. Promatranja pokazuju da starost stabala (debljina mrtve kore) i trajanje primijenjenih tretmana također mogu utjecati na djelovanje kambija. Početak stvaranja mrtve kore specifičan je za pojedine vrste drveća i ranije se pojavljuje u vrste Q. sessiliflora nego u A. pseudoplatanus. Debela mrtva kora djeluje kao vrlo dobar izolacijski sloj za unutarnja, živa i osjetljiva tkiva (floem i kambij) i stoga ih štiti od vanjskih abiotičkih i biotičkih čimbenika.
U radu se prikazuje pregled dosadašnjih saznanja o Akutnom odumiranju hrastova (AOH), u svijetu opisanom kao AOD (Acute oak decline). Ova polimikrobna bolest je nedavno otkrivena u Hrvatskoj (2021. ...godine) na poluotoku Pelegrin (otok Hvar), gdje se na stablima hrasta crnike zadnjih nekoliko godina javljaju tipični simptomi: sušenje vrhova krošnje koje prate uzdužne raspukline kore, gdje istodobno ispod kore dolazi do odumiranja tkiva u obliku crnih nekroza. U kasnijoj fazi javljaju se i tekline te se vide izlazne rupe kukaca, a stablo nakon 3-4 godine odumire. Bolest se širi sa stabla na stablo, a krajnja posljedica je masovno sušenje. Uzročnici odumiranja tkiva pod korom su patogene bakterije Brenneria godwinii, Gibbsiella quercinecans i Lonsdalea britannica, a njihovi mogući prijenosnici su krasnici Agrilus sulcicolis i A. olivicolor. AOH je do sada opisana u Ujedinjenom kraljevstvu, Latviji, Španjolskoj, Iranu i Švicarskoj. Važnost prvog nalaza AOH u Hrvatskoj je što hrast crnika kao autohtona vrsta ima posebno značenjej za Mediteranske šume, a k tome su po prvi puta nađene i vrste krasnika koje do sada nisu potvrđene kao vektori AOH. Posebno se naglašava rizik prijelaza AOH na kontinentalne šume hrasta lužnjaka i kitnjaka, jer za razliku od svih dosadašnjih nalaza AOH u svijetu, lužnjakove i kitnjakove šume u Hrvatskoj su jedine koje su već godinama izložene napadima hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Moguća kombinacija hrastove mrežaste stjenice i AOH mogla bi biti iznimno opasna. Stoga se naglašava promptna primjena mjera zaštite, posebice preventivnih te važnost znanstvenih istraživanja.
Urbarijalne šume nastaju kao posljedica ukidanja feudalnih odnosa, bivši podložnici od nekadašnjih zemaljskih gospodara dobivaju određene šumske površine na korištenje u vlasništvu zemljišne ...zajednice. Segregacija se vršila posebno za pojedini pravni slučaj, a često je završavala nezadovoljstvom seljaka. Osim što analizira upravu županijskih oblasti nad urbarijalnim šumama, kao i materijalan položaj njihovih zaposlenika, rad analizira i pravno normiranje urbarijalnih općina, odnosno zemljišnih zajednica. Tržišna vrijednost urbarijalnih šuma ovisila je o njihovom racionalnom uzgoju, podjeli na određeni broj pravoužitnika, kao i o devastaciji kojoj su ove šume često bile izložene. U očima šumarske struke u Hrvatskoj ove šume su bile vrijednost koja se morala sačuvati kao nacionalni interes, a nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, traže reviziju segregacije kako bi se vlasničko stanje uskladilo sa socijalnom strukturom zemlje, odnosno stvarnim potrebama pravoužitnika, ali i svih stanovnika.
Na mikroklimu šumske sastojine utječe makroklima širega područja, ali i tip šumskoga ekosustava, topografija, sastav odnosno vrste šumskoga drveća, dob i struktura šumske sastojine. Mnogi ekološki i ...biološki procesi u šumskim ekosustavima usko su povezani s meteorološkim prilikama i stoga je nužno njihovo poznavanje. Mikroklimatska su istraživanja obavljena na otoku Mljetu. Na ukupno četiri lokacije, dvije u šumi alepskoga bora, a dvije u šumi hrasta crnike s mirtom, postavljene su mikroklimatske stanice. Sastojine su osim različitih glavnih vrsta šumskoga drveća bile i različita uzgojnoga oblika, sastava vrsta, sklopa krošanja, dobi i strukture. Mjerena je temperatura zraka na visini od 1 m, temperatura tla i volumetrijska vlaga tla na dubini od 20 cm. Srednje vrijednosti temperature zraka i temperature tla bile su najveće u šumskoj kulturi rijetkoga sklopa krošanja alepskoga bora. Srednja je vrijednost volumetrijske vlage tla bila najveća u sjemenskoj sastojini s potpunim sklopom krošanja hrasta crnike. Analiza podataka mikroklime šumskih ekosustava hrasta crnike i alepskoga bora služi za bolje upoznavanje ekoloških uvjeta tih šumskih ekosustava i staništa.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi ponašanje loma drva južnoga žutog bora (Pinus taeda L.) i crvenog hrasta (Quercus falcata) u tangentno-radijalnome i tangentno-longitudinalnom smjeru širenja ...pukotine primjenom kompaktne vlačne metode ispitivanja (model I.). Rezultati istraživanja pokazali su bitno drugačije ponašanje loma drva crvenog hrasta od drva južnoga žutog bora za svaki od dva načina širenja pukotine. Lomna žilavost drva crvenog hrasta bila je veća u tangentno-radijalnom smjeru širenja pukotine nego u tangentno-longitudinalnom smjeru, dok na drvu južnoga žutog bora nije uočena značajna razlika između dva načina širenja pukotine. Specifična energija loma u tangentno-longitudinalnom smjeru širenja pukotine za obje vrste drva bila je mnogo niža od one u tangentnoradijalnom smjeru. To znači da je bilo potrebno više energije po jedinici površine da se uzorak drva odvoji na dvije polovice u tangentno-radijalnom smjeru širenja pukotine. Razlika u ponašanju loma drva, odnosno u širenju pukotine može se objasniti strukturnim obilježjima ispitivanih uzoraka jer širenje pukotine u tangentno-radijalnom smjeru prelazi granicu goda i drvna vlakanca mogu premostiti površinu pukotine.