Hrast lužnjak (Quercus robur L.) predstavlja jednu od ekonomski i ekološki najznačajnijih drvenastih vrsta u jugoistočnoj Europi, čiji je opstanak znakovito ugrožen promjenama okoliša koje se ...najčešće očituju u poremećaju vodnog režima i napadima kukaca. Imajući u vidu činjenicu da oba negativna čimbenika dovode do poremećaja fizioloških procesa u biljkama i da često utječu na biljke zajedno, cilj ovoga pokusa bio je ispitati utjecaj pojedinačnog i zajedničkog djelovanja suše i napada kukaca na fiziologiju hrasta lužnjaka i mogućnost različite reakcije uvjetovane porijeklom sadnica.U ovom smo radu ispitivali utjecaj suše i napada gubara (Lymantria dispar) na klijance hrasta lužnjaka porijeklom iz dvije familije polusrodnika koji su bili naklijani u kontroliranim uvjetima i potom izloženi sljedećim tretmanima: suša ( D); gubar (GM); suša i gubar (D+GM) te kontrola (Ø) u trajanju od 15 dana, nakon čega je slijedio oporavak biljaka u trajanju od 7 dana. Krajem tretmana i nakon oporavka, izvršena su mjerenja fizioloških parametara – stopa neto fotosinteze (A), stopa transpiracije (E), stopa provodljivosti puči (gs), intercelularna koncentracija CO2 (Ci), učinkovitosti korištenja vode (WUE), aktivnosti nitrat-reduktaze (NRA) i sadržaja klorofila.Rezultati mjerenja fizioloških parametara prilikom induciranog Kod tretiranih klijanaca A opala je za 42-61% u odnosu na kontrolni tretman (Graf 1) a u isto vrijeme, zabilježen je porast Ci u svim tretmanima, što ukazuje na metaboličku limitiranost fotosinteze, osobito ako se uzme u obzir da nije zabilježeno signifikantno smanjenje provodljivosti puči u svim tretmanima. Inducirani stres je različito utjecao na aktivnost nitrat-reduktaze koja je bila smanjena samo kod familije 2 u svim tretmanima. Period oporavka biljaka (Graf 2) nije doveo do povećanja intenziteta fotosinteze kod ispitivanih sijanaca hrastova u obje familije, ali je zabilježena razlika u pogledu razine njene limitiranosti. Kod familije 2 limitiranost je bila uvjetovana zatvorenošću puči (smanjena vrijednost gs), dok je kod familije 7 ona i dalje bila metaboličke prirode (visoke vrijednosti Ci). Oporavak je uvjetovao povećanje razine aktivnosti nitrat-reduktaze, što ukazuje na postepeni oporavak biljaka. Analiza varijance utjecaja tretmana, familije i perioda oporavka (Tablica 1) pokazala je znakoviti utjecaj porijekla sjemena na sve ispitivane parametre osim intenziteta neto fotosinteze (p>0.001), dok je utjecaj tretmana bio signifikantan kod svih ispitivanih parametara (p>0.001) Period oporavka je imao signifikantan utjecaj (p<0.001) samo za E, NRA i WUE.Dobiveni su rezultati pokazali značajan utjecaj stresa na fiziološke procese u klijancima hrasta lužnjaka, posebice na intenzitet neto fotosinteze, dok je oporavak pokazao različitu reakciju ispitivanih familija unatoč i dalje smanjenom intenzitetu neto fotosinteze. Dobiveni rezultati ukazuju i na značaj porijekla sjemena, odnosno utjecaj njegove genetske pozadine na reakciju ispitivanih familija glede njihove reakcije i oporavka od stresa. To ukazuje na mogućnost korištenja fizioloških parametara u procesu selekcije reproduktivnog materijala hrasta lužnjaka na otpornost prema stresnim čimbenicima poput suše ili napada defolijatora.
Predmet rada reljef je naiska u hrastovu gaju na obali mora iz Arheološkog muzeja Istre. Analiziraju se ikonografske i mitološke konotacije te arhitektonska obilježja naiska koji se identificira kao ...heroon. Hrastov gaj simbolizira posvećeno mjesto ulaska u svijet mrtvih i povezan je s Artemidom/Dijanom. More je simboliziralo putovanje u svijet mrtvih. Moglo je predstavljati plovidbu, ratni pohod ili putovanje u daleke krajeve gdje je protagonista scene snašla smrt. Mit o kolšanskom osnutku Pole s elementima herojskog kulta jedan je od mogućih predmeta prikaza. Mit uključuje dolazak iz crnomorske zemlje Kolšana i pristanak na istočnoj obali Jadrana pored nadgrobnog spomenika herojskog para Kadma i Harmonije. Iz analize motiva i njihove interakcije proizlaze glavne teme koje odgovaraju sadržaju prikaza: odlazak među mrtve s obećanjem vječnog života duše i mit o kolšanskom osnutku Pole. Ulomak reljefa s naiskom u gaju dio je obloge arhitektonske dekoracije. Mogao se nalaziti u svetištu, teatru ili drugoj građevini javne namjene te u privatnoj kući.
U cilju smirivanja živih pijesaka Krbavskog polja, Šumarski ured I Ličke pukovnije Karlovačkog generalata napravio je plan i razradio tehniku pošumljavanja radi smirivanja živih pijesaka. ...Pošumljavanje je započelo 1746. godine, a obavljano je pod vodstvom kapetana (kasnije generala) Ernesta Gideona Laudona. Korištene su sadnice hrasta lužnjaka (Quercus robur), sađene u jame dubine 1m, koje su bile punjene humusom iz obližnjih šuma, a sađeno je 10 000 sadnica po hektaru. Način pošumljavanja propisan je i obavljan po vojničkom ustroju, prikazana je vojska – pukovnija u vojničkom pokretu i to: glavnina, rezerva, pobočnica i izvidnica. U čast Laudonu, narod je tu šumu nazvao njegovim imenom.
Danas u park šumi “Laudonov gaj”, koja je zaštićena na površini od 33,23 ha prema Zakonu o zaštiti prirode, imamo 518 starih stabala hrasta lužnjaka (godine 1987. bilo ih je 584). Prsni promjer im se kreće od 57–153 cm. Najveći broj stabala, njih 377 ili 72,8 % ima prsni promjer od 81–110 cm, a najveći broj, njih 157 ili 30,3 % nalazi se u debljinskom stupnju od 91–100 cm. Visina im se kreće od 8–26 m. Najveći broj stabala nalazi se u visinskom razmaku od 21–24 m. Od ukupno 518 stabala 51 stablo je slomljeno, dok je 267 stabala (51,5 %) vidljivo šupljeg debla.
Sa fitobioklimatološkog gledišta park šuma nalazi se u zoni koju karakterizira klimazonalna zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba (Epimedio-Carpinetum betuli Ht. 1938/Borh 1963). Sama kultura hrasta lužnjaka po sastavu prizemnog rašća koji je oskudan diferencijalnim vrstama najviše se približio zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Ht. 1938).
Iako ispod hrastova i na čistinama nalazimo gust ponik i pomladak, on nakon 2–3 godine (visine 40 cm) propada, tako da mladog naraštaja hrasta lužnjaka nema na cijeloj površini park šume. Rubne dijelove i čistine zato naseljava obični bor (Pinus sylvestris) kao pionirska vrsta sa susjednih kultura. Stoga će trebati pristupiti pošumljavanju čistina i progala, koristeći se parkovnom metodom sadnje. Sadnice moraju biti starije (školovane), visine 1,5–2 m.
S obzirom na značajnu biološko-ekološku, krajobraznu i povijesnu važnost “Laudonovog gaja” on svakako zaslužuje jedan cjelokupan interdisciplinaran pristup valorizacije, koji mora obuhvaćati biološke i vrtno-arhitektonske sadržaje i elemente.
Tako koncipiran, uređen i održavan, mora naći svoje mjesto u svekolikoj turističkoj karti ličkoga kraja.
Anatomska svojstva drva hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) do sada nisu istraživana na području Srbije, a imajući na umu golemo značenje te vrste u ekonomsko-proizvodnome i ekološkom smislu, to je ...bio jedan od glavnih razloga za provedbu ovog istraživanja. U radu je izmjerena duljina vlakanaca (DV), dvostruka debljina stijenki (DDS) i promjer lumena vlakanaca (PLV) drva hrasta lužnjaka s dva različita staništa. Istraživanje je provedeno na staništima Gornji Srem – GJ „Raškovica-Smogvica” i Donji Srem – GJ „Kupinske grede”, koja se prostiru duž rijeke Save, a karakteriziraju ih različiti ekološki uvjeti, uključujući i režim plavljenja. Mjerenja su provedena u radijalnom smjeru, od srčike prema kori, kako bi se utvrdile varijacije istraživanih svojstava ovisno o starosti kambija, o različitosti dvaju lokaliteta te o razlikama među stablima unutar istog lokaliteta. Utvrđeno je da se sve izmjerene vrijednosti drva s oba lokaliteta povećavaju u smjeru od srčike prema kori, osim DV-a na području Donjeg Srema – GJ „Kupinske grede”, koji maksimalnu vrijednost dosežu u središnjem dijelu ksilema i potom se smanjuju. Hidrološki uvjeti staništa uvelike utječu na dimenzije drvnih vlakanaca hrasta lužnjaka i te su vrijednosti zbog veće količine raspoložive vode nešto veće u Gornjem Sremu, u GJ „Raškovica-Smogvica”.
U posljednjih 60 godina zabilježeno je nekoliko velikih gradacija gubara (Lymantria dispar L.). Prisutnost gubara različitog intenziteta u 2002. godini zabilježena je na 58 458 ha šuma, 2003. godine ...na 84 409,56 ha, a 2004. godine na 149 153,39 ha. Na temelju procjene brojnosti u jesen 2004. godine, u proljeće 2005. godine očekivala se povećana brojnost ove vrste, te su organizirane mjere zaštite na ukupnoj površini od 31 304 ha šuma kojima gospodare Uprave šuma Podružnice Vinkovci, Osijek, Našice, Zagreb, Sisak i Nova Gradiška. Tijekom 2005. godine, za suzbijanje gubara korišteni su sljedeći preparati: Foray 48 B (22 311 l), Match 050 EC (6 229 l), Karate 2,5 EC (2 525 l), Decis 2,5 EC (884 l) i Dimilin SC 48 (210 l). Na temelju cijene preparata, njegovog utroška po jedinici površine (ha) te cijene rada zrakoplova, trošak suzbijanja po jedinici površine za korištene preparate iznosio je: 488,00 kn/ha (Foray 48 B); 234,00 kn/ha (Match 0,5 EC); 242,00 kn/ha (Dimilin SC 48 ); 106,00 kn/ha (Decis 2,5 EC) i 99,00 kn/ha (Karate 2,5 EC). Trošak suzbijanja gubara tijekom 2005. godine (ukupno sve tretirane površine u Republici Hrvatskoj) iznosio je 6106190,00 kn ili prosječno 195,06 kn/ha.
U radu je proučavana ovisnost radijalnog prirasta (širine goda, širine ranoga i kasnog drva) hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) o klimi (srednjoj mjesečnoj temperaturi i količini ...oborina) na području Majdanpeka, u sjeveroistočnoj Srbiji. Odziv radijalnog rasta hrastovih stabala na prevladavajuće klimatske uvjete istražen je dendrokronološki, primjenom korelacijske i odzivne funkcije, kao i analizom pokaznih godina. Kronologija staništa obuhvatila je 159 godina (1855. – 2013.). Otkrili smo da kasno drvo i ukupna širina goda sadržavaju utisnut pozitivan odziv na količinu oborina u ljetnim mjesecima (lipnju i srpnju) tekuće sezone rasta. Širina ranog drva nije pokazala izravnu ovisnost s klimatskim uvjetima, ali je na nju značajno utjecala širina kasnog drva iz prethodne godine. Nadalje, 40 % varijacija širine kasnog drva objašnjava se varijacijama ranog drva iz iste sezone. Na istraživanom staništu nije utvrđeno da temperatura ima značajan utjecaj na rast hrasta. Primjena pokaznih godina, koje su određene primjenom nekoliko računskih postupaka, potvrdila je prethodne rezultate upućujući na to da je prevladavajući klimatski čimbenik koji je doveo do pojave izrazito širokih ili uskih godova i kasnoga drva u pojedinim godinama bila količina oborina u ljetnim mjesecima. Da bi se sveobuhvatno razumjela reakcija rasta hrasta kitnjaka na promjene temperature i količinu oborina na južnim ekspozicijama i s plitkim profilom tla, trebalo bi provesti dodatne studije kako bi se proširila baza podataka i spoznaja.
U ovoj studiji, kritični sadržaj vlage i osjetljivost na isušivanje sjemena Quercus cerris (hrast turski), Quercus petraea (hrast kitnjak), Quercus robur (hrast lužnjak) određeni su kako bi se ...vidjelo kako isušivanje utječe na sadržaj vlage u žiru i ponašanje klijanja. Sadržaj vlage u ubranom žiru bio je 41% za Q. cerris, 46% za Q. petraea i 45% za Q. robur. Žirovi su razdvojeni u podgrupe, poprskani destiliranom vodom kako bi se postigao maksimalan sadržaj vlage i zatim ostavljeni da se suše 18 dana. Postojale su statistički značajne razlike u klijavosti u funkciji vremena sušenja i smanjenja sadržaja vlage. Početno klijanje je odgođeno. Najveći udio vlage bio je 48% za Q. cerris, 51% za Q. petraea i 49% za Q. robur žir. Najveći unos vode bio je 17% kod Q. cerris, 11% kod Q. petraea, a najmanji 9% kod Q. robur. Sadržaj vlage s postotkom klijavosti ispod 50% smatra se kritičnim sadržajem vlage. U razdoblju od 12-15 dana od početka procesa sušenja žir je dosegao kritičnu vlažnost. Postotak klijavosti se smanjio sa 83% na 43% za Q. cerris, sa 100% na 44% za Q. petraea i sa 97% na 43% za Q. robur kako se sadržaj vlage smanjio od maksimalnog do kritičnog sadržaja vlage. Za Q. cerris, Q. petraea, Q. robur kritični sadržaji vlage pri kojima žir počinje gubiti održivost bili su između 28-31%, 31-36% odnosno 32-37%. Rezultati ove studije daju smjernice za rasadničke prakse koje se provode na vrstama hrasta, od berbe žira do sjetve i njege nakon sjetve.
Hrast crnika (Quercus ilex L.) je temeljna autohtona šumska vrsta eumediteranskog područja Hrvatske. Hrast crnika pridolazi u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, a makije i garizi su ...najčešći degradacijski stadiji crnikovih šuma. Nekontroliranim sječama sastojina sjemenjača i njihovim prevođenjem u degradacijske stadije, mijenjamo mikroklimu određene sastojine. Mikroklimatska istraživanja obavljena su na području otoka Mljeta. Mjerenja su obavljena u šumi hrasta crnike, u degradacijskim stadijima makija i garig te u šumi alepskog bora s hrastom crnikom. Tijekom dvije godine mjerena je temperatura zraka (°C), temperatura tla (°C), oborine (mm), relativna vlaga zraka (%) te volumetrijska vlaga tla (%). Potencijalna evapotranspiracija je izračunata prema metodi Blanea i Criddle. Vodni deficit tijekom sušnog perioda izračunat je kao razlika mjesečne količine oborine (mm) i potencijalne evapotranspiracije (mm). Najveća kolebanja mikroklimatskih elemenata su izmjerena u degradacijskim stadijima hrasta crnike. Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u stadiju garig, a najveća minimalna u stadiju makije.Prosječne vrijednosti temperatura zraka i tla, oborine i potencijalne evapotranspiracije su bile najveće u stadiju gariga, a najmanje u stadiju makije. Prosječna vrijednost relativne vlage zraka je imala najveću vrijednost u visokoj šumi hrasta crnike. Prosječna volumetrijska vlaga tla je bila najveća u makiji (14,28 %), a najmanja u stadiju gariga (9,46 %). Vodni deficit u sušnom peridou bio je najveći u stadiju gariga (-73,95 mm), a najmanji u stadiju makije (-60,38 mm). Mikroklimatske prilike u degradacijskom stadiju gariga su nepovoljne za rast i razvoj hrasta crnike u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini visokog uzgojnog oblika. Prosječne vrijednosti mikroklimatskih elemenata u sastojini alepskog bora s hrastom crnikom bile su između prosječnih vrijednosti mikroklimatskih elemenata sastojine gariga i makije. Analiza ovih podataka mikroklime služi boljem poznavanju ekoloških prilika šumskih staništa.
Cilj rada bio je proučiti vremensku stabilnost odnosa klime i rasta 15 stabala hrasta lužnjaka u Wrocławu, u jugozapadnoj Poljskoj. Nadalje, određene su pokazne godine i procijenjen raspon ...meteoroloških uvjeta među njima. Širine godova mjerene su s točnošću od 0,01 mm primjenom softvera LINTABTM 6 i TSAP-Win. Kronologija staništa obuhvatila je 128 godina, od 1887. do 2014. Godovi stabala imali su prosječnu širinu 3,56 mm, a ona se kretala u rasponu od 2,10 do 5,43 mm. Na varijacije širine godova znatno su utjecale temperature i količine oborina tijekom promatranog razdoblja. Na širinu godova od 1965. do 2014. najviše su utjecale (pozitivno) oborine u lipnju u godini koja je prethodila formiranju goda. Od 1915. do 1964. na širine godova najviše su utjecale, i to negativno, oborine zabilježene u mjesecu studenome prethodne godine. Utvrđeno je deset pokaznih godina, tri pozitivne i sedam negativnih. U skupini pozitivnih godina (1917., 1966. i 1982.), kao i negativnih (1923., 1951., 1953., 1960., 1981., 1989. i 2009.), nije bilo moguće odrediti model promjene temperature i količine oborina. Radi boljeg razumijevanja učinka klimatskih uvjeta na godišnji rast stabala, potrebno je nastaviti istraživanje o nizovima širine godova stabala hrasta lužnjaka koja rastu na nasipima uz rijeku.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
PDF
