Sitni glodavci iz podporodica Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (voluharice) u šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) tijekom godina masovne pojave otežavaju prirodnu obnovu šuma, uzrokujući ...štete na sjemenu, stabljici i korijenu mladih hrastovih biljaka. U okviru istraživanja provedenih od 2011. g. do 2013. g. na području šumarije Lipovljani utvrđena je relativna brojnost glodavaca zajedno s udjelom dominantnih podporodica u populaciji te njihovim prostornim rasporedom. Analizirane su također štete od glodavaca na stabljici i korijenu lužnjakovog pomlatka, u okviru čega je provedena morfološka obrada oštećenoga i neoštećenoga korijenja te njihova usporedba. Utvrđeno je da pri relativno niskoj brojnosti glodavaca (0–16 %) više od petine hrastova pomlatka (22 %) može biti uništeno zbog posljedica grizenja korijena, osobito ako u strukturi populacije glodavaca dominiraju voluharice. Nadalje, pokazalo se da hranjenje glodavaca korijenjem hrasta starosti do pet godina posljedično znači gubitak do 77 % volumena korijena, 96 % korijenovih vrhova te smanjenje duljine korijena i do 97 %, čime je potvrđeno da je preživljavanje oštećenih biljaka potpuno onemogućeno. Hranjenje glodavaca korom stabljike za posljedicu je imalo stvaranje grizotina površine od 16,5 mm2 do 766,5 mm2 i to prosječno na 1,6, a najviše na pet mjesta na stabljici. Utvrđeno je da su štete na korijenu i stabljici rasle sa starošću biljaka. Usporedbom prosječnih vrijednosti volumena, duljine i broja vrhova korijena oštećenih i neoštećenih biljaka, ustanovljeno je da su razlike među njima statistički značajne kod gotovo svih visinskih kategorija biljaka i debljinskih kategorija korijena za koje je provedena usporedba. Ovim je istraživanjem dobiven kvalitativni nalaz šteta od glodavaca na korijenu hrastova pomlatka, te je potvrđeno da je sustavno praćenje dinamike, ali i udjela podporodica u strukturi populacija sitnih glodavaca, zajedno s evidentiranjem stanišnih prilika i prouzročenih šteta, preduvjet ekološki i ekonomski odgovornoj zaštiti šuma.
U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca (zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj).
Iz ...literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.).
Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine.
Medun (medljikovac, medljika, eng. honeydew honey) posebna je vrsta meda koji stvaraju pčele od tzv. medne rose koja se luči sa živih dijelova biljaka. To lučenje mogu izazvati insekti koji sišu ...biljne sokove, odnosno to su njihovi ili biljni sekreti nastali kao reakcija na oštećivanje pupova, listova, iglica ili grana, ali to može biti i fiziološka pojava bez posredovanja insekata između biljke i pčele. Prikupljajući taj slatki sok u svoje medne vrećice i dodajući mu svoje fermente, pčela stvara med potpuno različitih karakteristika od onih medova koji nastaju iz nektarnih izvora sa cvjetova medonosnih biljaka. Medna rosa prirodna je pojava i danas se prihvaća kao ekološka sastavnica u životnom lancu biljaka, insekata, ptica, gljiva i bakterija. Iako poznata od biblijskih vremena, u znanstvenom svijetu bilježi se u 17. stoljeću, no njene značajke kao pčelinjeg proizvoda potvrđuju se tek posljednjih decenija usporedno s razvojem modernih moćnih laboratorijskih instrumenata i tehnoloških alata. Meduni su poznati s četinjača, primjerice sa smreke, jele, bora i ariša, te s listopadnog drveća – lipe, hrasta, javora, kestena, breze, vrbe i brijesta. Hrast sladun (lat. Quercus frainetto Ten) na obroncima Krndije zauzima svoju sjeverozapadnu granicu prirodne rasprostranjenosti. Više decenija domaći pčelari upozoravaju na proizvodnju specifično tamnog meduna s toga hrasta, ali i na posebnost fenomena lučenja biljnog soka bez sudjelovanja insekata. Godine 2003. u terestrička su opažanja i laboratorijska mjerenja, ocjenjivanje nutrifikacijskih svojstava te melisopaneološko i organoleptičko ocjenjivanje kutjevačkog meduna hrasta sladuna, uza svoja praktična opažanja, požeški pčelari uključili cijeli niz znanstvenika iz zemlje i Europe. Tijekom tih opažanja i mjerenja dobivene su jedinstvene informacije o peludnom sastavu, sastavu šećera, sastavu suhe tvari, sadržaju kiselina, enzimatskim svojstvima, električkoj vodljivosti, aktivnosti dijastaze te ukupnim polifenolima i antioksidativnim svojstvima, a usporedno s ostalim medunima u Europi. Analizom ukupnih polifenola i mjerenjem antioksidativnih svojstava na šest uzoraka meduna sladuna iz 2009. godine dobivene su iznimno visoke vrijednosti u odnosu na druge europske medune, kao i na uzorcima kutjevačkog meduna u razdoblju 2003. – 2009. godine. Ovime se još više potencira zdravstvena vrijednost tog meduna. Požeški (kutjevački) medun hrasta sladuna posjeduje sve predispozicije za registraciju zemljopisne izvornosti.
Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka opterećeno je pojavom propadanja i odumiranja stabala te danas predstavlja značajan gospodarski i ekološki problem u šumarstvu Hrvatske. Narušavanje strukture ...starijih i starih sastojina posljedično uzrokuje smanjenja kvalitativne (sortimentne) strukture drva, odnosno vrijednosti drvne zalihe sastojina. Prsni promjer srednjeg plošnog stabla sastojine (d_SPS) i udio obujma drva razreda kakvoće A i B (vABp) u ukupnom obujmu SPS hrasta u ovom radu izdvojene su kao zavisne varijable u postupku istraživanja multivarijatnog utjecaja skupina sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika višefaktorskom analizom varijance na kvalitativnu (sortimentnu) strukturu preostalih stabala hrasta lužnjaka u starijim i starim lužnjakovim sastojinama srednje Posavine. S obzirom na rezultate varijabilnosti kvalitativne strukture, predloženi su modeli procjene strukture obujma drva po razredima kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1. Na iznimnu kvalitetu sastojina i potencijal staništa ukazuje aritmetički srednji prsni promjer SPS hrasta lužnjaka od 64 cm te sadržaj prosječno 35 % obujma drva kvalitativno svrstanih u A i B razrede kakvoće. Kompleksan utjecaj skupina sastojinskih i stanišnih varijabli na prsni promjer i kvalitetu SPS hrasta lužnjaka znatno je manje izražen od utjecaja skupine gospodarskih varijabli. Kvaliteta staništa i sklopljenost sastojine, kroz utjecaj na dužinu debla, čistoću od grana i dr., očekivano statistički značajno utječu na kvalitativnu strukturu stabala hrasta. Objašnjenost varijabiliteta obujma pojedinog razreda kakvoće drva izabranom jednadžbom kreće se u rasponu od 63,4 % za razred kakvoće C do 92,1 % za drvni ostatak (DO). Neovisno o deklarativno različitim uvjetima u kojima su se razvijale istraživane sastojine, preostala lužnjakova stabla ujednačene su i velike kvalitativne strukture, no vrijednost drvne zalihe značajno je smanjena uslijed smanjenja obrasta. U budućim postupcima planiranja gospodarenja uputno je pronalaziti i izdvajati strukturno očuvane i stabilne dijelove šume na kojima bi se akumulirao vrijednosni prirast s ciljem uspostavljanja ravnoteže u dobi sječe sastojina i unapređenju dobne strukture šuma hrasta lužnjaka.
Tema i naslov disertacije „Upravljanje centrom kompetencija“ izabrani su s ciljem nastojanja istraživanja mogućnosti i nuđenja rješenja kroz konkretan model Centra kompetencija - da se jedan od ...ključnih prirodnih i sirovinskih resursa Hrvatske i posebno Vukovarsko-srijemske županije, slavonski hrast (lat. quercus robur), kroz osnivanje i upravljanje Centrom kompetencija pretvori u trajno konkurentni izvor prihoda i jedan od nositelja održivog razvoja županije. Podloga za uspostavu centara kompetencija u Hrvatskoj se temelji na Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016.-2020.
Drvni sektor je strateški razvojni sektor Vukovarsko-srijemske županije i temelji se na vrijednoj lokalnoj sirovini slavonskog hrasta iz najveće šume hrasta u Europi – Spačvanskog bazena. Istraživanje razvojnog potencijala drvnog sektora pokazalo je da se samo 38% lokalno raspoložive sirovine dodjeljuje lokalnoj drvoprerađivačkoj industriji, čime se čini ekonomska šteta lokalnim drvoprerađivačima koji u prosjeku koriste samo trećinu svojih preradbenih kapaciteta. Na osnovu provedenog primarnog i sekundarnog istraživanja razvojnog potencijala drvnog sektora VSŽ, pametnim korištenjem lokalne sirovine, ukupan je prihod drvne industrije VSŽ moguće povećati 3,6 puta i udvostručiti broj zaposlenih, što bi značilo otvaranje 1.200 novih radnih mjesta.
U radu se elaborira kako se izvozom lokalne sirovine izvan VSŽ i RH unatoč postojećim preradbenim kapacitetima i tržištu za finalne proizvode, nekorištenjem lokalno raspoloživog obnovljivog izvora energije u obliku biomase i peleta, nepotrebnim povećanjem troška prijevoza sirovine, biomase i energetskih proizvoda izvan VSŽ i RH uz povećanje emisije CO2, korištenjem uvoznih fosilnih energenata koji povećavaju energetsku ovisnost i VSŽ i RH i EU, čini dugoročna šteta okolišu i gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije, Republike Hrvatske i Europske unije.
Kao glavna metoda prikupljanja informacija koristilo se primarno i sekundarno istraživanje. Istraživali su se razvojni potencijali drvne industrije VSŽ u skladu s postavljenom hipotezom o visokim razvojnim potencijalima. Primarno istraživanje je provedeno u deset tvrtki drvnog sektoraVSŽ, anketom i intervjuima, a za sekundarno istraživanje su korišteni svi dostupni relevantni nacionalni i županijski izvori podataka. Na osnovu rezultata istraživanja je izrađen SWOT drvne industrije VSŽ. Na prostoru VSŽ ne postoje znanstveno-istraživački kapaciteti koji mogu zadovoljiti razvojne potrebe strateškog gospodarskog sektora. U skladu s direktivama i strategijama Europske komisije, Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije, pametno korištenje lokalno raspoloživog resursa, moguće je ostvariti uspostavom prijenosa znanja i tehnologija kroz specifičan model upravljanja Centrom kompetencija za slavonski hrast. Lokalne poduzetničke potrebe za istraživanjem i inovacijama i postojeće nacionalne znanstveno-istraživačke kapacitete potrebno je trajno spojiti uključivanjem javne uprave, prema triple helix konceptu (privatni sektor - javni sektor - znanstveni sektor) što će omogućiti učinkovito upravljanje institucijom za prijenos znanja i tehnologija. Time će se steći svi potrebni preduvjeti za zadovoljenje poduzetničkih potreba za istraživanjem
i inovacijama i iskorištenje ekonomskih potencijala lokalno raspoloživih resursa vrijedne sirovine slavonskog hrasta u cilju povećanja konkurentnosti drvnog sektora za pametan, održiv i uključiv rast.
The theme and the title “Competence centre management” are chosen with a sole desire to explore opportunities and offer solutions through a concrete model of the Competence centre management - for the most important natural raw material resource of Croatia and Vukovar-Srijem County, Slavonian oak (lat. quercus robbur) - through the establishment and management of Competence centre as permanent competitive source of income and one of the pillars of sustainable development of the county. Establishment of competence centres in Croatia is based on a Smart specialisation strategy of the Republic of Croatia 2016 – 2020. Wood sector is a strategic development sector of VSC and is based on valuable local raw wood material of Slavonian oak from the largest oak forest in Europe - Spačva basin. Research of the development potential of the wood sector showed that only 38% of locally available raw wood
material is used by local wood processing industry, exploiting only one-third of its processing capacities. On the basis of the primary and secondary research of development potential of the wood sector of VSC, by smart use of local raw wood material, total income of the wood industry in VSC can be increased 3.6 times and double the number of employees, which would mean opening of 1,200 new jobs. This paper elaborates on how exportation of local raw wood material outside the VSC and Croatia despite of existing local manufacturing capacities and the market for final products,
lack of usage of available renewable energy sources of biomass and pellets, unnecessary increasing of transportation costs for raw materials, biomass and energy products outside of VSC and Croatia which increases CO2 emission and use of imported fossil fuels that increase energy dependency of VSC, Croatia and the EU, all together make long-term damage to the environment and economy of the Vukovar-Srijem county, Croatia and the European Union.
Primary and secondary research were used as the main methods of collecting information. Development potential of the wood industry of VSC was researched in line with the hypotheses about the high development potentials. Primary research was conducted in ten companies from wood sector of VSC by survey and interviews. Secondary research used all available relevant national and county data sources. Based on survey results, SWOT for wood industry of VSC
was made. In the area of VSC there are no scientific and research capacities that can meet the development
needs of strategic development sector. In accordance with the directives and strategies of the European Commission, Croatia and VSC, smart use of locally available resource is possible by establishing a transfer of knowledge and technology through a specific management model of Competence centre for Slavonian oak. Local business needs for research and innovation and the existing national scientific and research capacities have to be permanently connected by the involvement of public sector, in accordance with triple helix concept (private sector - public sector - scientific sector), by enabling efficient management of the institution for the transfer of knowledge and technology. This will acquire all the necessary conditions to meet business needs for research and innovation and enable utilization of the economic potential of valuable locally available resource of Slavonian oak in order to increase the competitiveness of the wood sector for smart, sustainable and inclusive growth.
Primjena novijih metoda daljinskih istraživanja, kao što su zračno i terestričko skeniranje lidarom te primjena „Structure-from-motion“ (SfM) fotogrametrije nadopunila je terensko prikupljanje ...podataka i omogućila 3D kartiranje slojeva šumskih goriva čime se značajno pojednostavnila i unaprijedila njihova karakterizacija. Ove metode, međutim, nisu uporabive za kvantificiranje značajki šumske prostirke za koju se podatci i dalje trebaju prikupljati klasičnim terenskim metodama pri čemu se određuje prisutnost podhorizonata i njihova debljina dok se značajke prostirke: gustoća, količina, udjel i zaliha ugljika određuju u laboratoriju. Stoga je i dalje standardna praksa izrada regresijskih jednadžbi koje operativcima omogućuju da na temelju debljine šumske prostirke koja je lako mjerljiva varijabla, odrede količine raspoloživog goriva te zalihe ugljika u njoj, odnosno da na temelju debljina i gustoća pojedinih podhorizonata šumske prostirke odrede količine po podhorizontima i ukupno. Informacije o šumskoj prostirci koriste se u modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, modelima učinka požara, zatim kod planiranja i praćenja mehaničke redukcije goriva, kvantificiranja potrošenog goriva i emisije dima, kvantificiranja zaliha ugljika, za opisivanje staništa i njegove produktivnosti te planiranje pripravnosti. S obzirom na to da sastojine hrasta crnike (Quercus ilex L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) pridolaze u mediteranskom dijelu Hrvatske gdje je opasnost od šumskih požara najveća, a podatci koji su o šumskoj prostirci do sada publicirani nisu prikladni za navedene modele glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi debljine, gustoće i količine pojedinih podhorizonata šumske prostirke te izraditi regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci temeljem njene debljine. Uzorkovanje šumske prostirke u sastojinama hrasta crnike (starosti 60, 90 i 100 god.) obavljeno je na otocima Lastovu i Mljetu, dok je uzorkovanje u sastojinama hrasta medunca (starosti 53 i 90 god.) obavljeno u okolici Dugopolja i Biograda na Moru. Količina šumske prostirke i zaliha OC u starim sastojinama hrasta crnike i hrasta medunca dvostruko je manja u odnosu na stare sastojine alepskog bora i dalmatinskog crnog bora. Na osnovu toga može se reći da borove sastojine imaju značajno veću količinu potencijalno raspoloživog goriva u šumskoj prostirci te su zbog toga potencijalno ugroženije požarima, ali i da pohranjuju dvostruko više ugljika u šumskoj prostirci. U ovoj su studiji za sastojine hrasta crnike i hrasta medunca, po prvi puta za Hrvatsku, određene gustoće pojedinih podhorizonata šumske prostirke te su izrađene regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci temeljem njene debljine po podhorizontima i ukupno. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva, što je važno u operativnoj primjeni modela za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, ali se mogu koristiti i u ostalim, prethodno spomenutim modelima.
Planiranje budućeg gospodarenja šumama hrasta lužnjaka posebno je zahtjevno u uvjetima narušene dobne strukture šume, propadanja stabala i strukture sastojina. Izlučivanje površina (novih sastojina) ...s obzirom na strukturne značajke i pravodobna provedba obnove značajno je pitanje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka. Stoga je u radu cilj istražiti učinke primjene dva suprotna pristupa rangiranja sastojina prema prioritetu za obnovu i intenzitetima obnove šume, na razvoj strukture sastojina, dobne i prostorne strukture šume, kao i na očekivano kretanje količine i vrijednosti budućih prihoda. Kao objekt istraživanja poslužila je stvarna šuma (uređajni razred hrasta lužnjaka) u gospodarskoj jedinici Opeke površine 429,4 ha (26 sastojina prosječne površine od 16,5 ha), sastavljena od sastojina starijih od 110 godina. Provedena je projekcija gospodarenja i prostorno-vremenskog razvoja regularne šume tijekom budućih četrnaest 10-godišnjih razdoblja (ophodnja 140 godina) pomoću računalnog programa SIMPLAG, te vrednovanje različitih pristupa gospodarenja na temelju usporedbi i odstupanja aktualnih od teoretskih kriterija gospodarenja.
Rezultati su pokazali utjecaj intenziteta obnove šume i načina određivanja sastojina za obnovu:, (1) na razvoj prostorne i dobne strukture šume, 2) na kretanje i ukupne iznose etata te bruto i neto prihoda i na 3) drvne zalihe šume. Intenzivnom obnovom šume postigla bi se veća prosječna drvna zaliha šume, veći iznosi etata i prihodi, uz veliko odstupanje od teoretskih. Pristupom prioritetne obnove sastojina lošije strukture postigli bi se isto tako veći iznosi etata i prihoda uz manje odstupanje od teoretskih, što je u smislu potrajnosti gospodarenja prihvatljivije.
Buduće gospodarenje istraživanom šumom temeljeno na postupnoj obnovi šume tijekom duljeg razdoblja, prioritetnom obnovom novoizlučenih površina do 5 ha na dijelovima postojećih sastojina lošije strukture, može se preporučiti s obzirom da bi taj pristup dugoročno vodio oblikovanju odgovarajuće prostorne i dobne strukture šume uz najveće ekološke i ekonomske učinke.
Dosadašnja istraživanja morfoloških i fizioloških svojstava hrasta lužnjaka u Hrvatskoj ukazala su na genetsku diferencijaciju lokalnih populacija, kao i visok stupanj genetske raznolikosti unutar ...svake populacije. Kako bi se dodatno istražila genetska raznolikost i diferencijacija populacija hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, analizirani su visine i preživljenje u novoosnovanom genetičkom testu potomstva iz 16 sjemenskih sastojina i jedne gospodarske u dobi od četiri odnosno pet godina. Preživljenje u prvoj analiziranoj godini bilo je izuzetno visoko kod svih populacija, no nakon sljedećeg vegetacijskog perioda uočen je značajniji pad preživljenja. Analizom varijance za svojstvo visina za dvije uzastopne godine (2010. i 2011.), utvrđene su statistički značajne razlike između populacija. Ovisno o položaju unutar genetičkog testa za istu populaciju ili familiju utvrđeno je i različito "rasipanje" visina oko prosjeka. Proveden je Tukey-Kramer test najmanjih kvadratnih razlika za srednje visine populacija s ciljem utvrđivanja njihove povezanosti, odnosno utvrđivanja eventualnog postojanja geografskog obrasca genetske diferencijacije. Populacija HR 88 (UŠP Našice, Šumarija Koška, G.j. Lacić-Gložđe) se u obje godine diferencirala kao prosječno najviša, dok su se ostale izdvojene grupe populacija međusobno višestruko preklapale. Uspoređujući signifikantnost razlika u prosječnim visinama između populacija s njihovim geografskim položajem nije se mogao uočiti geografski obrazac diferencijacije.
Zbog utvrđenog statistički visoko značajnog efekta blokova provedena je analiza fenotipske plastičnosti istraživanih populacija s obzirom na svojstvo visine u dobi od 5 godina (PIv, RDPI), no nije utvrđen geografski obrazac razdvajanja populacija. Populacije su kategorizirane u fenotipski stabilne, nestabilne te prosječne fenotipske plastičnosti s različitim stupnjevima prilagođenosti na testne stanišne uvjete koji su vladali u analiziranim godinama. Za pomlađivanje i pošumljavanje sličnih staništa kao što je bilo stanište pokusnog nasada preporučuje se korištenje šumskog reprodukcijskog materijala iz sjemenskih sastojina, čije je potomstvo iskazalo prosječnu do visoku fenotipsku stabilnost s visokim stupnjem prilagođenosti (u smislu preživljenja i visinskog rasta).
Rezultate ovog istraživanja treba shvatiti kao preliminarne i poticaj za nastavak istraživanja.
Broj unešenih stranih i invazivnih vrsta kukaca šumskih štetnika na području Europe značajno se povećava posljednjih godina. Hrvatska u tom smislu nažalost isto ne zaostaje. Recentno istraživanje ...provedeno na području istočne Slavonije potvrdilo je po prvi puta prisutnost druge novounešene invazivne mrežaste stjenice za područje Hrvatske, hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata). Na pet ravnomjerno raspoređenih lokacija na području spačvanskih šuma, utvrđena je dobro zastupljena populacija ove stjenice u svim razvojnim stadijima (jaje, ličinka, imago). Štete kao što su žućenje i klorotične promjene s gornje strane lista najizraženije su bile na podmlatku hrasta lužnjaka, ali zabilježene su i na drugom drvenastom raslinju. Uz štete na lišću divlje jabuke i kupine, oštećenja od hrastove mrežaste stjenice po prvi su puta utvrđena i na lišću nizinskog brijesta (Ulmus minor). Iznenađujući je prvi nalaz ove stjenice na tako velikom području, pa će biti potrebno nastaviti intenzivno pratiti njeno širenje, kao i eventualni utjecaj na vitalitet hrasta na kojemu se primarno razvija.
Istraživanja su obavljena na tri uzorka žira hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), i tri uzorka kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), različite krupnoće (fotografija 1., tablica 1. i 2., slika 1. i 2.,).
...Žir je posijan u studenom 2003. godine na dvije lokacije: Rasadnik Odjelarasadničke proizvodnje, Šumarskog instituta, Jastrebarsko (45°40’ N, 15°39’E), i rasadnik “Zdenački Gaj” (45°35’ N, 17°05’ E), UŠP Bjelovar, Šumarija Grubišno Polje.
Tijekom prve vegetacije praćena je dinamika nicanja brojanjem izniklih biljaka u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja, u intervalima od sedam dana (ukupno 6 mjerenja).
Na kraju prve vegetacije (15. listopada 2004. godine), obavljena je izmjera visina biljaka istraživanih uzoraka. Na kraju druge vegetacije, u jesen 2005. go-dine, obavljene su izmjere visina, a na prosječnom uzorku, određena je i masa suhe tvari nadzemnog dijela sadnica istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka.
Utjecaj krupnoće žira na visinu jednogodišnjih (1+0), i dvogodišnjih (2+0), biljaka lužnjaka i kitnjaka, izražen je na oba lokaliteta rasadničkog dijela testa (tablice 1. i 2., grafikoni 3. i 4.). U ovisnosti o razlici u krupnoći žira (volumen, masa), kod jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica lužnjaka, na oba lokaliteta područja istraživanja, dobivamo od 10 do 40 % različite visine u korist žiru veće krupnoće. Kod istraživanih uzoraka hrasta kitnjaka, isto je još izraženije.
Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod istraživanih uzoraka luž njaka i kitnjaka u starosti 2+0, također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). Kod oba istraživana uzorka, iz žira krupnijeg do 50 %, dobili smo sadnice, mase suhe tvari nadzemnog dijela veće od 40 do 140 %. Kod uzoraka od 2,5 do 3,5 puta krupnijeg žira (uzorak 1), masa suhe tvari nadzemnog dijela (2+0), veća je za 2 do 5 puta.
Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito veće visine kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla.
