U radu ćemo problem urođenih ideja analizirati kroz binarne oblike eksterno-interno. Argument je eksteran ukoliko upućuje na spoljašnje i na njemu se temelji. Sa druge strane, argument je interan ...ukoliko se temelji na unutrašnjoj poziciji. Analizom Ogleda o ljudskom razumu i Novih ogleda o ljudskom razumu biće predstavljeni argumenti i primjeri koje nude DžonLok i Gotfrid Lajbnic po pitanju urođenih ideja. Ovakva pozicija nudi drugačiji pogled na njihove stavove ili polazne tačke, kojima oni brane svoje filozofske postavke. Sa druge strane, rad otvara pitanje značaja nekog argumenta za određenu tvrdnju. Ukoliko je tvrdnja eksternog oblika, svaki argument koji se nudi postaje dio eksterne tvrdnje, i obrnuto, za interni oblik. Analiza pokazuje da Lokove i Lajbnicove argumente nije moguće pomiriti, upravo zbog pripadnosti jednom od datih oblika (eksternom ili internom).
Prispevek obravnava izobraževanje odraslih na Slovenskem od konca 18. do 21. stoletja. Raziskava je zgodovinska analiza. Namen kvalitativne raziskave je prikazati, kako se je razvijalo ...institucionalno in množično izobraževanje odraslih po posameznih obdobjih, kakšen je bil vpliv družbe na izobraževanje odraslih ter na razvoj andragoških idej in andragogike. Predstavljeni so najpomembnejše institucije, njihov namen, množično izobraževanje odraslih, nekateri posamezniki z andragoškimi idejami in prizadevanji za razvoj andragogike. Ugotovili smo, da je bil razvoj izobraževanja odraslih po obdobjih različen, odvisen od razvoja družbe, gospodarstva in politike. Andragoške ideje zasledimo konec 18. stoletja in v 19. stoletju. V začetku 20. stoletja nastanejo prvi zametki teorije izobraževanja odraslih. V drugi polovici 20. stoletja pa se iz družbenih potreb po novih znanjih, strokovnjakih ter iz raziskovanja prakse izobraževanja odraslih razvije nova znanstvena disciplina – andragogika. Prvi študij andragogike je bil na Filozofski fakulteti Univerze v Ljubljani.
Ideje predstavljaju logičnu dopunu institucionalnom i racionalno-akterskom pristupu u analizi javnih politika. Raznolike mjere poput financijskih, pravnih, prostornih, socijalnih i ekoloških u ...stambenom području čine stambenu politiku. Cilj je ovog rada, primjenom ideacijskog pristupa u analizi temeljnih pojmova u području stanovanja (stan, stanovanje, stambeni sustav i politike), i stambene politike posebice, istaknuti ambivalentnost znanja na kojem se temelji stambena politika. U radu je posvećena pozornost povezivanju ideacijskog pristupa s različitim teorijama o društvenoj uvjetovanosti znanja, posebice ukazivanjem na sinergiju znanstvenih i političkih tumačenja koja datiraju iz ideološkog imaginarija 19. i 20. stoljeća. Temeljem triju postavljenih teza potvrđuje se nemogućnost nedvosmislenog poistovjećivanja znanja u području stambene politike sa znanstvenim i ideološkim cjelinama, jer je riječ o području u kojem ideje predstavljaju proizvod međuovisnosti znanstvenih i ideoloških spoznaja, što je razvidno iz tumačenja temeljnih pojmova. Korištenjem primjera iz povijesti britanske stambene politike, ilustrirana je nerazdruživost ideološkog i znanstvenog u definiranju pojmova kao uzrok daljnjih razlikovanja u konceptualizaciji i provedbi mjera stambene politike. U zaključnoj se raspravi zagovaraju metode »društvenog učenja« i načelo »pokušaja i pogrešaka« kao sredstva u napretku stambene politike.
The theory of beauty plays an important role in Plotinus’s philosophy. It has metaphysical, psychological, ethical, as well as aesthetical dimension. It is also inseparable from the spiritual ascent ...and mysticism. For Plotinus, the role of beauty is to recall to us a knowledge of forms. Thus, soul ascends to the true beauty through the practice of virtues and its purification. His aesthetic theory searches for a way to the ultimate principle in terms of beauty, and by doing that it seeks to identify a soul with it. This is why Plotinus’ theory of beauty is as important as his ontology, and why he significantly extends the meaning of the beautiful and refers to it in several books of his Enneads (i.e. I. 6., V. 8. and VI. 7.).
Tekst je posvećen profesoru Pravnog fakulteta u Splitu akademiku I. Petrinoviću (11. 01. 1929. – 11. 07. 2003.) koji je imao posebnu zaslugu u pokušajima restauracije ali i izgradnje interesa ...javnosti za suvremenu (nacionalnu) politiku i njezine aktere. Autor se posebno zanima za one fundamentalne ideje akademika I. P. koje su omogućavale njegove odgovore na niz ključnih pitanja: Na koji način narod može voditi svoje kolektivne poslove a da ne žrtvuje individualna prava kolektivnom poretku? Koji su temelji državne vlasti nad njezinim građanima? Treba li vlast biti apsolutna ili ograničena ustavnim kontrolama i individualnim pravima? Zaključak je teksta da je I. Petrinović svojim opusom reflektirao ne samo povijesne teme i njihove autore nego i procese i snage čija aktualnost ni do danas još nije zamrla.
Rad je razmatra pitanja uspostavljanja i razvijanja pedagoškog pluralizma u obrazovnoj politici i praksi u Srbiji u razdoblju od sredine 20. stoljeća do danas. Pod pedagoškim pluralizmom ...podrazumijevamo uvažavanje i afirmaciju različitih pedagoških koncepcija i pristupa u razvijanju teorije i prakse obrazovanja, odnosno njegovanje različitih teorijskih orijentacija u području obrazovanja, kao i omogućavanje i ostvarivanje alternativnih rješenja glede organizacije i funkcioniranja školskog i nastavnog rada u odnosu na dominantni model školovanja. U vrijeme jugoslavenskog socijalističkog sustava, koga karakterizira nepostojanje demokratskog političkog poretka i odsustvo njegovanja pluralističkih stavova i vrijednosti, izostao je i pedagoški (i školski) pluralizam. Povoljniji uvjeti za razvoj pedagoškog i školskog pluralizma u Srbiji stvoreni su u post-socijalističkom razdoblju. Nakon 90-tih godina 20. stoljeća otvorena je mogućnost osnivanja privatnih odgojno-obrazovnih ustanova, a od nedavno i vrtića i škola posebne pedagoške orijentacije (tj. alternativnih škola). Također, u proteklom razdoblju realiziran je veći broj projekata, programa i obuka usmjerenih ka unaprjeđenju kvalitete nastavnog i školskog rada, u okviru kojih se mogu prepoznati ideje i koncepti karakteristični za reformne pedagoške pokrete.
Međutim, dojam je da se inicijative i napori kojima se podupire pluralizam u obrazovanju, a koji dolaze od znanstvene i stručne javnosti, kao i od prosvjetnih vlasti, odnose uglavnom na demokratizaciju i unaprjeđivanje kvalitete obrazovanja unutar javnog sustava školstva, a ne na promoviranje i podršku privatnom obrazovanju i/ili alternativnim pedagoškim koncepcijama u njihovom izvornom obliku.
The paper presents a more detailed explanation of the notion of inaugural paradox which the author investigated in her works Utopia and Inaugural Paradox and The Name of Utopia. The author considers ...it to be an essential notion for the (wrong) understanding of the character of socialist systems that collapsed in the processes of transition. Endorsing a more precise definition of the terms communism and socialism, the author attempts to show the unjustified use of these terms for contemporary political systems and regimes that have nothing to do with the notions because they are a total deviation of their meaning and origin. The paper serves to criticize an inadequate treatment of philosophical and other investigation of the realization of so-called socialist systems, and especially the use of the attribute communist for some countries in media. Finally, the author proposes to use the term inauguralism, next to ideology, and turn it into a category for a critical analysis of the so-called “socialist” systems.
Ideja Ujedinjene Evrope, u smislu jedinstvenog političkog, ekonomskog, kulturnog, a tek kasnije i pravnog entiteta, sreće se još od vremena Rimske imperije. Kasnije je poprimala različite oblike: od ...ideja o „hrišćanskoj konfederaciji“ (katoličkoj i/ili protestantskoj) i trajnog napadačko-odbrambenog saveza za postizanje mira, do planova za stvaranje razrađenih institucionalnih okvira. Uprkos mnogim idejama o (pre)uređenju Evrope, suštinski napredak nije postignut sve do sredine 20. veka. Stvaranjem ekonomskih, političkih i pravnih struktura, činilo se da je ta ideja ne samo zaživela, već da je postala poput civilizacijske datosti, to jest ono bez čega se funkcionisanje današnjeg sveta ni na jednom planu ne bi moglo zamisliti. Međutim, ako pogledamo istorijat, aktuelan način funkcionisanja, te perspektive za (pre)oblikovanje Ujedinjene Evrope, teško je ne posumnjati u održivost njenog postojanja, i same ideje i njene aktuelne i budućih manifestacija.
In this article, the author presents the historical basis of Rightist ideology and its development, and analyses the changes and characteristics of Rightist ideology in various periods. Noting the ...basic characteristics of Rightism, the author argues that Rightism in Croatian political history can be studied through four paradigms: original Rightism and modern Rightism within the frame of the Habsburg / Austro-Hungarian Monarchy, Rightism adapted to the new monarchist framework within the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes / Yugoslavia with elements of republicanism until the ban on political party activity in 1929, and recent Rightism in the Republic of Croatia that is active within the frame of the democratic national party-political system and invokes the historical tradition of the original Rightist ideology.
PDF
