Avtor v članku najprej opiše različne pojavne oblike in značilnosti etničnih ekonomij, nato pa se osredotoči na slovenske skupnosti v zamejstvu in po svetu. Ugotavlja, da so posamezne etnične ...ekonomije odvisne od socialne in izobrazbene strukture pripadnikov etničnih skupnosti in od zgodovinskega in političnogeografskega konteksta njihovega nastanka. Na podlagi izkušenj sklene, da slovensko ekonomijo in politiko čakajo še številni koraki v smeri spodbujanja razvoja in »implementacije« slovenskega modela etnične ekonomije. Opaža spremembe pojma »slovenski izseljenec«, saj ta danes pomeni nekaj drugega kot v preteklosti, to so namreč lahko študent, ki v tujini pridobiva izkušnje, strokovnjak ali pogumni podjetnik.
Besedilo se ukvarja z analizo različnih konceptov hibridne identitete, ki jih v Andrićevem opusu reprezentirata literarni osebi zdravnik Cologna (Travniška hronika, Travniška kronika) in Omerpaša ...Latas (Omerpaša Latas). Analiza teh literarnih oseb kaže, da koncept hibridne identitete ni monoliten in enopomenski zaradi različnega odnosa teh literarnih oseb do ideje humanizma, institucije moči2 in figure konvertita.
Avtorica v prispevku migracijske izkušnje svoje pratete Neže Gerkšič oz. Agnes Lacroix obravnava kot polje učenja in ga interpretira s teorijo biografskega učenja. Biografsko učenje obravnava kot ...proces, ki se dogaja v vsakdanjem življenju in (re) konstruira identiteto, znanje, veščine, stališča in vrednote. Z analizo avtobiografskega zapisa prikaže, kako je akterka migracij z različnimi strategijami (s prilagajanjem, z osebnostno rastjo, razvojem individualnega sloga življenja, s poseganjem v družbena pravila okolja, z inovativnim učenjem) oblikovala svoja znanje in identiteto. Avtorica strategije učenja predstavi kot orodje, s katerim analizira in interpretira učenje ob izkušnji migracije.
Glavna je svrha rada kroz prizmu teorije kontrole identiteta istražiti pozitivne (afilijativni i samopomažući) i negativne (agresivni i samoporažavajući) stilove humora te odrednice identiteta ...(demografske karakteristike, konformizam, inovativnost, jedinstvenost) kao prediktore i namjeru kupovine kao ishod stilova humora. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 253 ispitanika, pri čemu se podaci analiziraju s pomoću regresijske analize. Rezultati pokazuju da je spol povezan s agresivnim stilom humora, a dob uglavnom s agresivnim i samoporažavajućim stilovima humora. Nadalje, konformizam potrošača negativno je povezan s afilijativnim, a pozitivno s agresivnim i samoporažavajućim stilovima humora. Inovativnost potrošača pozitivno utječe samo na agresivni stil, dok je jedinstvenost potrošača pozitivno povezana sa samopomažućim i samoporažavajućim stilovima humora. Za namjeru kupovine od pozitivnog su značenja i pozitivni i negativni stilovi humora, i to jedino samopomažući i agresivni stil humora. Razmatrani konstrukti i veze predstavljaju nove spoznaje općenito te posebice u okviru teorije kontrole identiteta, i kao takvi imaju vrijedne znanstvene i praktične implikacije.
Radom je obuhvaćena analiza različitih narativnih formi sjećanja u čijim se okvirima Domovinski rat razumije i kolektivno pamti u hrvatskom društvu. Da bi se pružio koherentan okvir o kolektivnim ...sjećanjima na Domovinski rat, analizom su obuhvaćena ogledna osobna (komunikacijska) i institucionalna (službena) sjećanja, među kojima je napravljena distinkcija potrebna za razumijevanje društvenih reprezentacija i percepcija o Domovinskom ratu. Želi se pokazati kako su narativi o Domovinskom ratu interpretirani, reprezentirani i kolektivno zapamćeni, a odmičući se od dosadašnjih povijesnih sjećanja na Domovinski rat. Dok se u radu diskutiraju ogledna osobna i institucionalna sjećanja, istraživački je fokus bitno postavljen na jednu narativnu formu sjećanja – usmenu povijest neposrednih sudionika i sudionica koja se iznosi s ciljem analize i prikaza značenja koja Domovinskom ratu pripisuju ljudi koji nisu bili kreatori povijesnih događaja i nositelji političke moći. U sferi institucionalnih sjećanja naglasak je na političkim gestama i govorima na komemoracijama tijekom 2020. godine, čijom se analizom ukazuje na mogući pomak prema priznavanju humanosti i patnje druge strane kao najvažnijim koracima na putu prema suživotu i dijeljenim sjećanjima na rat. Rad naposljetku, postavljajući pitanje kako ćemo se u budućnosti sjećati Domovinskog rata, diskutira porozne granice i tanke linije prijelaza iz komunikacijskog u kulturno sjećanje.
Prispevek obravnava pojav, imenovan ‘regionalna identiteta’. Na njen velik pomen kaže uporabnost tega orodja pri oblikovanju regionalnih strategij ali pri oblikovanju posameznikovega položaja v ...prostoru in času. Pojem se je v zahodni geografiji pojavil približno v 70. letih prejšnjega stoletja, a se doslej v češki družbeni geografiji še ni dovolj uveljavil. Glavni namen članka je ovrednotenje dosedanjega razvoja preučevanja regionalne identitete v češki družbeni geografiji.
Presented are the perceptions of different foreigners who came to Slovene lands in the past or in the present time, as shown in Slovene folk narratives. Despite often stereotyped picture of the ...Others, the research demonstrates an immense complexity of these narratives and the fact that they tell more about Us than about Them. The book ('The Mysteriou Stranger and the Demonic Enemy. “The Other” and Otherness in Slovene Folk Narratives') brings a theoretical overview of the current research on otherness in folklore studies and contextualizes the examples into a wider international folkloristic, anthropological and historical frames. Stories about the Turks, the Napoleon’s French and the Huns reflect an interweaving of historical facts, archetypical imageries of the dangerous Foreigner and ideological influences. These narratives are strongly embedded into the landscape and reinforce the sense of a common identity of its members. The imagery of historic aggressors is understandably quite different from the imagery of Jews and the Roma, with whom the people of the Slovene lands have had a completely different kind of contact.The same goes for contemporary foreigners from other countries. Nevertheless, they all display a high level of stereotypization, generalization and projection of fears upon “the Other”.
Europe Thirty Years After 1989 explores what happened in the former socialist countries during the last thirty years and the reasons behind these events. The authors examine how values, memory, and ...identity have been transforming these countries since the year 1989.
U radu su definisani osnovni pojavni oblici kompjuterskog kriminala sa akcen- tom na krađu identiteta kao posebnom obliku koji bi de lege ferenda okarakte- risali i adekvatno propisali kao krivično ...delo u Krivičnom zakponiku Republike Srbije. Cilj ovog rada je da se pokaže mesto krađe identiteta u spektru raznih kriminalnih radnji koje se svrstavaju u visokotehnološki kriminal. Rad je po- deljen na tri celine. Prva predstavlja uvodno izlaganje u kome je opisan način na koji utiče veoma brz razvoj informacionih i komunikacionih tehnologija na razvijanje novih metoda za njihovu zloupotrebu, nakon čega su opisane defini- cije krađe identiteta i njene karakteristike. Drugi deo rada je posvećen načini- ma, obeležjima i modalitetima krađe identiteta, dok je u trećem delu značaj dat načinima zaštite i prevencije krađe identiteta te argumentovan predlog za njeno definisanje u Krivičnom zakoniku Republike Srbije. Na kraju rada dat je kratak sažetak u vidu zaključka.
Prispevek obravnava različne vidike regionalne identitete. Nastajajo in se ohranjajo tudi z družbenim delovanjem, ki poteka skozi različne dejavnosti družbenega življenja. Te se pogosto odvijajo v ...prostorsko zaokroženih območjih, povzročajo diferenciranost prostora in občutek skupne regionalne pripadnosti. Namen članka je nakazati vzroke regionalne identitete in kakšne so njene posledice v prostorskih strukturah. Ena izmed posledic je lahko tudi pojav identitetnih regij.