Rad donosi kratki pregled najvažnijih značajki habsburških povijesnih kartografskih izvora iz vremena prije Karlovačkog mira i nakon Požarevačkog mira koristeći spoj teorija nove kulturne ...kartografije, ekohistorije, ikonografije i ikonologije pri njihovoj analizi. Sažetom se analizom temeljenom na četiri primjera ističe odraz kulturnog kruga naručitelja, a uz pomoć grafika na izabranim kartografskim izvorima definira se i učeni likovni govor.
The paper provides a brief overview of the most important features of Habsburg historical cartographic sources from the time before the Treaty of Karlowitz (1699) and after the Treaty of Passarowitz using a combination of theories of new cultural cartography, eco-history, iconography, and iconology in their analysis. A brief analysis based on four examples highlights the reflection of the client’s cultural circle, and with the help of graphics on selected cartographic sources, learned artistic speech is recognized.
Lovski prizori sodijo med najštevilnejše in najpestrejše motive situlske umetnosti. Najdemo jih tako v sestavljenih pripovedih okrašenih posod kot na manjših predmetih, katerih okras je v celoti ...posvečenih tej tematiki. Popularni so – tako kot večina realističnih prikazov – v klasičnem situlskem slogu konca 6. in prve polovice 5. stoletja. Jasno prepoznavnih je več lovskih tehnik (lov z mrežo, zalezovanje, pogon) in orožij (sulica, kopje, lok, kij, mreža), ki so povezane z določeno vrsto divjadi. Lovca običajno spremlja lovski pes. Najbolj priljubljena lovna vrsta je jelenjad, sledijo zajci in divji prašič. Razen kopenskega lova je upodobljen tudi ribolov z mrežo. Prispevek predlaga nekaj novih interpretacij že znanih predmetov in predstavlja nekatere grške oz. etruščanske predloge, ki osvetljujejo možne vplive na ikonografijo situlskih lovskih motivov.
Rad istražuje ulogu medijskih, umjetničkih i verbalnih slika pandemije bolesti COVID-19 u stvaranju osjećaja straha i užasa koji djeluju paralizirajuće na pojedinca, povezujući ih s pojmom uzvišenog ...Edmunda Burkea. Uvažavajući interpretaciju Williama J. T. Mitchella o Burkeovu razlikovanju umjetničkog i političkog uzvišenog, analizira se revolucionarni potencijal djelovanja slika odnosno njegov izostanak. Medijske slike sadrže jasan ikonografski obrazac koji uključuje temeljne Burkeove karakteristike uzvišenog: mračne su i opskurne te utjelovljuju najsnažniji od svih strahova — strah od smrti. Analiza umjetničkih slika pokazuje dominaciju lišavanja kao još jednog važnog aspekta uzvišenog, a stvara osjećaj usamljenosti i tišine. Metaforički jezik diskursa koji prati pandemiju pojačava paralizirajući učinak medijskih i umjetničkih slika, stvarajući mentalne slike virusa kao subjekta koji napada, širi se, prijeti… Slike su sveprisutne i izložene konzumiranju, pojedinci ne okreću glavu od prikazanih užasa, već doživljavaju empatiju koju Burke smatra ključnom za integraciju u društvo. Istodobno, društvo se lišava političkog potencijala kroz fragmentaciju u niz izoliranih jedinki koje komuniciraju posredstvom tehnologije.
U tekstu se obrađuje ikonografija grafičkih ilustracija u četvrtom, ujedno i posljednjem ilustriranom izdanju Judite Marka Marulića otisnutog 1586. godine kod Marca Bindonija u Veneciji. Odabir ...ilustracija iz djela koje tematizira sukob kršćana i muslimana s aluzijama na suvremena politička pitanja u kontekstu protuosmanskih događanja nameće pitanje tumačenja i recepcije Marulićeve Judite. Postavlja se pitanje je li možebitno viđenje (čitanje) poeme utjecalo na odabir vizualnog narativa ili je vizualni narativ oblikovao recepciju literarnog djela.
U radu se analizira slika Auxilium in tribulatione iz župne crkve Majke Božje Snježne u Kutini u kontekstu poslijetridentske ikonografije prikaza dobre smrti te s obzirom na pronađena grafička ...rješenja tiskana u Rimu u devetom desetljeću 16. stoljeća. Također, u radu su okupljena i dosadašnja poznata djela širom srednjoeuropskoga područja koja prate razmatrano ikonografsko rješenje te su istaknuti novi primjeri kao prilog poznavanju njegove distribucije.
In this paper, the stylistic and iconographic analysis of a console with a depiction of a lion, which was installed as spolia on the gable of the Mangjer house in Split,was performed. The house was ...situated at the intersection of Manđerova Street and Bribirska Street. After its demolition, the console was transferred to the Monastery of the Sisters of Charity of St. Vincent de Paul in Split, where it is still kept today. The original architectural context of the console is unknown. In terms of type and style,this console is similar to a couple of consoles on the portal of the Church of St. Mikula(St. Nicholas) in Veli Varoš, Split. The author groups them within the same early Romanesque workshop circle which operated in the late 11th and early 12th centuries.The console from the Mangjer house was created shortly after the abovementioned consoles from Saint Mikula. It was made by a master craftsman who had good knowledge of the latter consoles, skilfully copying their composition and dimensions.The design of more complex parts (such as the lion’s head or the acanthus leaf on a small console under the lion’s figure), when compared to the original template,reveals a lesser design capacity.
Godine 2011. Ivo Arany, Dragutinov sin, poklonio je Hrvatskom glazbenom zavodu očevu ostavštinu koju čine hemeroteka, glazbeni časopisi, koncertni plakati i programi te ostali dokumenti. Hemeroteku ...je vrijedni violist i organizator zagrebačkoga glazbenog života Dragutin Arany (1899-1964) sakupljao cijeloga života, a dosad je obrađen samo jedan njezin dio. Popis novinskih članaka iz razdoblja od 1912. do 1929. pokazao je da je samo u tom razdoblju sakupljeno gotovo 4.000 novinskih članaka, glazbenih kritika, najava, eseja, biografi ja i drugih napisa o glazbi. Osim što Hemeroteka Dragutina Aranya nudi bogat izvor podataka o glazbenom životu toga razdoblja, ona ga i oslikava ikonografskim izvorima. Tadašnji su glazbeni događaji i njihovi protagonisti zabilježeni fotografi jama, crtežima i karikaturama pa hemeroteka ne služi samo kao izvor o glazbenom životu već o cjelokupnom umjetničkom i društvenom životu Zagreba dvadesetih godina 20. stoljeća.
U radu se dokazuje simbolična, solarna struktura likovnih kompozicija na keramičkim posudama: iz Sale Consiline (Campania) i iz groba III iz S. Marije d'Anglone (Basilicata). Obje su nastale u ...srednjem geometrijskom likovnom izrazu (Geometrico Medio, a tenda: zadnja desetljeća 9. st. pr. Kr. i prva polovina 8. st. pr. Kr.) u kompleksu geometrijski oslikane keramike (matt-painted) iz južne Italije. Kompozicije su nazvane solarnim krajolicima jer govorom „apstraktne naracije“, u smislenoj kompozicijskoj igri (priči) simboličnih horizontala i vertikala te u pratnji tipičnih solarnih simbola, oslikavaju ključne Sunčeve činove: uspon na obzoru, njegovo obožavanje/štovanje te djelovanje na donje sfere – zemne, podzemne (?). Pri tome, glavni motiv – konkavni trokut a tenda („u obliku šatora“) simbolizira podizanje iz nebeskih voda moćne Sunčeve energije na obzoru. To je semantičko izvorište sveukupnog likovnog izraza a tenda s njegovim brojnim inačicama. Unatoč regionalnim posebnostima autohtonog slikarstva na keramici južne Italije, u kojemu se stoljećima izmjenjivalo simbolično i dekorativno, zaključuje se da je likovni koncept solarnog krajolika, s trokutom a tenda ili bez njega, bio njegova važna ikonografsko-stilska i semantička komponenta koja je ponikla u religiji.
Osvrt: Aspice hunc opus mirum Kranjec, Ivor; Krleža, Palmira
Ars Adriatica,
12/2020, Letnik:
10, Številka:
10
Journal Article, Book Review
Recenzirano
Odprti dostop
U tekstu se prikazuje zbornik Aspice hunc opus mirum izdan u povodu sedamdesetog rođendana profesora emeritusa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Nikole Jakšića. Zbornik je izdalo Sveučilište u Zadru i ...Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu i predstavlja obimno štivo od pet stručnih te četrdeset i dva znanstvena članka hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz područja povijesti umjetnosti, arheologije i povijesti, kronološkog raspona od kasne antike do devetnaestog stoljeća, podijeljena u četiri tematska bloka. Članci pokrivaju širok raspon tema: od klesarskih produkcija i metodologija proučavanja skulpture, zlatarstva i primijenjenih umjetnosti, ikonografskih studija do povijesne topografije istočnojadranskog prostora, odajući počast bogatom znanstvenom opusu profesora Jakšića.
Kapelu Majke Božje Lauretanske u Pogančecu, podignutu 1780., istraživala je Anđela Horvat kao primjer baroknog klasicizma. Specifičnim tlocrtno-prostornim rješenjem broda s kupolom na ...slobodnostojećim stupovima te stupcima u svetištu izdvaja se iz korpusa sakralne arhitekture kontinentalne Hrvatske tog razdoblja i predstavlja sintezu različitih utjecaja. U kupoli se materijalizira marijanska kružnica, stupovi u brodu odjek su baroknog klasicizma, dok su na pročelju, kao i u opremi, prisutni elementi rokokoa.
PDF
