Članek prinaša celovit popis in podrobno analizo vseh do danes znanih epigrafskih in anepigrafskih rimskih spomenikov iz podružnične cerkve sv. Janeza Krstnika v Podkraju v bližini Tomišlja. Poleg že ...znane nagrobne stele CIL III 3816 = 10735, odkrite konec 19. stoletja, ki jo danes hranijo v Narodnem muzeju Slovenije, so bili ob dvakratni prenovi cerkve leta 2008 in 2010 odkriti številni rimski spomeniki. Obravnavanih in prvič objavljenih je osem novoodkritih spolij, med katerimi sta zagotovo najpomembnejša napisna nagrobna stela in fragment nagrobne stele z ohranjeno portretno nišo in vrtinčasto rozeto, ki je s stališča poznanega nabora rozet unikum. Inventar vključuje še fragment nagrobnika brez ohranjenega napisa, tri temelje za nagrobnike ter dva arhitekturna bloka.
Lovski prizori sodijo med najštevilnejše in najpestrejše motive situlske umetnosti. Najdemo jih tako v sestavljenih pripovedih okrašenih posod kot na manjših predmetih, katerih okras je v celoti ...posvečenih tej tematiki. Popularni so – tako kot večina realističnih prikazov – v klasičnem situlskem slogu konca 6. in prve polovice 5. stoletja. Jasno prepoznavnih je več lovskih tehnik (lov z mrežo, zalezovanje, pogon) in orožij (sulica, kopje, lok, kij, mreža), ki so povezane z določeno vrsto divjadi. Lovca običajno spremlja lovski pes. Najbolj priljubljena lovna vrsta je jelenjad, sledijo zajci in divji prašič. Razen kopenskega lova je upodobljen tudi ribolov z mrežo. Prispevek predlaga nekaj novih interpretacij že znanih predmetov in predstavlja nekatere grške oz. etruščanske predloge, ki osvetljujejo možne vplive na ikonografijo situlskih lovskih motivov.
Ritual Deditio na reljefu hrvatskoga vladara Kurelić, Robert
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
12/2016, Letnik:
34, Številka:
-
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
Autor u prizoru na reljefu hrvatskoga vladara prepoznaje ranosrednjovjekovni ritual mirenja, dedicij (deditio). U radu se pojašnjava uloga i važnost simboličke komunikacije u političkom životu u ...ranome srednjem vijeku, postupak donošenja političkih odluka i važnost rituala mirenja za očuvanje stabilnosti poretka. Pojašnjava se uloga Henrika II. u mogućoj transmisiji prizora prema Monte Cassinu, a zatim i dalje prema Dalmaciji i to u skladu s promjenama koje je ovaj svetorimski vladar unio u shvaćanje carske vlasti, ali i u sam ritual deditio.
U članku se raspravlja o jednoj kasnoantičkoj svjetiljci iz Arheološkog
muzeja u Splitu koja je autorici privukla pozornost radi biblijskog prikaza koji dominira središnjim diskom. Radi se o ...svjetiljci kojoj je u dosadašnjim objavama središnja ikonografija interpretirana kao starozavjetni prikaz epizode kod koje se trojica židovskih mladića odbijaju pokloniti babilonskom kralju Nabukodonozoru. Ova vrlo zanimljiva scena na starokršćanskim svjetiljkama najčešće se javlja upravo u prikazu trenutka gdje se mladići nalaze pred Nabukodonozorom i idolom i kao takvoj uočavaju joj se različite varijante. U članku je naglasak na mogućnosti drugačijeg čitanja ikonografije jer se pokazalo veoma vjerojatnim da upravo unutar varijanti ove ikonografije možda ima prostora za nova viđenja i nove interpretacije. Cilj rada nije nabrajanje svih poznatih predmeta i njihovo katalogiziranje, već se na temelju dostupne literature želi pokazati kako čitanje ikonografije nije uvijek jednostavno, te i da kod scena za koje se misli da su „ikonografski definirane“ ima prostora za „novo“.
In 1983, three stained-glass windows designed by the painter, costume and set designer Pavao Vojković (b. June 24, 1912 – d. December 26, 2006 in Varaždin), and manufactured by the Zagreb glassmaking ...company Staklo, were installed in the Church of St. Martin the Bishop in Varaždinske Toplice. The rectangular Gothic windows topped with lancet arches are adorned with stained-glass images showing key episodes of the saint’s life. On the northern wall of the church, in the Gothic opening that stands closer to the arch, there is a stained-glass window with a tetramorph, the symbol of the Four Evangelists. The window on its right shows St Martin and the Beggar, while on the opposite, southern wall, there is an image of St Martin the Bishop. The information concerning the three stained-glass windows, apart from their locations, is listed on an unnumbered page of the parish chronicle, under a series of notes from 1983. That the windows were made after the artist’s designs corroborates the inscription NACRT / P. VOJKOVIĆ / STAKLO – ZGB / IZVELO, (DESIGN / P. VOJKOVIĆ / STAKLO-ZGB / MANUFACTURER) found in the lower left corner of the stained-glass window depicting St. Martin the bishop. The inscription and the note in the parish chronicle tie in with nine surviving sketches made by the artist in 1982 and 1983. These are kept in the Pavao Vojković Collection of the Varaždin City Museum, and a private collection of the artist’s work, forming a significant part of his religious oeuvre. Comparing the sketches with the windows highlights the changes in the iconography and composition of the scenes on the three windows. These were most probably selected to match the existing iconography: until the windows were installed in 1983, an oil painting of St. Martin on the main altar, not originally intended for it, was the only image of the saint Martin of Tours inside the church. Following the relocation of the painting to the parish house, the windows remain the only examples of the saint’s iconography in the church.
Većina stručnjaka i istraživača danas se slaže kako je porijeklo hrvatske naivne umjetnosti vezano uz gla(j)že – slike na staklu, anonimnih autora, uglavnom religioznog karaktera. Rad nastoji ...predočiti puteve kojima su glaže stigle u Podravinu te čemu su služile. Na temelju primjera glaža sačuvanih u koprivničkom muzeju donosi se analiza glavnih motiva i tema koje determiniraju sadržaj, smisao i simboliku likovnih prikaza. Ikonografska analiza obuhvaća povijesne činjenice i legende o određenom prikazu ili svecu, analizu i značenje atributa i simbola, kao i znamen najčešće korištenih boja.
Dama iz Čikata Martina Blečić Kavur
Arheološki vestnik (Acta archaeologica),
01/2012, Letnik:
63
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Članek predstavlja reinterpretacijo majhne antropomorfne figurice iz Čikata na otoku Lošinju. Gre za edini poznani primerek keramične figurice z območja železnodobnih kultur vzhodne obale Jadrana. ...Dama iz Čikata je frontalna, abstraktna in nepremična figura. Glede na držo in izraz, atribute, značilno pričesko in označene estetske elemen - te, ki bi jih lahko pripisali kombinaciji nakita, ter zaradi sakralne golote jo je mogoče obravnavati kot skulpturo, opremljeno v tedanjem slogu antropomorfne umetnosti. Zato figurici lahko najdemo primerjave med v članku omenjenimi izstopajočimi primerki keramičnih skulptur, katerih oblikovanost, likovnost ter simbolični zapis kažejo na sorodnost z umetnostjo Etrurije, ki je bila del orienta - lizirajoče koiné, razširjene v 7. st. pr. n. št. Določena kot pomemben ritualni ex voto predmet, je figurica pojmovana v smislu žalujoče svečenice, ki objokujoč “bdi” in tako ustvarja večnost pogrebnega rituala družbeno pomembne pokojnice. Skladno z analogijami bi bila čikatska Dama lahko priložena v lokalni, vendar bogati in pomembni ženski grobnici.
PDF
