Rad je usredotočen na odnos Agitpropa CK KPH i radija u tzv. Drugoj Jugoslaviji, tj. od 1945. do 1952. godine. Pokušava odgovoriti na pitanje u kojoj je mjeri Agitpropova politika nakon 1945. godine ...prisutna u radijskim programima u Narodnoj Republici Hrvatskoj. Kao najistaknutiji događaj koji je doveo do promjena u stavu spram sovjetskoga predvodnika i daljnjemu smjeru službene ideologije, ističe se sukob Tito‒Staljin iz 1948. godine. Rad se temelji na arhivskim izvorima koji su dopunjeni odgovarajućim znanstvenim člancima i literaturom o razdoblju o kojemu je riječ.
Radio je prepoznat kao instrument političke moći. Bio je podređen snažnoj politizaciji i kao takav nakon 1948. godine angažiran u neprijateljskoj kampanji protiv SSSR-a. Podvojena i paradoksalna partijska politika uzrokovala je niz problema u održavanju radija kao provoditelja službene ideologije. Nejednaka zastupljenost radijskih prijamnika na teritoriju NR Hrvatske i prisutnost zapadnjačke glazbe na radiju samo su neki od primjera koji propitkuju razinu uspješnosti partijske kontrole i Agitpropa. Sve to uvod je u promjene koje, s postupnom liberalizacijom i izraženijim okretanjem prema Zapadu, predesetih godina nastupaju u hrvatskoj radiofoniji.
Na temelju neobjavljenih dokumenata Uprave državne bezbednosti (UDBA), historiografske i memoarske literature na temu sukoba Tito-Staljin te razgovora s preživjelim logorašima ibeovcima autor je ...rekonstruirao broj interniranih ibeovaca na Golom otoku u razdoblju 1948.-1956. godine. U analizi su predočeni novi podaci UDB-e o kažnjenim ibeovcima u vrijeme sukoba sa SSSR-om koji bi, uz rekonstrukciju logorskog sustava za internaciju ibeovaca, trebali rasvijetliti razmjere, metode i brojnost akcije protiv osoba optuženih za podršku Staljinu u vrijeme sukoba.
Top 76,2 mm M1942 (ZisS-3) se zbog svojih odlika smatra jednim od najboljih topova Drugog svjetskog rata, no njegova je proizvodnja prestala po završetku ratnih operacija. U radu je dan sažeti ...povijesni prikaz razvoja ovog srednje teškog topa. Razmatrani je top po završetku rata Sovjetski Savez izvozio u druge zemlje, najvećim dijelom u savezničke komunističke države, pa tako onda i u Jugoslaviju. Top M1942 (ZiS-3) je, zbog svojih dobrih karakteristika, i danas u upotrebi u nekim manje razvijenim dijelovima svijeta. U radu je najvećim dijelom opisan postupak restauriranja i konzerviranja jednog primjerka topa ovog tipa koji je danas u vlasništvu grada Karlovca, odnosno tamošnjeg muzeja. Analiza konkretnog topa je pokazala da je proizveden 1945. te da je u Jugoslavensku narodnu armiju najvjerojatnije stigao između 1945. i sredine 1948. kada su Rezolucijom Informbiroa prekinuti odnosi između Jugoslavije i Sovjetskog Saveza, kao i sovjetska vojna pomoć Jugoslaviji. U vrijeme Domovinskog rata top je prešao u ruke Hrvatske vojske.
Autor na temelju arhivske građe prikazuje i analizira skupinu pripadnika Udbe osuđenih zbog Rezolucije Informbiroa, ili u vezi s njom, u razdoblju od 1948. do 1952. Njihove biografske podatke ...grupirao je i prikazao u tablicama, omogućavajući time preglednost i lakši uvid u bitne značajke strukture udbaša informbiroovaca. Prikazani su primjerice nacionalna i regionalna struktura osuđenika, njihova socijalna, dobna, obrazovna, stranačka, pa i spolna struktura te struktura prema angažmanu u partizanima i u sigurnosnoj službi, dužina boravka u istražnome zatvoru, dužina njihovih kazni i očekivani izlazak iz zatvora.
U radu je posvećena pozornost najznačajnijim segmentima iz života češke i slovačke manjine u Jugoslaviji u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata (odnos s novim vlastima i Komunističkom partijom ...Jugoslavije, obnova rada manjinskih udruženja, školstvo na češkom i slovačkom jeziku, održavanje nacionalnih svečanosti, iseljavanje u Čehoslovačku), kao i utjecaju sukoba Jugoslavije i Informbiroa 1948./49. na život i položaj manjina.
Poslijedice sukoba Informbiroa i Komunističke partije Jugoslavije zahvatile su cijelo područje Jugoslavije pa i Slavonski Brod. Prva pristajanja IB-eovaca, na analiziranom području, počela su tijekom ...1948. godine. Karakteristična su dva tipa djelovanja pristalica Rezolucije Informbiroa; grupno i individulano. Postojale su dvije grupne organizacije: grupe oko Josipa Ereša i grupa na Gimnaziji u Slavonskom Brodu. Obje su grupe djelovale tijekom 1948. i 1949. godine kada su njihove djelatnosti suzbijene od strane Službe sigurnosti. Za obje grupe bilo je karakteristično djelovanje na propagandnom planu. Individualno djelovanje počinje 1948., a završava 1953. godine, također je naglašenom propagandom djelatnošću među pojedincima.
Prva veća puštanja kažnjenih osoba na slobodu, osuđenih temeljem pristajanja IB-u, počela su tijekom 1951., a zadnji su ibeovci pušteni na slobodu 1956. godine. Ukupno je, na području Slavonskog Broda, uhapšeno i kažnjeno 50 osoba zbog ibeovske djelatnosti. U ibeovskoj emigraciji djelovalo je 4 osobe koje su pobjegle sa brodskog područja. Nakon prestanka sukoba sa IB-om, Služba sigurnosti je konstantno vršila procjenu političkog držanja puštenih IB-eovaca, te je 1962. bilo 9 osoba, prema ovim dokumentima, koje su još uvijek zastupale IB-eovske političke stavove. Većina uhapšenih i kažnjenih IB-eovaca sa ovoga područja su Hrvati (67%). Najviše osoba je kažnjeno administrativnom mjerom društveno korisnog rada, najčešće na Golom otoku. Na području Slavonskog Broda oko 50%, od ukupnog broja kažnjenih i uhapšenih, bili su 'stvarni ibeovci'. Pristajanje IB-u nije bitnije u tim godinama, otežavalo funkcioniranje društveno-političkog života na području Slavonskog Broda.
Nekada se o Informbirou i njegovom sukobu s KPJ dosta pisalo jer je 1948. godina bila međaš u jugoslavenskoj poslijeratnoj politici u kojoj se razlikovala ona od prije s onom nakon navedene godine. ...Vjerojatno ne bi bilo ništa od onog što se zbivalo
kasnije da nije došlo do promjene politike 1948. Usko povezano s tom promjenom, već iduće godine otvoren je Goli otok u kojeg su smještani raniji istomišljenici, prijatelji, rođaci, jer je u toj političkoj borbi trebalo dobiti pobjednika, a šanse da pobjede imale su tada obje strane. U slučaju da je pobijedila gubitnička strana, uloge bi se zamijenile pa bi u logorima bili oni koji su kao pobjednici određivali sudbine poraženim snagama. O tome je kasnije govorio zatvorenik ibeovac Vladimir Koudela, koji je rehabilitiran tek 60-ih godina prošlog stoljeća jer se utvrdilo da je cijela optužba bila proizvoljna konstrukcija njegovih ranijih prijatelja i suradnika.
Na temelju dosad neobjavljene arhivske građe Službe državne sigurnosti (UDB-e), rad tematizira pojavu i djelatnost pristalica Rezolucije Infrombiroa na području kotara Križevci u razdoblju od 1948. ...do 1953. godine. Uz to, u radu je izvršena i analiza dokumenata iz 1955. te 1958. godine koji sadrže podatke o praćenju Informbiroovaca nakon povrataka s izdržavanja kazne na područje kotara Križevci, kao i podatke o kriterijima prema kojima je Služba državne sigurnosti kategorizirala stupanj revidiranja njihovih političkih stavova te ocjenjivala njihovu potencijalnu opasnost po društveni poredak. Statistički podaci donose kategoriju nacionalnosti, socijalnu pripadnost, vrstu kazni i slično, a sve zbog boljeg uvida u cjelokupni problem kominformizma na području kotara Križevci.
