Pravila o državnim potporama EZ-a primjenjuju se u segmentu
morskih luka jednako kao i u svim drugim segmentima gospodarstva.
Temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice
...države članice dužne su prijaviti Komisiji sve potpore koje dodjeljuju
morskim lukama, u protivnom dodijeljene državne potpore smatrat će
se nezakonitima. Međutim, dodjeljivanje državnih potpora lukama ima
i svoju političku dimenziju prvenstveno zbog toga što su morske luke
u Europskoj uniji pretežno u vlasništvu države ili jedinica područne
(regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave, pa
se luke smatraju javnim sadržajima te se na taj način opravdava
veliki obujam državnih potpora koji im se dodjeljuje i koji uvelike
premašuje iznose državnih potpora dodijeljenih u drugim segmentima
gospodarstva. Iako je u sedamdesetim i osamdesetim godinama na
razini Zajednice izrađeno više studija o dodjeli državnih potpora u
lučkom sektoru nisu uslijedile posebne mjere Europske zajednice na
tom području. Zelenom knjigom o morskim lukama i pomorskoj
infrastrukturi iz 1997. godine Komisija uvodi načelo “korisnik
plaća” analogno načelu “zagađivač plaća” u pravu zaštite okoliša
kao temeljno načelo financiranja lučke infrastrukture, prema kojem
korisnici luke trebaju snositi stvarne troškove lučke infrastrukture
kojom se koriste. To načelo napušteno je u Komisijinom Priopćenju
iz 2001. godine (tzv. Lučkom paketu) i uveden je kriterij selektivnosti
kao temeljni kriterij za odlučivanje predstavlja li određena mjera u
lučkom sektoru državnu potporu ili ne. Značajan dokument o politici
državnih potpora Europske zajednice u lučkom sektoru je Priručnik o
pravilima Europske zajednice o državnim potporama i financiranju
izgradnje lučke infrastrukture koji se analizira u ovom radu kao
i recentna Komisijina odluka o dopuštenosti državnih potpora za
izgradnju nove luke donesena u predmetu JadeWeserPort na kojoj su
utemeljena naša predviđanja o budućoj europskoj politici na području
državnih potpora u segmentu morskih luka.
The state aid rules in the EC Treaty apply to seaports as they do to all other sectorsof the economy. Under Article 88 (3) of the EC Treaty Member states are obliged tonotify state aids in the ports ...sector. Aids which have not been notified are automaticallyunlawful. But state aid policy in the ports sector has also its political dimension. Thereason for that lies in the fact that the majority of ports in the EU are state-ownedand ports are seen as a public service. Because of that state intervention in ports ispresent in a greater amount than elsewhere in the economy. Although there had beensome studies of state aids in the port sector carried out on Community level in 1970sand 1980s, no specific measures had ensued. In the Green Paper on Seaports andMaritime Infrastructure the Commission proposed “a user pays” principle in the fieldof state aids in the ports sector analogous to “polluter pays” principle in environmentallaw. According to user pays principle users have to bear the real costs of the seaportinfrastructures which they are using. This principle is abandoned in CommissionCommunication from 2001 (Ports Package) and selectivity criterion is set out as theonly benchmark for deciding whether a concrete investment measure in the ports sectorconstitutes an aid or not. An important document on state aid policy in seaports sectoris Vademecum on community rules on state aid and the financing of the constructionof a seaport infrastructures which is being analysed in this paper as well as the recentCommission decision about state aid for construction of a new port in JadeWeserPortcase which is foundation for our predictions about a future common European stateaid policy in seaports sector.
Pravila o državnim potporama EZ-a primjenjuju se u segmentumorskih luka jednako kao i u svim drugim segmentima gospodarstva.Temeljem članka 88. stavka 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednicedržave članice dužne su prijaviti Komisiji sve potpore koje dodjeljujumorskim lukama, u protivnom dodijeljene državne potpore smatrat ćese nezakonitima. Međutim, dodjeljivanje državnih potpora lukama imai svoju političku dimenziju prvenstveno zbog toga što su morske lukeu Europskoj uniji pretežno u vlasništvu države ili jedinica područne(regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave, pase luke smatraju javnim sadržajima te se na taj način opravdavaveliki obujam državnih potpora koji im se dodjeljuje i koji uvelikepremašuje iznose državnih potpora dodijeljenih u drugim segmentimagospodarstva. Iako je u sedamdesetim i osamdesetim godinama narazini Zajednice izrađeno više studija o dodjeli državnih potpora ulučkom sektoru nisu uslijedile posebne mjere Europske zajednice natom području. Zelenom knjigom o morskim lukama i pomorskojinfrastrukturi iz 1997. godine Komisija uvodi načelo “korisnikplaća” analogno načelu “zagađivač plaća” u pravu zaštite okolišakao temeljno načelo financiranja lučke infrastrukture, prema kojemkorisnici luke trebaju snositi stvarne troškove lučke infrastrukturekojom se koriste. To načelo napušteno je u Komisijinom Priopćenjuiz 2001. godine (tzv. Lučkom paketu) i uveden je kriterij selektivnostikao temeljni kriterij za odlučivanje predstavlja li određena mjera ulučkom sektoru državnu potporu ili ne. Značajan dokument o politicidržavnih potpora Europske zajednice u lučkom sektoru je Priručnik opravilima Europske zajednice o državnim potporama i financiranjuizgradnje lučke infrastrukture koji se analizira u ovom radu kaoi recentna Komisijina odluka o dopuštenosti državnih potpora zaizgradnju nove luke donesena u predmetu JadeWeserPort na kojoj suutemeljena naša predviđanja o budućoj europskoj politici na područjudržavnih potpora u segmentu morskih luka.
Prometna infrastruktura integralni je dio prometnog i gospodarskog sustava svake zemlje. Pred kreatorima investicijske politike u objekte prometne infrastrukture to postavlja zadaću da se ona mora ...temeljiti na znanstvenim spoznajama i sinhroniziranom djelovanju svih segmenata gospodarskog života. U radu se obrađuju razvojne sposobnosti objekata prometne infrastrukture u funkciji gospodarskog razvoja. Naglasak je stavljen na investicijsku aktivnost, čije će se odluke temeljiti na gospodarstvenim kriterijima, odnosno na intezivnijem značenju znanstvenih metoda i primjeni znanstveno utvrđenih i verificiranih metoda za ovu vrstu investicijske aktivnosti.
Menadžmentima/menadžerima sigurnosti, obrane i zaštite skreće se pozornost na raspoložive pristupe u osiguranju, obrani i zaštiti sastavnica i sustava kritične infrastrukture na nacionalnoj, lokalnoj ...i transgraničnoj razini te ukazuje na iznimnu važnost i sve moguće koristi od sustavno, temeljito i stručno provođenih postupaka integralne raščlambe opasnosti i prosudbe (procjene) naravi i razmjera ugroza/razina rizika od bilo koje vrste ili oblika prijetnje/štetnog događaja, s posebnim težištem na one terorističke, gerilske, organizirano i individualno kriminalne ili ine zlonamjerne naravi, koje se donedavno uopće nije ni pokušavalo podrobnije sustavno razmatrati – poglavito ne kompleksnijim i sofisticiranijim temeljitim analitičkim pristupima i pouzdanijim analitičkim alatima. Polazeći, među inim, i od aktualnih zahtjeva definiranih Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine, br. 20/06.), prikazan je načelan slijed i opće sastavnice tog postupka te glavni opći elementi za stručne prosudbe pogibelji od eventualnih terorističkih djelovanja s motrišta njihovih: ciljeva, počela, meta i inačica taktike napada te raspoloživih specifičnih modusa operandi, od iznimne važnosti za učinkovitu kontrolu izravno prijeteće ili nastale pogibelji te za djelotvorno i ekonomično upravljanje integralnom sigurnošću, obranom i zaštitom elemenata i cjelina objekata kritične nacionalne, lokalne i transgranične infrastrukture od svih vrsta i oblika realno mogućih opasnosti i ugroza. Tako kompleksnim pitanjima i zadaćama odgovarajuća razina društvene, specifične ustrojstvene i individualne sigurnosne kulture, uz adekvatno stimulirane odgovarajuće ljudske i potrebama primjerene materijalne resurse, čine «condicio sine qua non» realnih izgleda za uspjeh.
U radu se prikazuje o kojim su gospodarskim problemima pisali zagrebački libe-
ralni listovi Saborske novine, Slavenski Jug, Südslawische Zeitung i Jugoslavenske no-
vine, koji su izlazili kraće ili ...dulje od ljeta 1848. do početka neoapsolutizma. Anali-
ziraju se njihovi prijedlozi, koji su smjerali prema izgradnji modernoga kapitalisti-
čkoga gospodarskog sustava u Hrvatskoj. Njihova shvaćanja uspoređuju se s prika-
zom gospodarske problematike u listovima Agramer Zeitung i Novine dalmatinsko-
hèrvatsko-slavonske.
Opisuju se primjeri dubokih građevnih jama u Gdanjsku. Kod građevina čiji su podzemni dijelovi u prenapučenoj mreži gradske infrastrukture pojavljuju se ograničenja u vezi s iskorištavanjem mogućih ...tehnologija građenja. Ujedno se postavljaju vrlo visoki zahtjevi glede projektiranja i ugradnje novih građevina s obzirom na njihov utjecaj na susjedne građevine. U radu je prikazano nekoliko slučajeva takve izgradnje s analizom osnovnih čimbenika i područja utjecaja novih građevina.
