U projektu mosta Liyutuo Lounge višekatna okvirna konstrukcija kombinirana je s masivnom konstrukcijom mosta, te je tako projektirana jedinstvena građevina dvostruke namjene. Prometni dio rasponske ...konstrukcije mosta je prednapeti kruti betonski okvir, kruto spojen sa stupom, nosačem i poprečnim nosačem koji se odlikuju tipičnim značajkama prednapete betonske konstrukcije i okvirne konstrukcije. Pri projektiranju temelja stupa, primjenjeno je naknadno injektiranje te kombinacija uzdužnih veznih greda kako bi se riješili problemi malog promjera pilota i velikog opterećenja.
This exploratory study sought to describe the types of innovations implemented by Lithuanian nonprofit social service organizations, their leadership practices and organizational cultures. It also ...assessed the relationships among organizational innovation, leadership, organizational culture, and size. Thirty-five nonprofit organizations in Kaunas, Lithuania, constituted the sample. Technological product innovation was by far the most often implemented innovation type. While technological innovation was not related to any of the independent variables, administrative innovation was positively related to the value dimensions of team orientation and stability. Taking a closer look at the relationship between leadership and organizational culture variables provided useful insights into why there was little association between organizational innovation and the independent variables. Limitations of the study are discussed along with implications for social work practice.
Šis tyrimas siekė aprašyti inovacijas, kurias
diegia Lietuvos socialinės nevyriausybinės organizacijos, ši
organizacij
kultūr
bei lyderystės praktikas. Taip pat buvo
vertinti ryšiai tarp organizacij
inovatoriškumo, lyderystės, organizacinės kultūros bei organizacijos dydžio. Tyrimo antrankos grup
sudarė trisdešimt penkios Kauno miesto (Lietuva) nevyriausybinės organizacijos. Dažnausiai naudojam
inovacij
tipas-technologinės, arba produkto inovacijos. Nors technologinės/produkto inovacijos nebuvo susietos nei su vienu nepriklausomu kintamuoju, administracinės inovacijos buvo teigiamai susietos su orientacijos
komandin
veikl
bei stabilumo vertybėmis. Gilesnis ryši
tarp lyderystės ir organizacinės kultūros kintam
j
nagrinėjimas padėjo geriau suprasti silpnus ryšius tarp organizacini
inovacij
bei nepriklausom
kintam
j
. Šis straipsnis taip pat aptaria tyrimo trūkumus bei rezultat
svarb
socialinio darbo praktikai.
Ova studija pokazuje kako su nastavnici koji poučavaju vještinu pisanja na engleskome jeziku sami sebe educirali i spojili jezično znanje i online izvore kako bi kod studenata produbili razumijevanje ...pisanoga teksta izvan njegove osnovne strukturne razine. Studija se uglavnom oslanjala na kvalitativne analize refleksije sveučilišnoga nastavnika engleskog jezika, na njegovu interakciju sa studentima te na eseje studenata i intervjue s njima. Studija je pokazala da se u procesu samorazvoja nastavnik suočio s raznovrsnim izazovima. Usprkos tome, nastavnikov samorazvoj kroz primjenu online izvora bio je potpomognut njegovom integracijom jezičnoga znanja, što je u konačnici pomoglo studentima prevladati dotadašnji način pisanja i kreirati kulturno i jezično adekvatan pisani diskurs. Zaključak je studije da je nastavnikov samorazvoj koristan za razvoj vještine pisane komunikacije studenata u ograničenom kontekstu te da je sinergija online izvora i jezičnoga znanja važna u prevladavanju izazova s kojima se nastavnik suočava u procesu samorazvoja.
Multivarijantni pristup u mjerenju inovacija Roszko-Wójtowicz, Elżbieta; Białek, Jacek
Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci,
12/2016, Letnik:
34, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
Cilj ovog istraživanja je predložiti postupak mjerenja inovativnosti primjenjujući
metodologiju Sažetka indeksa inovacija (Summary Innovation Index methodology
– SII) kao početnu točku. U suvremenom ...svijetu, inovativna aktivnost percipira se
kao resurs konkurentnosti i gospodarskog rasta. Novi proizvodi, modeli korisnosti,
zaštitni znakovi i kreativni projekti važni su elementi sadašnje društveno-ekonomske
stvarnosti. Konkretno, autori su usredotočeni na izbor i primjenu multivarijantne
statističke analize u svrhu razlučivanja čimbenika koji najviše utječu na
inovativnost gospodarstava EU. Rezultat kvantitativne analize je linearni poredak
zemalja EU prema razini njihove inovativnosti na temelju reduciranog skupa
dijagnostičkih varijabli. Ocjenjivanje se usporedilo s rezultatima prikazanim u
Sažetku indeksa inovacija. Provedena analiza pokazuje konvergenciju između
autorovih rezultata i postojećih ocjena inovativnosti. Ipak, glavni zaključak je da
metodologija procjene inovativnosti ostaje otvoreno pitanje i zahtijeva daljnja
istraživanja. Prije svega, potrebno se osobito koncentrirati na detaljniju provjeru
malog skupa varijabli koje imaju najveći utjecaj na inovativnost. Ujedno,
obostrani je interes gospodarstva i društva da se dobije jasna slika o pokretačkoj
snazi inovativnosti.
Na temelju istraživanja antropometrijskih mjera slovačke populacije odraslih možemo primijetiti da su se u posljednjih 25 godina antropometrijski podatci o većini analiziranih značajki povećali oko ...4,5 – 5 %. Kako su se mijenjale dimenzije ljudskog tijela, tako se mijenjala i potrošnja materijala te vrijeme proizvodnje, što je izraženo udjelom troškova rada. U tom kontekstu održiva se profitabilnost tvrtke može postići putem svakog dijela lanca vrijednosti. Dio lanca vrijednosti čine proizvod i njegova cijena, koja se temelji na troškovima dodijeljenima u sustavu potpunih ili varijabilnih troškova. Budući da je vrijednost kvantitativnih antropometrijskih značajki iskorištena pri izradi ergonomskih, zdravstvenih i konstrukcijskih normi u industriji namještaja, potrebno je razmotriti adekvatnost dimenzija postojećega standardnog kreveta. S obzirom na to da su standardizirane dimenzije kreveta za jednu osobu 200 cm x 90 cm ili 200 cm x 100 cm, jasno je da zbog sekularnog trenda čovjekovih antropometrijskih mjera današnje mjere standardnog kreveta više nisu adekvatne. U članku se prikazuje primjena varijatora u najčešće korištenim metodama ukupnih troškova u malim i srednjim poduzećima za proizvodnju namještaja. Također se prikazuju troškovi pri promjeni ulaznih parametara.
U radu se prikazuju osnovni postupci i elementi mjerenja i analize inovacijskih aktivnosti, opisani
u Priručniku za prikupljanje podataka i interpretaciju inovacija izrađenom u Oslu. Obrađene
su ...glavne vrste inovacija, inovacijske aktivnosti, okvir mjerenja inovacija, kvalitativni i kvantitativ
ni podaci, istraživački postupci i metode, upitnici, učestalost ispitivanja i dr. Dodatno je u
ra du prikazano nekoliko inozemnih primjera analize inovacija u šumarstvu, primjeri domaćih
ino vacija te glavni rezultati dosadašnjih istraživanja inovacija u hrvatskom šumarstvu. Cilj je
ra da potaknuti daljnje inovacijske aktivnosti u šumarstvu, pružiti smjernice i podloge za ispravno
tumačenje inovacija te objektivno praćenje i mjerenje razine inovacijskih aktivnosti u tvrtki.
Pozadina i cilj. Ovaj će se rad usredotočiti na inovacijske procese uzrokovane informacijsko-komunikacijskom tehnologijom. Studija u ovom radu otkriva odnos informacijske tehnologije u softverskim i ...ne softverskih proizvoda uslužne industrije u inovacijskim procesima preko njihovog učinka na MBE-e na Kosovu. Glavni cilj istraživanja je prepoznati razinu korištenja nove tehnologije, odnosno nove informacijske tehnologije u proizvodnoj i uslužnoj industriji na Kosovu. Materijali i metode. Znanstvena metodologija korištena u ovom radu je kvantitativna metodologija s deduktivnim pristupom budući da je namijenjena potpori postojećoj teoriji o informacijskoj tehnologiji i inovativnim procesima. Kvantitativni podaci korišteni su iz empirijskih podataka Agencije za statistiku Kosova i autora istraživanja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju, utjecaje informacijske tehnologije u inovacijskom procesu s p = 0. 23. Zaključak. Javne i privatne organizacije trebale bi poduzeti odgovarajuće korake za razvoj i poboljšanje novih tehnologija stvaranjem dugoročnih politika i strategija koje proizlaze iz potreba tržišta.
Svrha ove studije je provjeriti koristi li se novac na istraživanje i razvoj efikasnosti u zemljama srednje i istočne Europe. Danas je inovativnost jedan od najvažnijih čimbenika ubrzanja ...gospodarskog rasta. Povećanje inovativnosti osobito je važno za zemlje u razvoju, gdje kreatori politike provode različite inovacijske strategije. Strategija Europa 2020 postavila je cilj 3% BDP-a za izdatke za istraživanje i razvoj. Mnoge studije naglašavaju značajan učinak povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na gospodarski rast, ali aspekt efikasnosti nije obuhvaćen u literaturi. Ovaj rad temelji se na kritičkom pregledu relevantne literature o ovom predmetu i vlastitim empirijskim istraživanjima. Izvor statističkih podataka korištenih u ovoj studiji je relevantna međunarodna statistika. Izračuni su izvedeni korištenjem DEA metodologije. DEA metodologija omogućuje procjenu efikasnosti input-outputa. Pokazatelj inputa je godišnja javna i privatna potrošnja na istraživanje i razvoj (kao% BDP-a). Postoji devet pokazatelja outputa/rezultata koji predstavljaju dostupne inovativne statistike o broju patenata, visokotehnološkoj proizvodnji itd. Broj varijabli se smanjuje za svako razdoblje korištenjem analize korelacijskog koeficijenta, što je omogućilo identificiranje značajnih varijabli s najmanjim gubitkom podataka. Efikasnost se izračunava kao omjer ponderiranog zbroja outputa prema ponderiranom zbroju inputa odnosno ulaznih vrijednosti. Izračun je rađen korištenjem Excel proračunske tablice i DEAFrontier-a. U radu se daje opći pregled razine inovacija u zemljama srednje i istočne Europe u usporedbi s ostalim članicama EU-a, koji troše manje od 2% BDP-a na istraživanje i razvoj. Analiza pokazuje da među zemljama srednje i istočne Europe najbliže granici efikasnosti su Rumunjska i Slovačka. Hipoteza da povećanje potrošnje na inovacije ne uzrokuje proporcionalne učinke potvrđena je za regiju Srednje i Istočne Europe, ali ne i za zapadne ekonomije koje troše na istraživanje i razvoj efikasnije. Glavni zaključak istraživanja je da se potrošnja na inovacije treba postupno povećavati u cilju postizanja optimalnih rezultata. Ovo istraživanje može doprinijeti raspravi o kreiranju politike inovacija koju kreatori politike mogu koristiti za razvoj nacionalnih strategija inovacija.
Ciljevi rada su (a) utvrditi stavove poljoprivrednika o inovacijama u poljoprivredi te koje su inovacije uveli na vlastitim gospodarstvima i (b) ustanoviti kako ispitanici procjenjuju ulogu ...savjetodavne službe u uvođenju inovacija. Istraživanje je provedeno 2017. godine na uzorku od 64 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na području triju županija. Rezultati pokazuju da većina poljoprivrednika ima pozitivne stavove o tehnološkim inovacijama. Više od dvije trećine ih smatra da bez inovacija nema napretka u poljoprivredi. Ispitanici smatraju da ih je potrebno bolje informirati o suvremenim tehnološkim dostignućima u poljoprivredi. Manje pozitivan stav imaju prema ulozi poljoprivredne savjetodavne službe u prijenosu inovacija na gospodarstva, iako se u znanstvenom diskursu naglašava njena ključna uloga u širenju i primjeni inovacija.
Dohodovne i tehnološke nejednakosti između zemalja mogu se derivirati iz razlika u specifičnim uvjetima tehnološkog napretka u pojedinim zemljama. Inovacija zahtijeva odgovarajuće ljudske resurse i ...institucionalno okruženje, kao i tvrtke za inoviranje. Razlike u ljudskim, financijskim i institucionalnim uvjetima stvaraju tehnološke razlike što dovodi do inovativnih i imitacijskih gospodarstava s različitim ekonomskim performansama. Tehnološke promjene u gospodarstvu omogućene su stvaranjem i primjenom novih znanja. Stoga se tehnološki napredak može tumačiti kao specifičan oblik akumulacije znanja, u kojem ljudski resursi zemalja imaju ključnu ulogu. Ovo istraživanje ima za cilj ilustrirati nejednakosti u inovacijama razvoja ljudskih resursa između inovativnih i imitacijskih gospodarstava zasnovanih na neparametrijskim i multivarijantnim statističkim metodama. Varijable ljudskog kapitala i indeksa globalnih inovacija usporedit će se koristeći različite analitičke tehnike kako bi se istaknulo gdje su veće razlike u razvoju ljudskih resursa između skupina zemalja. Glavni rezultat ovog istraživanja je da je ukupan broj godina školovanja čimbenik u kojem su zemlje najviše razlikuju, pa je obrazovanje važno za zemlje imitatorice kako bi dostignule zemlje inovatore.