U radu se istražuje uloga kreditnog kapitala u vrijeme transformacije feudalnih u kapitalističke proizvodne odnose, a koja se odigravala na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Ono što je karakteriziralo ...ove procese u Hrvatskoj i Slavoniji u svoj punoći izražavalo se i u Varaždinskoj županiji, a to je značilo stalan nedostatak novčanih sredstava, slaba financijska moć hrvatsko- slavonskih banaka te njihova nemogućnost da financiraju značajnije gospodarske aktivnosti. Hipotekarni krediti javljali su se u većem broju, ali malih iznosa, i nisu na ovom području mogli imati ulogu pokretača bilo kakve značajnije gospodarske aktivnosti. Varaždinska županija je u svim tim procesima dijelila sudbinu Hrvatske i Slavonije bez nekih značajnijih odstupanja.
Sve donedavno demokratska teorija nije posvećivala dostatnu pažnju fenomenu socijalnog povjerenja i njegovoj ulozi u izgradnji stabilnog i prosperitetnog demokratskog poretka. S vremenom, a osobito ...nakon propasti komunističkih režima, postalo je jasno da demokracija može zaživjeti samo u društvima koja karakterizira visoki stupanj povjerenja i u kojima su građani spremni djelovati u cilju ostvarenja općeg dobra. Takvo generalizirano povjerenje usmjereno na široke i nespecificirane kategorije ljudi vrši niz važnih funkcija za demokraciju. Ono omogućuje komunikaciju među građanima i različitim društvenim grupama, potiče kooperativne društvene odnose, olakšava postizanje kompromisa i konsenzusa u stvarima od općeg značaja, doprinosi toleranciji i prihvaćanju razlika, a time posredno stabilnosti i daljnjem razvoju demokracije.
Prema autoričinom uvjerenju, cjelovita analiza odnosa demokracije i povjerenja mora ponuditi i odgovor na pitanje što determinira opskrbu društva povjerenjem. Ona odbacuje kao jednostrana i pojednostavnjena ona objašnjenja koja povjerenje tretiraju isključivo kao proizvod specifičnih lokalnih tradicija i kulture nekog društva i naglašava da povjerenje u modernim društvima nije automatski proiz\’od kulture, već aktivno političko postignuće, fenomen koji počiva na kontinuitetu određenih fundamentalnih institucionalnih karakteristika društva. Pravedna, odgovorna i općem dobru posvećena vlada te institucije koje se u svojim praksama rukovode normama govorenja istine, ispunjavanja obećanja, poštivanja ugovora, pravednosti i solidarnosti generiraju odnose povjerenja i doprinose stabilnosti demokratskog poretka. Stoga je izgradnja institucija čiji obrasci ponašanja reflektiraju navedene vrijednosti prioritetni zadatak nove Hrvatske vlade. U suprotnome, daljnji će razvoj demokracije u našoj zemlji biti ozbiljno usporen.
Crna kutija racionalnosti Karajić, Nenad
Revija za sociologiju,
12/1995, Letnik:
26, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U tekstu se razmatraju različiti modeli odlučivanja, prvi korišten u ekonomici, drugi u sociologiji. Neoklasični model polazi od pojedinca čije je djelovanje usmjereno maksimiziranju vlastitih ...interesa. Suprotno tome, sociolozi su preokupirani modelom aktera čiji su postupci određeni kolektivnim normama-i-vrijednostima. U oba slučaja, riječ je o nerealističnim koncepcijama. Središnja teza rada jest da je akterovo ponašanje (izbor) utemeljeno povezanošču instrumentalne i normativno-afektivne racionalnosti. Autor iznosi argumente u prilog takvog modela "ukorijenjene" racionalnosti.
Ljudski je potencijal nedvojbeno odlučujući čimbenik uspjeha
u tržišnim uvjetima poslovanja svih djelatnosti. Intenzivnija skrb za taj potencijal u školstvu prepoznaje se u vremenu promjena, kada se ...naglo osvještava njegova važnost u ostvarivanju odgojnih i obrazovnih ciljeva. Tijekom (kratke) realizacije potprojekta „Ljudski potencijali za promjene hrvatskog školstva“, a u sastavu projekta „Model obveznog školovanja – studija izvodljivosti“, prikupili smo neke kvantitativne pokazatelje. U ovom smo prilogu kratko analizirali potencijal kojim raspolaže hrvatsko školstvo, ciljeve i funkcije upravljanja tim potencijalom, što se u tom području očekuje od ravnatelja te kakva je situacija na tržištu rada. Došli smo do zaključka da u Hrvatskoj, na razini sustava, ne postoji cjelovita
skrb za ljudski potencijal u školstvu, te da obrazovne ustanove nemaju zadovoljavajuću podršku. Upravna podrška razvijena je na štetu istraživačke i razvojne (85 : 15). Administrativno i represivno je prevladalo i omalovažilo stručno i preventivno. S autonomijom škola raste odgovornost ravnatelja za vrsnoću ljudskoga potencijala pa je potrebno pokrenuti njihovo osposobljavanje u tom području. Daljnjim istraživanjima potrebno je utvrditi kvalitativni aspekt fenomena ljudskoga potencijala za promjene u hrvatskom školstvu.
Ispuniti društvena očekivanja – najkraće je objašnjenje uloge bilo koje društvene institucije. Ispuniti očekivanja znači uspješno riješiti društvene probleme i otkloniti društvene prijetnje.Najveće ...prijetnje na početku 21. stoljeća prijetnje su opstanku ljudi i životu na planetu. Većina tih prijetnji “čudovišta” su koja smo mi, ljudi stvorili: terorizam je preuzeo ulogu nesamo klasičnom ratovanju već gotovo svakom dijalogu; međunarodni organizirani kriminal,čiji su lideri vrlo često bili usko povezani s nacionalnim vladama, da bi poslije novcemopljačkanim od građana stvarali svoja podzemna carstva; uništenje okoliša, koje polako ali sigurno postaje uništenje života na Zemlji. To su samo neki od prisutnih problema i prijetnji na koje globalno društvo mora uspješno odgovoriti. Među glavne institucije od kojih se očekuje neutralizacija prijetnji svakako pripadaju policijske i vojne snage. Odluke pojedinih vlada država o uporabi oružanih snaga za postizanje zajedničkih ciljeva, trebaju biti prihvatljive i razumljive vlastitim građanima, kao i strateškim partenerima. Stoga više nije moguće koristiti onu logiku koja je u prošlosti prouzročila najveće prijetnje današnjice. Da bi se uporabom vojnih i policijskih snaga uspješno neutralizirale prijetnje čovječanstvu i životu uopće, potrebno je prekinuti s tradicionalnim razmišljanjem o sili koja služi zastrašivanju drugih i postizanju posebnih, uglavnom sebičnih interesa, a započeti s uporabom potencijala za ostvarenje zajedničkih ciljeva tj. općeg dobra.
U radu se analizira uloga i važnost institucija, udruga i organizacija u životu ratnih migranata (povratnika i useljenika) u poslijeratnom razdoblju. Istraživanje je provedeno na prostoru zapadnog ...dijela Brodsko-posavske županije (općine: Gornji Bogićevci, Dragalić, Okučani, Stara Gradiška). Korištena je metoda ankete a ispitivanjem je obuhvaćeno ukupno 180 ratnih migranata. Anketirano je 60 ispitanika iz triju sociološki relevantnih i prepoznatljivih skupina: izbjeglice useljenici, povratnici Hrvati i povratnici Srbi. Statistička značajnost razlika testirana je metodom χ2 testa. Kontakti s institucijama ostvaruju se na lokalnoj razini, dok percepcija institucionalnog djelovanja pored lokalne obuhvaća državnu i međunarodnu razinu. Analiza odgovora ispitanika pokazuje da je odlazak u institucije po različite oblike pomoći još prisutan kod većine ispitanika. Iako ispitanici navode različite razloge posjeta institucijama, humanitarna pomoć je još najučestaliji motiv odlaska. Od skupina, najmanju učestalost odlaska nalazimo u povratnika Hrvata, koji su egzistencijalno bolje pozicionirani od ostalih dviju skupina. Istraživanje pokazuje da rad i stvaralaštvo nisu dovoljno zaživjeti u poslijeratnom razdoblju, a veći dio ratnih migranata čini još uvijek skupinu ovisnog stanovništva.
Ispuniti društvena očekivanja – najkraće je objašnjenje uloge bilo koje društvene institucije. Ispuniti očekivanja znači uspješno riješiti društvene probleme i otkloniti društvene prijetnje. Najveće ...prijetnje na početku 21. stoljeća prijetnje su opstanku ljudi i životu na planetu. Većina tih prijetnji “čudovišta” su koja smo mi, ljudi stvorili: terorizam je preuzeo ulogu ne samo klasičnom ratovanju već gotovo svakom dijalogu; međunarodni organizirani kriminal, čiji su lideri vrlo često bili usko povezani s nacionalnim vladama, da bi poslije novcem opljačkanim od građana stvarali svoja podzemna carstva; uništenje okoliša, koje polako ali sigurno postaje uništenje života na Zemlji.
To su samo neki od prisutnih problema i prijetnji na koje globalno društvo mora uspješno odgovoriti. Među glavne institucije od kojih se očekuje neutralizacija prijetnji svakako pripadaju policijske i vojne snage. Odluke pojedinih vlada država o uporabi oružanih snaga za postizanje zajedničkih ciljeva, trebaju biti prihvatljive i razumljive vlastitim građanima, kao i strateškim partenerima. Stoga više nije moguće koristiti onu logiku koja je u prošlosti prouzročila najveće prijetnje današnjice. Da bi se uporabom vojnih i policijskih snaga uspješno neutralizirale prijetnje čovječanstvu i životu uopće, potrebno je prekinuti s tradicionalnim razmišljanjem o sili koja služi zastrašivanju drugih i postizanju posebnih, uglavnom sebičnih interesa, a započeti s uporabom potencijala za ostvarenje zajedničkih ciljeva tj. općeg dobra.
U radu se analizira koncept racionalnosti u neoklasičnoj ekonomskoj teoriji. Maksimizirajuće ponašanje ekonomskih aktera moguće je samo kada ovi raspolažu odgovarajućim informacijama i kognitivnim ...sposobnostima. U (realističnijem) slučaju njihovog izostanka, alternativna pretpostavka je prijeko potrebna: akteri su ograničeno sposobni, a neizvjesnost temeljito određuje kontekst odlučivanja. Razmatra se koncept ograničene racionalnosti. Pokazuje se da ga je moguće integrirati u osnovni neoklasični model, ali i reinteipretirati u institucionalističkom smjeru. Ovaj posljednji naglašava tipičnu nesposobnost aktera da procesiraju sve dostupne informacije: otuda se racionalnost aktera tretira kao adaptivna, dok se model optimizirajućeg aktera odbacuje. U takvom pristupu institucije su endogene procesima odlučivanja. Osobito se naglašava njihova informacijska uloga u složenom okruženju sa kojim se suočavaju akteri. Razumijevanje institucionalne dimenzije ključno je za rekonstrukciju ekonomske teorije, koja će se zasnivati na realističnijim pretpostavkama o samim akterima ekonomskog procesa. Time se
ujedno otvaraju i vrata produktivnom dijalogu s drugim društvenim znanostima.
Institucije ograničavaju (individualnu i kolektivnu) akciju i utječu na rezultat racionalnog izbora djelujući kao izvanjska i unutarnja ograničenja. Kada se radi o neformalnim institucijama, snaga ...njihovog utjecaja zavisi o stupnju internalizacije normi koji se razlikuje između pojedinaca i zajednica. Razlika u stupnju internalizacije normi stoga može objasniti razlike u ponašanju. Do razlika u stupnju intemalizacije normi dolazi zbog toga što je socijalni kontekst u kojem živi svaki pojedinac ili zajednica specifičan, a funkcionalnost normi provjerava se u svakom socijalnom kontekstu. Pokaže li se neformalna norma nefunkcionalnom u nekom kontekstu, stupanj njene intemalizacije se smanjuje, i obratno. Norma ne može trenutno nestati zato što se u nekoliko situacija pokazala nefunkcionalnom; ona mora sustavno, tijekom dugog vremenskog razdoblja, pokazivati nefunkcionalnost da bi bila odbačena. Tako se različitost socijalnog konteksta prikazuje kao prostor evolucije normi. Formalne se institucije temelje na neformalnim normama. Ako su neformalne norme duboko intemalizirane, na njima izrasle formalne institucije su stabilne te se teže nasilno mijenjaju i imaju sklonost evolutivnoj promjeni. Vrijedi i obratno. Horizontalne institucije su institucije koje potiču i podržavaju suradnju među akterima, a vertikalne institucije erodiraju suradnju promovirajući eksploataciju i oportunizam. Skup duboko internaliziranih neformalnih normi među članovima neke zajednice nazivamo sociokulturnim kapitalom te zajednice.
