Iako Nigerija ima najveće gospodarstvo u Africi, u posljednje vrijeme bila je opterećena raznim problemima, što je dovelo do ekonomske recesije. Prevelika ovisnost o stranim proizvodima, aktivnosti ...militanata i naftovodnih vandala u delti Nigera, loše ekonomsko planiranje i odgođeno potpisivanje proračuna neka su od pitanja koja se pripisuju padu u recesiju. Međutim, neki su ekonomisti sugerirali da nigerijsko gospodarstvo ima potencijal porasta nakon recesije i identificirali su priljev stranih izravnih ulaganja kao jedan od ključnih faktora koji će pridonijeti rastu. S druge strane, čini se da su medijski izvještaji o recesiji u Nigeriji izazvali pomiješane reakcije javnosti koja brine o svom svakodnevnom kruhu. Potencijalni investitori, domaći i strani, također nisu izostavljeni u izražavanju nesigurnosti. Budući da se oslanja-ju na medije da će pružiti informacije o stanju nigerijskog gospodarstva, moć medija u stvaranju ili ometanju vladinog poticanja izravnih stranih ulaganja ne može se podcijeniti. Moć medija, za koje se čini da mogu odrediti ili konstruirati položaj i percepciju pojedinaca/organizacije nakon toga, može se povezati s teorijom društvenog konstrukcionizma. Društveni konstrukcionizam sugerira da mediji imaju sposobnost selektivne reprodukcije i konstruiranja stvarnosti svake situacije - u ovom slučaju, recesije u Nigeriji. Međutim, također se priznaje da se o značenjima koja nude mediji mogu pregovarati ili odbaciti oni kojima su upućena. Ova studija istražuje sposobnost medijske konstrukcije gospodarske recesije Nigerije da utječe na priljev izravnih stranih ulaganja.
Rad se bavi djelovanjem Ivana Vitića u obnovi i izgradnji povijesne jezgre Zadra nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu. Njegova uloga u Zadru je do sada ostala u literaturi tek fragmentarno ...naznačena. Ovaj rad kroz provedeno arhivsko istraživanje pojašnjava njegovo sudjelovanje na natječaju 1953. godine, angažiranje od strane gradski vlasti na izradi regulacije vrlo važnog bloka u samom središtu povijesne jezgre Zadra 1955. godine te analizu izvedenih projekata, autorstvo nad pojedinačnim projektima i veliku arhitektonsku važnost koji ima danas devastirana i zapuštena zgrada ZB III u povijesnoj jezgri Zadra.
U ovom radu predstavljena su dva pristupa u stvaranju specijaliziranih mrežnih korpusa o hrvatskom turizmu na japanskome jeziku za potrebe izrade specijaliziranoga dvojezičnog japansko-hrvatskog ...rječnika za učenike japanskoga jezika. Oba pristupa koriste se tehnologijom WebBootCat unutar platforme Sketch Engine za automatsko stvaranje specijaliziranih mrežnih korpusa (Baroni i dr. 2006, Kilgarriff i dr. 2014). Prvi pristup stvara korpus iz odabranih riječi, odn. polaznih pojmova (eng. seed words) koje su najrelevantnije za temu. Drugi pristup skuplja brojne mrežne stranice sa sadržajima o turizmu u određenim regijama, gradovima i mjestima u Hrvatskoj napisanim na japanskome jeziku, koje se zatim upotrebljavaju za stvaranje mrežnih korpusa. Oba pristupa pružaju specijalizirane internetske korpuse koji su, bez obzira na malu veličinu, korisni za profiliranje leksika u određenome području, u ovome slučaju u području turizma. U procesu stvaranja rječnika drugi se pristup pokazao osobito korisnim za odabir natuknica, dok su se oba pristupa pokazala vrlo korisnim za istraživanje i odabir autentičnih primjera iz korpusa. Uočeni su i određeni nedostatci u jezičnoj obradi podataka na japanskome jeziku, npr. pogreške u lematizaciji nekih pojmova i naziva svojstvenih određenoj kulturi te je ukazano na potrebu za usavršavanjem postojećih alata za jezičnu obradu podataka na japanskome jeziku. Japansko-hrvatski dvojezični rječnik namijenjen učenicima japanskoga jezika trenutačno je u eksperimentalnoj fazi te se učenici i nastavnici njime koriste i grade ga s pomoću otvorene platforme za izradu mrežnih rječnika Lexonomy (Mechura 2017). Osim što je rad na dvojezičnome rječniku koristan kao sredstvo za stručnu obuku u analizi i opisu jezika s pomoću suvremenih tehnologija (npr. korpusa, platforma za pretraživanje korpusa i izradu rječnika), važnost rječnika vidi se i u izobrazbi novih stručnjaka osposobljenih za rad u turizmu na japanskome jeziku, što je izrazito potrebno. U budućnosti bi se mogao primijeniti isti pristup za stvaranje specijaliziranih korpusa i rječnika za japanski i druge jezične parove.
Uspostava komunističke vlasti u Jugoslaviji za Katoličku je crkvu značila ograničavanje njezina djelovanja, zlostavljanje njezinih pripadnika i velike financijske poteškoće. Komunistički je režim ...pokušavao suzbiti rad Crkve, ali je ona kontinuirano djelovala, osobito na župama. Grad Osijek imao je tri katoličke župe koje su se početkom 60-ih godina 20. stoljeća, uslijed naglog širenja grada, pokazale prevelikima za sustavni pastoral. Biskup Bäuerlein odlučio je 1961. godine osnovati na području Osijeka dvije nove župe, u Industrijskoj četvrti te u Retfali. Uspostaviti rad na novim župama bio je iznimno zahtjevan posao jer nije bilo osiguranih financijskih sredstava, naselja u kojima su osnovane nove župe već su bila izgrađena te u njima nije bilo mjesta za izgradnju crkve, a gradska je vlast nastojala blokirati svaki korak Crkve. Međutim, upornim radom i strpljivošću župnikâ novih župa, vlč. Nikole Kerčova i vlč. Željka Pavličića, te suradnjom župljana i pomoći časnih sestara ove su župe uspješno započele s radom.
Zeleno je dobro Fakin Bajec, Jasna; Polajnar Horvat, Katarina; Kolenc, Petra ...
2019
eBook
Odprti dostop
This toolkit has been developed during the implementation of Urban Green Belts (UGB) project (Interreg, Central Europe) which main objective was to improve planning, management and decision-making ...capacities of the public sector related to urban green spaces, thus creating integrated sustainable UGS planning and management systems. Special attention was given to functional urban areas (FUA), a functional economic unit characterised by densely inhabited “urban cores” and “hinterlands” whose labour market is highly integrated with the cores. Following a comparative situation analysis, the partners jointly designed innovative methods and tools to facilitate sustainable UGS management. Presented toolkit has been primarily developed as a Model for a Community Involvement. The presented methods and tools for community building were tested in three pilot studies conducted in Maribor (Slovenia), Krakow (Poland), and Budapest (Hungary).
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog već je više od 45 godina nezaobilazno mjesto glazbenog i kulturnog života Zagreba i Hrvatske. Nakon zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda koja je otvorena 1876. to ...je prva namjenski izgrađena koncertna dvorana u zemlji. Oslanjajući se na postojeću literaturu, napise u periodici i napose na arhivske izvore, rad daje povijesni pregled razvoja koncertnih prostora u Zagrebu u odnosu na razvoj glazbenog života u domaćoj sredini, uz osvrt na pojedine koncertne dvorane u bivšoj Jugoslaviji i drugdje u svijetu. Kronološkim pregledom predočava se izgradnja Dvorane, od idejnih početaka i odabrane lokacije, preko objave Natječaja za izradu idejnih skica Doma Matice iseljenika Hrvatske, s koncertnom dvoranom, u Zagrebu 1957. godine do odabira naziva i dvodnevnog svečanog otvorenja 29. i 30. prosinca 1973. godine. Naposljetku, prikazuje se Lisinski iz današnje perspektive te se pokušavaju naznačiti njegovi doprinosi glazbenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske.
Planska i sustavna izgradnja Šoderice kao turističkog mjesta započela je 1956. godine osnivanjem Odbora za izgradnju Šoderice. Kako je uređenjem Šoderice broj kupača rastao pokazala se vrlo brzo ...potreba za izgradnjom objekata na Šoderici. Prvotno su objekte gradila razna poduzeća i organizacije, te nekoliko privatnih osoba. Budući da je bilo sve više zainteresiranih privatnih osoba za izgradnju vikend objekata na Šoderici ukazala se potreba već 1967. godine za izradom Generalnog urbanističkog plana turističko-rekreacionog kompleksa Šoderica koji je bio završen i prihvaćen 1970. godine, nakon čega je započeo prvi veliki val izgradnje Šoderice. Drugi veći val izgradnje započeo je poslije 1982. godine kada je izvršeno podruštvljavanje zemljišta, a Šoderica se proširila na tri katastarske općine. Godine 1992. odlučeno je da de donese novi Plana prostornog uređenja Turističkorekreacijskog centra »Šoderica«. O Šoderici kao turističkom mjestu vodilo se puno brige, donesene su odredbe o logorovanjima, čistoći, gospodarenju, otvaranju lokala i popratnih sadržaja, tako da je Šoderica zapravo vrlo brzo postala prava turistička destinacija za stanovnike Koprivnice i okolice, ali i turista iz Bjelovara, Križevaca, pa i Zagreba.
Rad empirijski istražuje obilježja i dimenzije koje poslodavce čine poželjnijima za najmlađu generaciju visokoobrazovanih ekonomista u Hrvatskoj, s obzirom na manjak istraživanja u ovom području. ...Također, istraženo je u kojoj je mjeri smisleno segmentirati signale koje poslodavci odašilju na tržište rada kako bi privukli pripadnike najmlađe generacije visokoobrazovanih ekonomista različitih socio-demografskih obilježja. Anketno istraživanje provedeno na uzorku 407 studenata sveučilišnih diplomskih studija korištenjem „Skale privlačnosti poslodavca“ Berthona, Ewinga i Haha (2005) je ukazalo da ispitanici preferiraju „Razvojnu dimenziju“ privlačnosti poslodavca. Dodatno, na temelju inferencijalne statistike zaključeno je da su dimenzije privlačnosti poslodavaca univerzalne, odnosno da u značajnoj mjeri ne ovise o socio-demografskim obilježjima ispitanika. Proizlazi da poslodavci koji žele privući i/ili zadržati u organizaciji visoko-obrazovane ekonomiste mlađih generacija trebaju istima osiguravati prilike za osobni i profesionalni razvoj, bez obzira kojem segmentu prema svojim osobnim obilježjima oni pripadaju.
The paper empirically explores characteristics and dimensions that make employers attractive for the youngest generation of highly-educated economist in Croatia, due to the lack of studies on this subject. Moreover, it explores the extent to which is it relevant to segment the signals that employers send on the labour market in order to attract specific socio-demographic groups of the youngest generation of highly-educated economist. The survey conducted on the sample of 407 university graduates, by using the “Employer attractiveness scale“ developed by Berthon, Ewing and Hah (2005), implies that respondents prefer the “Development dimension” of employer attractiveness As well, the inferential statistics revealed that employer attractiveness dimensions are universal, in other words that they are not significantly related to respondents’ socio-demographic characteristics. Consequently, employers that want to attract and/or keep highly-educated economists of younger generations, have to provide them with opportunities for individual and career development regardless of the segment they belong to because of their individual characteristics.
Conflict Resolution Actors, Dynamics and Cases deals with multiple concepts and themes of the broad subject area of conflict resolution, seeking to highlight empirical studies that examine several ...topics from conflict prevention to peacebuilding, including conflict management, institution building, the role of formal and informal actors, the features of conflicts in different political contexts and the methods and strategies used for resolution or transformation (mediation, non-violence, reconciliation, transitional justice, second track diplomacy, peace education, post-conflict reconstruction, among others) in intra- and inter-state conflicts. The book is open to several methodological approaches, focusing on empirical studies that address several cases, including studies on Cyprus, the South Caucasus region, DR Congo, the Middle East region, Tunisia and Iraq, as well as on the role of regional organizations such as the European Union in peace-making and peacebuilding. Conceived this way, this edited volume on conflict resolution complements existing books on the theme, seeking not only to apply conflict resolutions theoretical frameworks and concepts to contemporary case studies but also to contribute, based on these empirical studies, to advance the academic debate towards critical perspectives that guide the conflict resolution field to more pluralist, emancipatory and transformative approaches.
Razvoj morfološke strukture nekog područja (morfogeneza) posljedica je brojnih međusobno povezanih prirodnih, društvenih (antropogenih, sociogeografskih) i perceptivnih čimbenika. Svi se oni više ili ...manje vidljivo odražavaju u morfologiji toga područja, pa se iz nje mogu iščitati. U radu se izdvajaju neki sociogeografski čimbenici i njihove promjene koji su utjecali (i utječu) na oblikovanje i izgled današnje morfološke structure Dubrave. Dubrava je rubno područje na istoku grada Zagreba, čije funkcionalne, demografske i morfološke karakteristike i njihov razvoj imaju mnogo sličnosti s onima u ostalim rubnim gradskim četvrtima, ali ga s druge strane obilježavaju procesi i fenomeni koji su ondje mnogo izraženiji nego drugdje u gradu. Tako se u Dubravi od srednjega vijeka, a osobito u posljednjih osamdesetak godina, kada nastaje i širi se tzv. uža Dubrava, oblikuje specifična dvojna morfološka struktura. Nju čine stara raštrkana dubravačka sela na krajnjem sjeveru, jugu i jugoistoku, čije su jezgre nastale još u srednjem vijeku, te područje novijega razvoja „uže” Dubrave s kompaktno izgrađenom urbanom formom. No ni ovo potonje u fizionomsko-morfološkom smislu nije homogeno – ondje se jasno izdvajaju područja planske od područja neplanske, stihijske gradnje. Ciljevi ovoga rada jesu dati sustavni pregled i klasifikaciju čimbenika koji utječu na morfogenezu nekog prostora te dijakronijskim pristupom, deskripcijom i komparativnom metodom uz pomoć kartografske tehnike istraživanja objasniti kako su neki sociogeografski čimbenici (povijesni razvoj, administrativno-teritorijalna podjela, planska regulativa vezana uz urbanističke zahvate) utjecali na nastanak i razvoj heterogene morfološke strukture Dubrave. Primjer morfogeneze „uže”Dubrave upućuje na međuovisnost tih čimbenika te naglašava ranu pojavnost neplanske gradnje – fenomena koji Dubravu zbog svoje rasprostranjenosti svrstava među urbanistički nejneuređenije dijelove Zagreba.
PDF
