Temeljni cci11 i svrha rada jest potvrditi nemogucnost revitalizaciie bez ozbiljne, odgovorne i ciljane populacijske politike, procijeniti demografski revitalizacijski potencijal (koji uza sve ...negativnosti demografske slike Hrvatske jos uvijek postoji) i postaviti demo- grafsku problematiku u temelj razvoja i opstanka suvremene Hrvatske. Sve su analize potvrdile izrazitu negativnost svih para- metara i nemogucnost zaustavljanja negativnih procesa bez oz- biljnije intervencije drzave stimulativnom populacijskom politikom i ukljucivanjem hrvatske dijaspore u gospodarske, politicke i re- vitalizacijske procese u zemlji. Metodologijski je pristup usmjeren samo na osnovne sadrzaje, procese, veze i odnose, kako bi se kroz njih pokazala dramaticnost vremena i stanja u kojem se Hrvatska nalazi. Posebno su primjenjivane spoznaje o zakonito- stima sto ih stanovnistvo razvija u prostoru. Najvazniji rezultat razmatranja problematike jest spoznaja kako Hrvatska, usprkos dugogodisnjim negativnim trendovima svih demografskih procesa, jos uvijek ima demografski potencijal u zemlji, a posebno u dijaspori, i moze poticajnom populacijskom politikom zaustaviti izumiranje i naglo starenje ukupne populacije te pokrenuti revitalizaciju svojega stanovnistva u interesu gospodarskoga razvoja i vlastite buducnosti. Kljucne rijeci: prirodni pad, depopulacija, starenje, izumiranje, revitalizacija
Izumiranje jezika Načinović, Stefanija; Tamaro, Sandra
Tabula (Pula, Croatia),
12/2015
13/2
Journal Article
Odprti dostop
Članak je posvećen izumiranju jezika u svijetu. Jezična je raznolikost ozbiljno ugrožena nestajanjem malih jezika i procjenjuje se ako se nastavi ovim tempom da će do kraja XXI. st. 90% živih jezika ...izumrijeti. To je alarmantan podatak koji jezično izumiranje svrstava među goruće probleme ekolingvistike. Ovaj rad proučava ugroženost jezika koja se očituje u smanjenju jezične kompetencije govornika u zajednici koja upotrebljava određeni jezik. Mnogi su se stručnjaci bavili ovim fenomenom, što je dovelo do dramatičnog otkrića da je u posljednjih 500 godina izumrlo oko pola jezika. Nestanak jezika jedan je od suvremenih problema modernog društva i napretka. Nažalost, različita preraspodjela bogatstva i moći uključuje i različitu preraspodjelu društvenog i kulturnog prestiža, što uvelike utječe na održavanje ili nestanak jezika. Države i institucije djeluju malo ili nikako kako bi se spriječilo da jezik padne u zaborav. Jezik je s jedne strane proizvod urođene kognitivne sklonosti te s druge socijalna institucija koja mora biti zaštićena.
Novodobiveni skup foraminifera iz epoha guadalupija i lopingija te induanija iz Western Salt Rangea (Pakistan) sastoji se od 47 vrsta (uključujući sedam vrsta porodice Fusulinidae) iz 24 roda i 71 ...vrste (uključujući devet vrsta porodice Fusulinidae) iz 41 roda Nammal i Zaluch sekcije, redom. Rezultati pokazuju da su samo četiri vrste izumrle tijekom masovnoga izumiranja u guadalupiju i lopingiju (GLMI), što upućuje na to da je GLMI imao manji utjecaj na manje foraminifere u Salt Rangeu. Većina vrsta izumrla je tijekom permsko-trijaskoga masovnog izumiranja (PTMI), osim dvaju preživjelih rodova, Nodosinelloides i Planiinvoluta. Tijekom masovnoga izumiranja krajem perma većina je vrsta izumrla u donjemu dijelu formacije chhidru, jer nisu bile tolerantne na terigeno-klastični unos u gornjemu dijelu formacije chhidru. Prvi put dokumentiran je proces izumiranja foraminifera u dijelovima Nammal i Zaluch. Pet grupa foraminifera prepoznato je u plitkim morskim naslagama šelfa Western Salt Rangea, tj. skup iz wordija Geinitzina araxensis u podvodnome okruženju delte do srednjega šelfa pod utjecajem plime, skup iz capitana Baisalina pulchra i skup iz wuchiapingija Codonofusiella schubertelliner u karbonatnim naslagama unutarnjega i vanjskoga šelfa, iz changhsinga skup Colaniella pseudolepida i iz induanija skup Nodosinelloides-Planiinvoluta u mješovitome siliciklastično-karbonatnome dijelu šelfa. Skupovi Baisalina pulchra i Codonofusiella schubertellinoides imaju široku geografsku rasprostranjenost i pronađeni su u Transkavkazu, Kini, Turskoj, na Krimu i u Omanu. Ostala tri skupa (tj. Geinitzina araxensis, Colaniella pseudolepida i Nodosinelloides- Planiinvoluta) pronađena u ovoj studiji vjerojatno su lokalni/regionalni skupovi. Foraminifere su promatrane standardnim mikroskopskim sustavom Leica-DM500. Ukupno je zabilježen 681 primjerak foraminifera u odjeljcima grupe Zaluch i Mianwali, formacije Nammal i sekcije Zaluch. Pronađeno je pet stotina devedeset devet manjih foraminifera. Među manjim foraminiferama Nodosinelloides, Pachyphloia, Geinitzina, Colaniella, Hemigordius, Tuberitina i Langella predstavljaju najdominantnije rodove. Veći rodovi foraminifera uključuju Nankinella, Codonofusiella, Reichelina, Necdetina i Pisolina, a predstavljeni su s 82 primjerka. Ukupno 3 razreda (npr. Nodosariata, Fusulinata i Tubothalamea) i sedam redova (tj. Miliolida, Spirillinida, Lagenida, Parathuramminida, Endothyrida, Fusulinida i Earlandiida) identificirana su u ovoj studiji. Među njima, Lagenida postaje najdominantnija po raznolikosti i obilju. Indeks raznolikosti Shannon i drugi indeksi progresivno rastu od wordija do changhsingiana u plitkim morskim sedimentima prije nego što padnu na nulu u ranotrijaskim mješovitim siliciklastično-karbonatnim naslagama šelfa.
Predmet istraživanja u ovom radu je ukupno (opće) kretanje stanovništva triju županija hrvatskoga istoka (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska) tijekom posljednjega ...međupopisnoga razdoblja (2001.-2011.). Cilj istraživanja je utvrditi dosegnutu razinu ukupne depopulacije, prirodnoga pada i negativne migracijske bilance te odrediti tip intenziteta međupopisne promjene broja stanovnika, kao i tip općeg kretanja stanovništva. Suvremena demografska slika promatranog prostora očekivani je odraz dugoročnog i sinergijskog/kumulativnog djelovanja različitih demografskih i nedemografskih čimbenika kretanja i razvoja stanovništva, od kojih su mnogi imali remetilačke učinke, kako na demografski, tako i na društveno-gospodarski razvoj/napredak hrvatskoga istoka. Provedena analiza nedvojbeno je pokazala da u promatranom razdoblju županije hrvatskoga istoka gube stanovništvo i prirodnim i mehaničkim putem, tj. većim umiranjem od rađanja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja. Prema konceptu/kriteriju „ukupnog“ stanovništva, kako je analiza pokazala, ukupna je depopulacija dominantno determinirana negativnom migracijskom bilancom, a prema konceptu/kriteriju „prisutnog“ stanovništva, njegovim prirodnim padom. Brojne su i uglavnom dugoročne demografske, društvene i gospodarske posljedice depopulacije i demografskog izumiranja. Kada su u pitanju dugoročni demografski učinci depopulacije i demografskog izumiranja, oni se najjasnije ističu u biološkom sastavu stanovništva. Najvažniji proces u razvoju biološke strukture stanovništva hrvatskoga istoka jest demografsko starenje.
Odnos prema susvijetu, pitanje biološke raznolikosti i izumiranja vrsta postale su nezaobilazne aktualne teme različitih znanosti. U radu se analiziraju rezultati percepcije prava živih vrsta na ...život i motiva čovjekove brige o živom svijetu. Autor odgovara na tri pitanja: (1) što misle ispitanici o pravu vrsta na život, (2) o motivima čovjekove brige za živi svijet i (3) o posljedicama izumiranja živih vrsta uključujući i čovjekovu vrstu. Neki rezultati komparirani su sa rezultatima istraživanja u 2005. godini.
Provedeno je empirijsko istraživanje na tri fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na prigodnom uzorku završnih godina studija (N=189; 2007). U obradi su korištene metode univarijatne statistike, bivarijatne i multivarijatne statistike.
Pravo na život definirano je kao tri pristupa: egalitarizam, antropocentrični eksepcionalizam i borba vrsta za opstanak. Motivi čovjekove brige za živi svijet definirani su kao četiri pristupa: etičnost (dužnost), utilitarnost (korist), emotivnost (osjećaj) i situacija (okolnost). Percepcija promjena u prirodi dovodi se u svezu sa izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta te čovjekove vrste.
Rezultati su pokazali da u svijesti većine ispitanika dominira „egalitarizam“ o pravu na život, a „etičnost“ u čovjekovu postupanju prema živom svijetu: životinjske vrste imaju jednako pravo na život kao i čovjek (75,6) a najvažniji motiv čovjekove brige za živi svijet je etička dužnost (87,9%). U prirodi se ne bi ništa promijenilo ako bi izumrle mnoge žive vrste (2,1%) ili čovjekova vrsta (14,8%).
Srebrni som, Chrysichthys nigrodigitatus (Lacépède, 1803), predstavlja glavnu ponudu ribarstva raznolikim životnim zajednicama u jugoistočnoj Nigeriji. Intenzivno je izlovljavan tijekom vremena bez ...pokušaja njegove zaštite. Ovo istraživanje je provedeno kako bi se procijenio trenutan populacijski parametar potreban za racionalno iskorištavanje. Podaci za procjena rasta i smrtnosti soma u donjem slivu rijeke Cross u Nigeriji dobiveni su od duljine frekvencije 6.637 individua prikupljanih mjesečno od studenog 2011. do listopada 2012. Procijenjeni von Bertalanffy-evi parametri rasta (VBGF) su: asimptotska duljina L∞ = 120,23 cm totalne dužine, koeficijent rasta K = 1,50 godina-1 i dob nulte dužine, t0 = 0,0 godina, amplituda oscilacije rasta C = 0,75, točka zimovanja WP = 0,50 ili 1. srpnja te indeks performanse rasta, φ = 4,336. Stopa smrtnosti za prirodne i ribolovne populacije te ukupne smrtnosti iznosile su: M = 1,58, F = 2,55 i Z = 4,31 godišnje.
Ova studija prikazuje porast izlovljavanja i opasnost od izumiranja C. nigrodigitatus u donjem slivu rijeke Cross što se očituje teškim ribolovnim pritiskom na dužinski razred 34,5 - 94,5 cm TL, smanjenim životnim vijekom od 5 do 2 godine, promjenom sporog rasta tipičnim za somove na ubrzan rast s trenutnom stopom eksploatacije, Ecur (F / Z) = 0,62 koja je oko 15,8% viša od dopuštene maksimalne brzine eksploatacije, Emax = 0,522. Kako bi se revitalizirao ekosustav, višesektorski konzorcij zajednice dionika zalaže se za ograničenu jednakost i tandemski pristup iskorištavanju ribarstva uz poticanje bio-ekološke dinamike. Ostali politički instrumenti, kao što su periodične zabrane ribolova, kontrolirane cijene i edukacija, preporučuju se za održivost i očuvanje ribarstva.
Čemu pomak? O Sabahu i Sarawaku Khemlani David, Maya; Dealwis, Caesar
Suvremena lingvistika,
12/2008, Letnik:
66, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
U zapadnoj Maleziji većinu stanovništva čine tri rasne skupine: Malajci, Kinezi i Indijci, a njihovi
su jezici u širokoj uporabi. Međutim, u istočnoj Maleziji postoje i mnoge druge etničke skupine.
...Njihove jezike i dijalekte ugrožavaju dominantni jezici koji su postali lingua franca u gradskim
zajednicama Sabaha i Sarawaka. Ovaj članak daje pregled istraživanja domaćih i stranih istraživača o jezičnome pomaku i jezičnom održavanju u istočnoj Maleziji te razmatra razloge jezičnoga
pomaka u manjinskim zajednicama.
U ovom radu predstavljamo rezultate o herpetofauni Kornatskog otočja, s posebnim osvrtom na Kornat i Žut, sakupljenih tijekom nekoliko terenskih izlazaka u 2009 godini. Zajedno s osobnim komentarima ...naših kolega i literaturnim podatcima, na Kornatskom otočju zabilježena je jedna vrsta vodozemca i 11 vrsta gmazova. Postoji mogućnost da je barska kornjača, Emys orbicularis, u potpunosti nestala s otoka Kornata dok je kopnena kornjača (Testudo hermanii) vjerojatno unesena na otok Žut.
U radu se donosi opis sustava kosih padeža u moliškohrvatskom dijalektu, kao i pregled morfosintaktičkih i semantičkih promjena kroz koje su kosi padeži prošli pod utjecajem unutarnjih promjena te ...talijanskoga jezika kao superstrata. Unatoč naporima koji se ulažu u njegovo očuvanje, moliškohrvatski dijalekt danas je pred izumiranjem. Utjecaj talijanskoga jezika daleko je najizraženiji faktor koji utječe na promjene na svim razinama; ponajprije na leksičkoj, ali i na sintaktičkoj, morfološkoj i fonološkoj. Kako bi se što bolje opisale promjene morfosintaktičkih i semantičkih osobina kosih padeža, za potrebe ovoga rada analiziran je korpus moliškohrvatskih tekstova dobiven ekstrahiranjem iz novina, knjiga poezije, antologija i stručne literature te ispitivanjem izvornih govornika. Obuhvaćena su sva tri varijeteta suvremenog moliškohrvatskog, a analiza je
uključivala i usporedbu sa standardnim varijetetima talijanskoga i hrvatskoga jezika, kao i štokavsko-ikavskoga dijalekta kojega je moliškohrvatski kontinuum. Teorijski okvir radu daje generativna gramatika, točnije Teorija padeža prema kojoj se svakoj tematskoj ulozi pridružuje apstraktni padež. Kao kriteriji za analizu korpusa odabrani su morfološka obilježenost ili neobilježenost, upotreba prijedloga, semantika i glagolska rekcija padeža. Na temelju analize korpusa zaključuje se da je padežni sustav moliškohrvatskog pod
velikim utjecajem talijanskoga znatno pojednostavljen u svim svojiom vidovima. Ipak, ni jedan od tri moliška govora nije izgubio svoje fleksijske nastavke koji izriču neke važne morfosintaktičke i semantičke odnose unutar rečenice. Može se zaključiti da padežni
sustav uspješnije odolijeva utjecaju talijanskoga jezika od drugih dijelova gramatike moliškohrvatskoga dijalekta.
U istočnojadranskom otočnom prostoru zabilježen je rast broja stanovnika do 1910, a od tada stalni pad s izuzetkom umjerenog rasta 1981–1991. Danas je otočje, uz brdsko-planinske krajeve, ...populacijski najslabije područje Hrvatske. Na prostoru koji obuhvaća 5,7% republičkog teritorija živjelo je 1910. godine 5,0% stanovništva Hrvatske (današnji teritorijalni obuhvat) da bi 1991. udio bio dvostruko manji. Pokazalo se da je otočje u stoljetnom razdoblju izgubilo sav prirodni priraštaj kao i dio »bazične« populacije (smanjenje broja stanovnika 1880–1991. iznosi 11,2%, a ako se računa samo »stanovništvo u zemlji«, dakle bez »inozemaca« smanjenje je čak 18,6%). Glavni činilac depopulacije jest emigracija (izravno ili s odgodom) i to kao derivat svekolikog zaostajanja otočnog prostora. Procjenjuje se da je 1880–1948. ukupno s naših otoka emigriralo oko 95.000 ljudi (glavnina u prekomorske zemlje). Nakon Drugoga svjetskog rata iseljavanje je nastavljeno poprimivši obilježje egzodusa. Zanimljiv je nalaz da su u cijelom razmatranom razdoblju egzistirale osjetne regionalne razlike, prije svega u dinamici i intenzitetu smanjenja broja stanovnika. U razdoblju 1910–1948. naj-jaču depopulaciju ima srednjodalmatinsko otočje, dok u poslijeratnom prednjači sjevernodalmatinsko (1948–1981. smanjenje iznosi 36,6%). Pokazalo se da je populacijsko pražnjenje najjače zahvatilo skup malih otoka, te jače vanjski od unutrašnjeg otočnog niza. Podaci za naselja govore da depopulira 250 naselja (88% ukupnog broja naselja), tj. ima manje stanovnika 1981. nego 1948. godine. Među njima je gotovo polovina (47,6%) imala smanjenje veće od 50%. Utvrđeno je da je među naseljima u unutrašnjosti otoka dvostruko veći udio depopulacijskih naselja nego što je u skupu otočnih naselja »uz more«. Sudeći po sadašnjim demografskim prilikama među depopulacijskim naseljima dominirat će i dalje degresijski trend. Pomoću demografskih pokazatelja utvrđen je skup od 76 naselja (26,8% ukupnog broja naselja) koja će najvjerojatnije izumrijeti u doglednoj budućnosti. Najveći je udio budućih »mrtvih sela« na kvarnerskim otocima. Posebice zabrinjava podatak da će od 28 otoka s po jednim naseljem čak njih 14 ostati bez jedine aglomeracije stalnih stanovnika; postat će tek puki geografski pojmovi.
PDF
