Rad opisuje željezniÄke djeÄje jaslice u periodu od zavrÅ¡etka 2. svjetskog rata pa sve do godine 1953. Temelji se iskljuÄivo na prouÄavanju arhivskoga gradiva koje se nalazi u Hrvatskom državnom ...arhivu. ÄŒlanak je usklaÄ‘en s elementima MeÄ‘unarodne arhivistiÄke norme ISAAR (CPF). Prvi željezniÄki vrtić poÄeo je s radom joÅ¡ davne 1928. godine. Pravila prvog ŽeljezniÄarskog djeÄjeg obdaniÅ¡ta i ljeÄiliÅ¡ta u Zagrebu odobrila je 12. rujna 1931. Kraljevska banska uprava Savske banovine u Zagrebu. Jaslice su se izdržavale iz sredstava koje je davala željeznica i doprinosa roditelja. Godine 1953. besplatno su predane Narodnom odboru grada Zagreba. Preuzete željezniÄke djeÄje jaslice uÅ¡le su u sastav Higijenskog zavoda.
Predstavljajući četiri nesvakidašnje postavke crkvenih božićnih jaslica u Subotičkoj biskupiji, u radu se putem etnološkog i kulturnoantropološkog pristupa propituje odnos vjernika prema crkvenim ...božićnim jaslicama u svjetlu pobožnosti vjernika. Temeljem analize osobnih priča ljudi zaduženih za postavljanje božićnih jaslica u crkvama, nastoji se saznati što njima osobno znače božićne jaslice i koja je uloga božićnih jaslica u društvu uopće. Odnosno, jesu li one samo dio crkvenog inventara i dekor u vrijeme Božića ili se o božićnim jaslicama u Subotici može govoriti kao obliku tradicijske pobožnosti vjernika katolika. U radu se također koriste teološki uvidi vezani uz tumačenje pojedinih aspekata vjere, ali i društvenih praksi koje su pritom proučavane.
U radu autorica predstavlja jaslice u privatnoj kući na otoku Silbi koje podsjećaju na poljsku szopku i ukrajinski vertep. Pretpostavlja kako su pomorci jaslice na Silbu donijeli s Crnog mora, kamo ...su često plovili. Istražuje kako su izgledale jaslice u silbenskim kućama i crkvi prije Drugoga svjetskog rata i kako su izgledale u hrvatskoj tradiciji. Po silbenskim kućama i u crkvi figure u jaslicama panoramski su raspoređene, a u jaslicama koje podsjećaju na poljsku szopku i ukrajinski vertep raspoređene su na katove. U prizemlju se nalaze figure koje obične susrećemo u jaslicama, a na katu je ostavljeno mjesto za scene iz svakodnevnog života. U drugom dijelu rada autorica prikazuje načine kako su se nepokretne figure pokrenule i postale minijaturno kazalište lutaka i pokušava prodrijeti u značenja jaslica koje se nalaze u kutiji ili kućici.
Teško je sažeti u nekoliko redaka profesionalni život dulji od četiri desetljeća jedne izuzetne i
dinamične osobe, kakav je bio kolega Barlek. Njegov je odlazak velik gubitak za cijelu hrvatsku
...kulturu, sve kolege i prijatelje, a posebno za njegov zavičaj – Podravinu koju je uvijek s
posebnom ljubavlju spominjao i afirmirao u svom radu. Kolega Barlek svojom je osobnošću
i predanim stručnim radom ostavio neizbrisiv trag prije svega u Etnografskom muzeju, ali i u
cjelokupnoj muzejskoj zajednici u Hrvatskoj i šire.
Rad opisuje željezničke dječje jaslice u periodu od završetka 2. svjetskog rata pa sve do godine 1953. Temelji se isključivo na proučavanju arhivskoga gradiva koje se nalazi u Hrvatskom
državnom ...arhivu. Članak je usklađen s elementima Međunarodne arhivističke norme ISAAR (CPF). Prvi željeznički vrtić počeo je s radom još davne 1928. godine. Pravila prvog Željezničarskog dječjeg obdaništa i lječilišta u Zagrebu odobrila je 12. rujna 1931. Kraljevska
banska uprava Savske banovine u Zagrebu. Jaslice su se izdržavale iz sredstava koje je davala željeznica i doprinosa roditelja. Godine 1953. besplatno su predane Narodnom odboru grada Zagreba. Preuzete željezničke dječje jaslice ušle su u sastav Higijenskog zavoda.
Početkom prošle pedagoške godine u Područnom vrtiću Selce Dječjeg vrtića Radost u Crikvenici započeo je rad na projektu pod nazivom ‘Moje tijelo - senzomotorika u jaslicama’. Projekt se odvijao u ...skupini koja broji četrnaestero djece u dobi od 12 do 36 mjeseci.
PDF
