This paper provides an analysis of the practical implications of the concept of solidarity economy and the elements of public policies that affect the solidarity economy in Croatia. In a broader ...sense, solidarity is a common component of economic behaviour. In a narrower sense, solidarity refers to a set of economic practices that meet the criteria of balancing economic, social and environmental sustainability, joint ownership and participatory governance. Solidarity economy supports the construction and maintenance of common economic goods, which may occur within legal entities, as well as in contractual relations or informal cooperation. Solidarity economy is close to the concept of social economy, and significantly different from collaborative (sharing) economy. Public policies that encourage solidarity-based economic practices have their origins in the welfare state regime and the level of solidarity in society, which is followed by ideologies, strategies and activities of political and economic actors. The social contributions of the solidarity economy and the risks to which it is exposed justify state intervention in this area, which can be reflected in regulation and institutional, financial and tax support to its actors and processes. Public policies in Croatia generally do not recognise the importance of the social and solidarity economy and its actors, such as cooperatives and social enterprises. Although the recognition of possible contributions of the social and solidarity economy to society and the economy in Croatia is growing, the incentive framework is incomplete and insufficient, which is reflected in the results and future prospects of this sector. Key words: solidarity, solidarity economy, public policy, cooperatives, social enterprises.
Osnovni cilj rada jest analiza nasilja nad ženama u obitelji i pitanja u kojoj mjeri je identificiran kao relevantan društveni i politički problem u Sloveniji. Problem je analiziran kroz promjene na ...razini politike, a posebice u kontekstu rezultata empirijskog istraživanja javnog mnijenja koje obično reflektira stupanj prepoznavanja i prihvaćenja problema u društvu, kao i uvjerenja o nekom društvenom problemu. Analiza empirijskih rezultata istraživanja nasilja nad ženama u obitelji upućuje na dvojnost pogleda na nasilje nad ženama. S jedne strane, javnost je svjesna problema nasilja nad ženama, prepoznaje ga kao društveni problem i odgovornost, dok s druge strane, pokazuje relativno visoku razinu tolerancije za određene oblike nasilja i vjerovanje da je nasilje privatna stvar. U javnosti se tako često reproduciraju stereotipni pogledi i mitovi o nasilju nad ženama u obitelji i ne prepoznaje ga se kao važan društveni problem.
Javna politika je jedan od najčešćih pojmova u slučajevima ovrhe stranih arbitražnih odluka kao osjetljivog pojma. To je najčešći razlog izazova stranih arbitražnih odluka u njujorškoj konvenciji, te ...se stoga može koristiti kao sredstvo obrane od stranih arbitražnih odluka u ovršnim predmetima pred sudovima. Iako javna politika nije samo jedini razlog odbijanja u njujorškoj konvenciji, drugi razlozi odbijanja obuhvaćeni njujorškom konvencijom mogu se tumačiti kao kršenje javne politike pred sudovima. Stoga je veza između javnog poretka i drugih razloga odbijanja ključna točka ovog istraživanja. Drugo, važno je istaknuti jednu važnu činjenicu u vezi s javnom politikom. Svaka zemlja ima svoj vlastiti koncept javne politike i kriterije koji su različiti od onih u drugim zemljama. To znači da se jedna strana arbitražna odluka može izvršiti u zemlji ako je to u skladu s javnim poretkom zemlje izvršenja, dok se u drugoj zemlji ista može odbiti zbog razloga javne politike. U studiji se raspravlja o različitim aspektima koncepta javne politike.
U uvodu se naglašava važnost politike prema izbjeglicama u slučaju kada bi se trajno naselile na području Zapadnog Balkana. Države u toj regiji imaju brojne javne probleme, te kulturne, društvene i ...ekonomske specifičnosti u usporedbi s državama koje tradicionalno prihvaćaju doseljenike. Stoga bi politika prema izbjeglicama trebala biti u skladu s tim specifičnostima kao i s europskim okvirom. U radu se nadalje raspravlja o općenitostima vezanima z a temu javnih politika, te su dva glavna pitanja na koja se pokušava odgovoriti. Što su točno javne politike i koja pravila i kriterije treba primijeniti u izgradnji kvalitetne
javne politike koja je usmjerena na jasno određeno pitanje (u ovom slučaju izbjeglice)? Raspravlja se o važnim aspektima kvalitetne javne politike: tehničkim i financijskim pitanjima kao i prihvatljivosti/izvedivosti politika i njihovoj administrativnoj operativnosti. Druga okosnica rada nalazi se u općim ljudskim
potrebama, prema definicijama koje su ponudili priznati autori u području društvenih znanosti. Osnovnim ljudskim potrebama smatraju se fiziološke potrebe organizma, sigurnosne potrebe, kao i potrebe za pripadanjem, samopoštovanjem i samoostvarenjem. Smjernice za izgradnju politike prema izbjeglicama u radu temelje se na kombinaciji spoznaja iz ova dva područja. Prije navođenja smjernica još se opisuje relevantnost ove teme u prethodnim istraživanjima, te trenutne politike u Srbiji i na Zapadnome Balkanu koje se mogu opisati kao loše. Preporuke koje autor nudi za uspješnu politiku prema izbjeglicama uključuju četiri stupa. Prva se dva bave kratkoročnim pitanjima dok su treći i četvrti usmjereni na dugoročna pitanja. Četiri stupa uključuju egzistencijski (osiguranje prostora i osnovnih životnih uvjeta), socio-ekonomski (osiguranje zaposlenja i zasnivanje održive obitelji), kulturno-obrazovni i integrirajući (osiguranje potpune integracije u sustav).
In the introduction to this paper, the importance of a refugee policy is emphasized if some refugees were to permanently settle in the Western Balkans. It is also noted that Western Balkan countries are characterised by numerous public problems and cultural, social, and economic specificities (compared with traditional immigrant-accepting states). Consequently, the refugee policy should comply with the specifics, as well as with the EU framework. In the following section of the paper some general questions about public policy are discussed.
The main questions are: what exactly is public policy and what are the rules and criteria for creating a good public policy, designed to deal with a specific problem (in this case refugees)? As important aspects of a good public policy, the technical and financial aspects of public policy are discussed, as well as their political acceptability/feasibility and administrative operability. The second backbone of this article are general human needs, defined by research and prominent authors within the social sciences. This topic is discussed in the third section of the paper. Physiological needs, safety, belonging, esteem, and self- ctualisation are noted to be primary human needs. As a result of combining these two fields, some guidelines for a refugee policy are given. This is preceded by a description of the relevance of this topic in previous academic research, as well as a description of ongoing policies in Serbia and the Western Balkans that may be assessed as poor. In the sixth part of the paper recommendations are given. A successful refugee policy should be built on four pillars. The first two would be
on a short-term scale, whilst the third and fourth would cover long-term segments of the policy. These pillars are the following: existential (space and basic living conditions), socio–economic (employment, building sustainable families), cultural–educational, and integrative (full integration into the system).
For over a decade, William Lehr, Lorenzo Pupillo, and their colleagues in academia, industry, and policy have been on the electronic frontier, exploring the implications of the technologies that are ...revolutionizing communication and culture. In 2002, Cyber Policy and Economics in an Internet Age featured essays that focused on such emerging economic and policy-related issues of universal access, appropriate content, spectrum allocation, taxation, consumer protection, and regulation, with respect to the Internet. In this fully revised and updated edition, entitled Internet Policy and Economics: Challenges and Perspectives, the editors and contributors tackle the most current topics and issues, as the Internet continues to permeate all facets of society. New chapters cover dynamics in the developing world, the implications of e-commerce for fiscal policy, and the impact of peer-to-peer networks on music and the arts, as well as debates over intellectual property rights, privacy issues, and cybercrime. Applying insights from economics, political science, law, business, and communications, the book will serve as essential resource for researchers and students, policymakers and regulators, and industry analysts and practitioners.
Svrha ovog članka je definirati prirodu, temelj i posljedice politike ekonomskog
razvoja koju provode jedinice lokalne samouprave u Poljskoj. Provedene analize
dizajnirane su za definiranje uloge ...lokalnih vlasti u upravljanju gospodarskim
razvojem u tom području. Nadalje, svrha ovog članka je analizirati instrumente za
podupiranje ekonomskog razvoja, a potencijalno ih mogu koristiti jedinice lokalne
samouprave u Poljskoj. Ovaj cilj moguće je ostvariti pomoću deskriptivnih metoda
temeljenih na pregledu literature i različitih vrsta dokumenata i analizi kako
politike gospodarskog razvoja tako i djelovanja lokalne vlasti, koje provode takvu
politiku . U radu se djelomično koristi i metoda analize sustava. Prezentirani su i
rezultati istraživanja provedenih među poljskim i stranim investitorima i
poduzetnicima u 2011. godini. U članku se polazi od pretpostavke da unatoč tome
što ima niz i formalnih i materijalnih instrumenata za poticanje gospodarskog
razvoja i razvoja poslovanja, većina jedinica lokalne samouprave usko procjenjuje
trenutno stanje poduzetništva i razvoj trendova, te provode nedovoljnu analizu
potencijala svojeg područja. Drugo, postavljeni ciljevi gospodarskog razvoja nisu
inovativni, ambiciozni i konkretni. Nadalje, oni ne nastaju izravno iz analize mikro
i makro-okruženja koji utječu na položaj i razvoj lokalne vlasti.
Nejednakosti u zdravlju posljedica su nejednakih životnih mogućnosti. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako je smanjenje društvenih nejednakosti najuspješniji i najisplativiji put posrednog ...poboljšanja zdravlja populacije, a najveće mogućnosti otvara upravo ulaganje u rani razvoj djece. Postojeći pokazatelji upućuju na to da su i u Republici Hrvatskoj prisutni čimbenici koji uzrokuju nejednakosti u zdravlju od najranije dobi i posljedično tome lošije zdravstvene ishode. Cilj ovog
rada je prikazati metodologiju razvoja javne politike ulaganja u rani razvoj djece u Republici Hrvatskoj. Javna politika čini temelj za daljnje oblikovanje i implementaciju nacionalne strategije u rani razvoj djece. U oblikovanju javne politike korišten je pristup odozdo prema gore. Na taj su način svi zainteresirani dionici dobili priliku iznijeti svoje viđenje problema i predložiti opcije za njegovi rješavanje. U okviru 21. sajma zdravlja u Vinkovcima u travnju 2017. glavna je tema bila „Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju“. Analizom teksta izlaganja i rasprava prikupljene su informacije za opis postojećeg stanja koje je nadopunjavano u još dva kruga konzultacija sa zainteresiranim dionicima. Dobiveni prikaz sadašnjeg stanja predstavljen je u okviru partnerske konferencije „Ulaganje u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju“. Tamo su konsenzusom doneseni zaključci prema kojima je kreiran završni dokument – platforma za izradu i
implementaciju nacionalne strategije ulaganja u rani razvoj djece. Izazovi koji su prepoznati u pružanju skrbi i usluga ranog razvoja djece vezani su uz manjak vertikalne i horizontalne suradnje nositelja skrbi i usluga. Osim toga, uočene su razlike u dostupnosti, priuštivosti, kvaliteti te pravičnosti raspodjele skrbi i usluga. No, prepoznate su i neke snage, ponajprije u obliku organizacijskih resursa sa zagovaračkom moći, dobrih praksi koje se provode u svim sektorima na lokalnoj razini i postojeće tehnologije usmjerene prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju razvojnih odstupanja. Dobiveni rezultati omogućili su defi niranje ciljeva i ocrtali jasne pravce djelovanja. Naredni koraci su oblikovanje krovnog i operativnih dokumenata za uvođenje ove javne politike u praksu.
Pitanja vezana uz pristup kulturi ušla su u fokus kulturnih politika s ciljem da doprinesu kulturnom razvoju, kvaliteti života građana, društvenoj uključenosti, i sl., pri čemu su razmatrane i ...mogućnosti koje digitalni prostor pruža kulturnom sektoru za omogućavanje pristupa kulturnom sadržaju. Pitanja pristupa kulturi u digitalnom kontekstu podrazumijevaju aspekte vezane uz uklanjanje prepreka pristupu kulturnim resursima kao i poticanje i promicanje mogućnosti građana za participaciju u kulturi. Koncept se defi nira kao dinamičan društveni proces, a ne kao jednostavno infrastrukturno omogućavanje pristupa. Pristup kulturnim resursima u digitalnom kontekstu suočava nas sa novim mogućnostima i preprekama na koje kulturne politike moraju adekvatno odgovoriti kako bi potakle razvoj digitalne kulture. U članku su analizirani pristupi eksplicitnih i implicitnih kulturnih politika u reguliranju digitalne kulture koji predstavljaju relevantan okvir koji omogućuje da kulturni sadrž aji stignu do korisnika. Opisani su izazovi koje digitalni kontekst predstavlja za pitanja pristupa kulturnom sadržaju te su analizirani aspekti kulturnih politika koji razmatraju a) prava korisnika na korištenje kulturnog sadržaja te b) postojeću regulativu koja se odnosi na intelektualno vlasništvo i pravo na ponovno korištenje sadržaja jer takva regulativa omogućuje ili ograničava digitalne usluge koje kulturni sektor može pružiti građanima. U drugom dijelu članka predstavljeni su rezultati istraživanja projekta ‘Pristupi kulturi – Analiza javnih politika’ te su analizirani pristupi kulturnim politikama u reguliranju digitalnog pristupa kulturi u šest odabranih zemalja (Austrija, Hrvatska, Norveška, Španjolska, Švedska i Turska). Istraživanje je provedeno s ciljem da se omogući dublji uvid u pitanja vezana za digitalni pristup kulturi kako bi kulturne politike mogle adekvatno odgovoriti na izazove koji proizlaze iz digitalnog konteksta.
Rodni režim Europske unije je distinktivan režim specifične geneze, osebujnih pravila i kompleksnih procedura. Javne politike koje mu pripadaju čine portfelj rodne jednakosti država članica i ...kandidatkinja. Nužno je stoga biti upućen u njihov sadržaj, ali i povijest. U članku se analizira kompleksni nastanak politike rodne jednakosti obilježen političkim borbama oko suprotstavljenih vizija jednakosti, utjecajima drugih međunarodnih režima te internim institucionalnim sukobima. Glavno je pitanje: kako se u posljednjih šezdeset godina razvijala politika rodne jednakosti EU-a te kakve su njene ocjene i projekcije za njenu budućnost? U odgovaranju na ovo pitanje koriste se originalni javnopolitički dokumenti EU-a, kao i uvidi bogate literature iz politologijskog područja roda i politike. Članak se zaključuje uvidom kako nakon pola stoljeća razvoja, koji je bio obilježen epizodama javnopolitičkih inovacija (u kojima EU nije bila puka sljedbenica, već dapače predvodnica napretka na globalnoj sceni), dolazi do zabrinjavajućeg zastoja u formulaciji i implementaciji politike rodne jednakosti.
PDF
