Premda grad Zagreb ima dugu tradiciju uređenja vrtova i gradskih zelenih površina, podaci o vrstama
koje se pritom koriste su uglavnom novijeg datuma i odnose se prvenstveno na 20. i 21. stoljeće. S
...druge strane, navodi o vrstama koje su se koristile u uređenju javnih i privatnih zelenih površina u 19.
stoljeću su rijetki tj. spominju se tek sporadično i marginalno u sklopu literature koja obrađuje širu
povijest Zagreba ili povijest zagrebačke krajobrazne arhitekture. Cilj rada bio je utvrditi koje su
drvenaste vrste korištene u uređenju javnih površina zelenila grada Zagreba u 19. stoljeću. Analiza je
provedena uz upotrebu dostupnih literaturnih podataka. Na temelju sekundarnih izvora podataka,
sastavljena je baza ukrasnih drvenastih vrsta koje su se sadile na javnim površinama zelenila grada
Zagreba u 19. stoljeću. Sakupljeni su podaci o korištenim vrstama, godini (ili drugoj vremenskoj
odrednici) spominjanja, namjeni te specifičnoj lokaciji. Istraživanjem je utvrđeno da su u 19. stoljeću
uglavnom u primjeni listopadne stablašice kao alejna stabla, grupacije stabala ili soliteri. Najčešće
sađene vrste bile su iz rodova: Platanus, Acer, Populus, Liriodendron, Betula, Tilia i Morus, a od
drvenastih penjačica zabilježene su bršljan (Hedera helix) i vinova loza (Vitis vinifera). Naveliko su se
koristile ruže (Rosa spp.).
Članak istražuje holistički pristup razumijevanju važnosti rasvjete gradske (urbane) sredine. Grad noću je sasvim drugačiji od grada danju. Navečer je pažnja usmjerena na učinak svjetla; danju, ...međutim, ulogu u definiranju javnog prostora preuzima nosiva struktura. Uvjeti koji se moraju zadovoljiti da bi rasvjeta bila uspješna su: vidljivost koja jamči sigurnost objekata te orijentaciju, prepoznavanje prometne situacije, sposobnost stvaranja udobnosti i blagostanja, ograničena ili prigušena svjetlina, boja svjetla odgovarajuća okolini i vidljiva uloga u društvenoj interakciji. Uzmemo li u obzir sve ove zahtjeve, grad će dobiti privlačan izgled čak i kad padne večer. Rasvjeta stvara ugodnu atmosferu, ali ne smije dominirati. S druge strane, čak i kvalitetno napravljena umjetna rasvjeta ima neke negativne strane koje obično zovemo svjetlosno onečiščenje. Članak pokazuje neke od mogućnosti postizanja ravnoteže između ostvarenja pozitivnih strana rasvjete i smanjenja negativnih učinaka.
Prostor na rubu naselja Trnsko u Zagrebu, prema željezničkoj pruzi, karakterizira specifičan način upotrebe prostora. Nastao je kao rezultat "nedopuštene" aktivnosti stanovnika naselja. Povod za ...istraživanje procesa koji su uobličili taj dio naselja jest nedavno dovršen projekt izgradnje pješačko-biciklističkoga pothodnika između naselja Trokut i Trnsko. Namjera je bila ne samo utvrditi na koji će način projekt promijeniti prostor i utjecati na život stanovnika naselja nego u širem kontekstu analizom prostorno-planske dokumentacije utvrditi način promišljanja o javnim prostorima kolektivnih stambenih naselja u vremenu njihova nastanka (na konkretnom primjeru) te razloge zbog kojih planovi u segmentu javnih otvorenih površina ovdje nisu zaživjeli. Osim analize pisanih materijala, opservacijom na terenu i primjenom metode niskostrukturiranog intervjua korisnika prostora, autori su pokušali razjasniti procese koji danas obilježavaju urbanizam te upozoriti na kompleksnost tih odnosa, kako bi se optimirale planirane prostorne intervencije i život koji se tu već odvija.
