The paper discusses issues regarding the determination of boundaries of the maritime domain and port area. Despite the well-known disadvantages of the domestic law in this matter, an attempt is made ...to answer the question of the relevant moment of determining the status of real estate as a maritime domain. This answer should serve as a relevant fact for further action of the competent authorities regarding legal relations related to that real estate. For this purpose, the normative regulation of the determination of boundaries of the mainland component of the maritime domain and port area is analysed, with its application in practice. An overview of the latest case law is given and an analysis is made of the impact of such case law on the existing relations on the maritime domain and port area, especially with regard to ports of special purpose. The final part of the paper analyses the current situation, and a solution to the existing issues is proposed for the purpose of ensuring consistency and legal certainty.
In this article the author describes priority concession as a special kind of concession in the ports open for public traffic. He presents legislation solutions (Sea Ports Act of 1995 and Maritime ...Demesne and Sea Ports Act of 2003) and the interpretation there of in the maritime jurisprudence. Finally, he points out different court practice of superior Croatian courts (Administrative Court, Supreme Court and Constitutional Court). The mentioned court practice does undoubtedly not contribute to the rule of law in maritime enterprises.
U ovom radu autor opisuje prvenstvenu koncesiju kao posebnu vrstu koncesije u lukama otvorenim za javni promet. Prikazuje zakonodavna rješenja (Zakon o morskim lukama iz 1995. i Zakon o pomorskom ...dobru i morskim lukama iz 2003.), mišljenje pomorskopravne teorije, te se konačno osvrće i na različitu sudsku praksu Upravnog suda RH, Vrhovnog suda RH i Ustavnog suda RH. Takva sudska praksa nesumnjivo ne doprinosi vladavini prava u pomorskom poduzetništvu.
Prispevek obravnava in primerja strukturo, razvoj in ureditev prometa v Ljubljani in Münstru. Prikazani so temeljni elementi in kazalci integralnega prometnega sistema izbranih dveh mest in njunega ...gravitacijskega zaledja, ki se nanašajo na prostorsko organizacijo dejavnosti, prometne tokove, strukturo prometnih sistemov in način urejanja prometa. V prispevku je opredeljena tudi analiza potovalnih navad prebivalcev ter intenziteta cestno prometnih tokov naprehodu iz širše regije v mesto.
Navezovanje poselitve na javni promet na regionalni in mestni ravni je osnovna vsebina tega prispevka. Kot je značilno za zahodno Evropo, se tudi v Sloveniji v širših zaledjih večjih mest pojavljajo ...izraziti poselitveni pritiski in problemi, ki so vezani na razvoj suburbanizacije. V območjih regionalnih središč, kjer so močni prometni tokovi s pogostimi zastoji motornega prometa, bi moral biti javni promet osnova prometnega sistema. Pomemben je tudi pri konsolidaciji večjih gravitacijskih območij, zlasti somestij. Vendar pa ugotavljamo, da vzporedno s povečano rabo osebnega avtomobila upada uporaba javnih transportnih sredstev. Zato sedanje stanje zahteva sanacijo transportnih sistemov in primerno zgostitev poselitve, vezano predvsem na razvoj javnega prometa. To pa lahko dosežemo le s sinergetskim povezovanjem razvoja javnega potniškega prometa in prostorskega načrtovanja v trajnostno usmerjen poselitveni sistem. Na območju ljubljanske funkcijske regije smo še posebej obdelali povezovanje poselitve z regionalnim sistemom javnega prometa, predvsem s predvideno regionalno lahko železnico oziroma tramvajskim sistemom na ožjem mestnem območju. Predstavljen je model decentralizirane zgostitve poselitve. Na osnovi študije o konceptu razvoja naselij v koridorjih tirnega prometa je bil narejen predlog za potencialne možnosti zgostitve poselitve v ožjih območjih postaj primestne železnice v severnem delu regije od Črnuč do Kamnika.
Važećim propisima je određeno da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave (županija), odnosno ...jedinica lokalne samouprave (gradovi/općine). Davanje ovlasti općinama i gradovima za redovito upravljanje pomorskim dobrom imalo je svoju dobru namjeru, ali u stvarnosti se ipak pokazalo da se od strane općina i gradova u okviru njihovih ovlasti ne upravlja kvalitetno i ne vodi dovoljno brige o pomorskom dobru. Učestale su pojave nekontroliranoga nasipanja građevinskog i drugih otpadnih materijala uz samu obalu, odnosno u more, uz privolu predstavnika lokalne samouprave, a često i u njihovoj režiji bez odgovarajućih akata za takovu gradnju. Smatramo da je potrebno potpunije urediti ovo pitanje i to tako da se detaljnije odredi konkretni sadržaj djelatnosti koje se mogu odobriti na pomorskom dobru na razini gradova/općina, ali da ih se uvjetuje zadovoljavanjem posebnih uvjeta, koji su predviđeni, primjerice, dokumentima prostornog uređenja te uvjeta koje određuju mjerodavna javnopravna tijela. Premda se na različite načine pristupa problemu izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom, smatramo da je potrebno doraditi sadašnje zakonsko određenje izvanrednoga upravljanja pomorskim dobrom na način da se u njega uključi i sanacija pomorskog dobra, koja je nužna zbog neodgovarajućeg održavanja pomorskog dobra izvan luka. Za davatelja koncesije prema važećim propisima nejasno su određeni kriteriji kojima se mora rukovoditi kod davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra kada se druge osobe djelomično ili u potpunosti isključuju iz upotrebe i iz korištenja pomorskog dobra pa je potrebno o tome voditi računa prilikom budućih izmjena tih propisa. (...)
Razvite države se v zadnjih desetletjih trudijo izboljšati in povečati prevoz z javnimi prevoznimi sredstvi v mestnih regijah, ker ugotavljajo negativne vplive avtomobilskega prometa na mobilnost: ...zastoji, zasičenost v prometu, povečana vlaganja v cestno infrastrukturo. Nova gibanja, ki so se pojavila v devetdesetih letih v ZDA in jih pogosto označujejo s pametno rastjo (smarth growth), poudarjajo učinkovitost urbane rasti, ki naj bi se vezala na javni promet in omogočala racionalnost cen infrastrukture in boljšo izkoriščenost prostora. Kot zanimive primere takšnega razvoja prikazujemo območja v San Francisco Bayu (California), Portlandu (Oregon) in Salt Laku (Utah).
Ovaj rad se bavi ribarskim lukama Republike Hrvatske koje, prema danas ustaljenoj podjeli, ulaze u luke posebne namjene. U radu se pokazuje kako postojeća i već dugo ustaljena podjela na luke ...otvorene za javni promet i luke posebne namjene više ne odgovara stupnju i potrebama gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, posebno nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Izjednačavanje javnog servisa kojeg luka pruža s namjenom luke (opća namjena – luka otvorena za javni promet, specijalizirana namjena – luka nije otvorena za javni promet) ograničava gospodarski razvoj te otežava provođenje temeljnih tržišnih načela Europske unije. Stoga se, koristeći ribarske luke kao primjer, predlaže temeljnu podjelu luka u hrvatskim propisima osuvremeniti. Osnovna kategorizacija luka bi trebala biti podjela na javne luke i privatne luke, ovisno o tomu pružaju li javni servis.
Važećim propisima je određeno da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska, neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave (županija), odnosno ...jedinica lokalne samouprave (gradovi/općine).
Davanje ovlasti općinama i gradovima za redovito upravljanje pomorskim dobrom imalo je svoju dobru namjeru, ali u stvarnosti se ipak pokazalo da se od strane općina i gradova u okviru njihovih ovlasti ne upravlja kvalitetno i ne vodi dovoljno brige o pomorskom
dobru. Učestale su pojave nekontroliranoga nasipanja građevinskog i drugih otpadnih materijala uz samu obalu, odnosno u more, uz privolu predstavnika lokalne samouprave, a često i u njihovoj režiji bez odgovarajućih akata za takovu gradnju.
Smatramo da je potrebno potpunije urediti ovo pitanje i to tako da se detaljnije odredi konkretni sadržaj djelatnosti koje se mogu odobriti na pomorskom dobru na razini gradova/općina, ali da ih se uvjetuje zadovoljavanjem posebnih uvjeta, koji su predviđeni, primjerice, dokumentima prostornog uređenja te uvjeta koje određuju mjerodavna javnopravna tijela.
Premda se na različite načine pristupa problemu izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom, smatramo da je potrebno doraditi sadašnje zakonsko određenje izvanrednoga upravljanja pomorskim dobrom na način da se u njega uključi i sanacija pomorskog
dobra, koja je nužna zbog neodgovarajućeg održavanja pomorskog dobra izvan luka.
Za davatelja koncesije prema važećim propisima nejasno su određeni kriteriji kojima se mora rukovoditi kod davanja koncesije u svrhu gospodarskog korištenja pomorskog dobra kada se druge osobe djelomično ili u potpunosti isključuju iz upotrebe i iz korištenja pomorskog dobra pa je potrebno o tome voditi računa prilikom budućih izmjena tih propisa. (...)
Predmet spora je zahtjev za plaćanje lučkih pristojbi za upotrebu obale luke radi ukrcaja i iskrcaja tereta u međunarodnom prometu. Tužitelj je Lučka uprava, a tuženik pravna osoba koja koristi luku ...za ukrcaj i iskrcaj tereta na svoje brodove. Tuženik osporava tužiteljevu procesnu legitimaciju i tvrdi kako je riječ o luci posebne namjene. U sporno je vrijeme predmetna luka bila
proglašena lukom otvorenom za javni promet, no sve pravne posljedice takve odluke poništene su presudom Upravnog suda Republike Hrvatske. Kada sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen (čl. 62. Zakona o sudskim sporovima). Dakle, pravomoćnom je sudskom odlukom tužitelju
oduzeto pravo na naplatu lučkih pristojbi koje mu zapravo nikad nije niti pripadalo. U lukama koje nisu otvorene za javni promet lučka uprava nije ovlaštena naplaćivati lučke pristojbe, a to znači da ne postoji obveza plaćanja lučkih pristojbi za korištenje luke koja nije proglašena lukom otvorenom za javni promet.
PDF
