Most research on metaphor comprehension in second language (L2) speakers focuses on conventionalised expressions (e.g., Littlemore et al. 2011; Mashal et al. 2015), whereas L2 comprehension of novel ...metaphorical expressions has not been given much attention (Jankowiak et al., 2017). Th is paper investigates the extent to which L2 speakers at different levels of proficiency differentiate between creative metaphors classified as easy and hard to comprehend. A self–paced reading task combined with sensicality judgements was used to test two groups of participants: L2 speakers of English with low/intermediate and advanced proficiency. The study examined reading times and answers to the sensicality judgements which inquired about whether the metaphors make sense. The results show that the advanced group of speakers more often judges that creative metaphors make sense, but in the case of reading time, proficiency has no significant effect on the understanding of different types of metaphors. Based on the absence of interaction between the groups and the type of metaphor, it can be concluded that the skills needed to understand the metaphor are partially transferred from the first language, however, the results of the sensicality judgments show that the advanced group judges significantly more that creative metaphors (regardless of difficulty) are meaningful. Th is indicates that with advanced knowledge of the language comes richer semantic representations, so advanced speakers more easily activate features of concepts that are otherwise more difficult to activate
Prispevek posega na široko področje jezikovnega in nejezikovnega medsebojnega vplivanja in delovanja v ozkem, izbranem krogu udeležencev, torej na področje govornih dogodkov, v katerih nastaja ...ožjeinteresni, posredni ali neposredni, eno- ali obojesmerni dvogovor. Posebna pozornost bo namenjena prav enosmernemu dvogovoru, imenovanem razgovor, in obojesmernemu dvogovoru, imenovanem pogovor.
Istraživanje percepcije znanja i korisnosti hrvatskoga jezika među slovenskim studentima na području ekonomije i poslovanja provedeno je s ciljem dobivanja relevantnih informacija na temelju kojih bi ...se mogla donijeti odluka o uvođenju izbornog predmeta
Hrvatski jezik za ekonomiju i poslovanje
u slovenski sveučilišni sustav. Rezultati pokazuju da hrvatski jezik kod proučavane populacije u kontekstu 21 stranog jezika zauzima drugo mjesto prema prosječnoj razini znanja i treće mjesto prema percepciji korisnosti ovladavanja jezikom. Kod proučavane studentske populacije ujedno postoji i razmjerno velik interes za učenje hrvatskog jezika, koji je kod te mlađe slovenske populacije jasno identificiran kao zaseban jezik.
The research of the perception of knowledge and usefulness of the Croatian language among Slovenian students in the field of economics and business was conducted with the aim of obtaining relevant information on the basis of which a decision could be made on introducing the elective course “Croatian language for economics and business” in the Slovenian higher education system. The results show that the Croatian language in the studied population takes second place (among 21 foreign languages) according to knowledge and third place according to the perception of the usefulness of language acquisition. At the same time, there is a relatively high interest among the Slovenian student population in the field of economics and business in learning the Croatian language. The results also indicate a changed attitude towards the Croatian language in Slovenian society, and that younger Slovenians make a clear distinction between the Croatian and other South Slavic languages.
Prikaz gramatike skupine autora: Sofija Gadžijeva, Ana Kovačević, Milan Mihaljević, Sandra Požar, Johannes Reinhart, Marinka Šimić, Jasna Vince pod naslovom HRVATSKI CRKVENOSLAVENSKI JEZIK. Zagreb; ...Hrvatska sveučilišna naklada – Staroslavenski institut, 2014., priredio Milan Mihaljević
Prispevek obravnava dinamiko glagolskih terminov s področja zelenoenergetske terminologije, s poudarkom na glagolskem pomenju ter smernicami /de/terminologizacije tako splošnopomenskih kot pomensko ...specializiranih glagolov. Primeri rabe v konkretnih besedilih, analizirani s pomočjo Angleško-slovenskega slovarja zelenoenergetskih terminov (GREET) (Mrhar 2015), Slovarja slovenskega knjižnega jezika (SSKJ) in enojezičnega korpusa Gigafida, kažejo poti in stopnje /de/terminologizacije, izsledki pa prikazujejo ali večina glagolov s področja zelene energije izvira iz splošnega jezika ali v zelenoenergetsko terminologijo prehaja iz drugih strok. Prikazani so tudi primeri specializiranih glagolov, ki v zelenoenergetski stroki uvajajo popolnoma nove pomene, in se nato iz te interdisciplinarne stroke širijo drugam.
Pozornost posvečamo energijski dimenziji literarne komunikacije oz. energijskim učinkom pomena, prek katerih poskušamo razložiti energijsko kvantno dinamiko med avtorji in bralci.
Buzetski je dijalekt jedan je od šest čakavskih dijalekata, kako uzimamo od Brozovićeve klasifikacije čakavskoga narječja 1970. Danas se upotrebljavaju i nazivi
gornjomiranski
(Pliško) te
...buzetsko-gornjomiranski dijalekt.
Dobro je istražen i poznat. Uvodno se osvrćem na povijest istraživanja, kada se i zašto govorilo o buzetskoj
kajkavštini
(Aleksandar Belić, Mieczysław Małecki,. Fran Ramovš i Tine Logar, Josip Ribarić, Mate Hraste, Pavle Ivić, Dalibor Brozović, Božidar Finka, Petar Šimunović, Silvana Vranić i dr.). Prvi je termin 'buzetski dijalekt' u značenju u kojem se i u suvremenoj literaturi percipira upotrijebio Dalibor Brozović (1970.). Ranije su buzetski govori tretirani kao spoj čakavskoga narječja i slovenskoga jezika, kajkavskoga i čakavskoga narječja ili kao dio ekavskoga čakavskoga dijalekta. Razlikuju se dva poddijalekta, sjevernoistočni većinski i jugozapadni manjinski. Na sjeveru je veći utjecaj slovenskoga jezika, više je slovenskih značajki, a na jugu je više čakavskih karakteristika. U glavnom dijelu priloga analiziraju se osobine posebno u odnosu na kajkavsko narječje.
The dialect from Buzet is one of the six Čakavian dialects, based on the 1970 Čakavian dialect classification by Brozović. The names
gornjomiranski
(Pliško) and
buzetsko-gornjomiranski dijalekt
are also used today. This dialect has been thoroughly researched and is well known. There is an introduction on the research history; when and why the Kajkavian dialect from Buzet had been researched (by Aleksandar Belić, Mieczysław Małecki, Fran Ramovš and Tin Logar, Josip Ribarić, Mate Hraste, Pavle Ivić, Dalibor Brozović, Božidar Finka, Petar Šimunović, Silvana Vranić and others). The term „buzetski dijalekt“ with the same meaning as precepted in contemporary literature was first used by Dalibor Brozović (1970). Previously, the Buzet dialects had been treated as a combination of the Čakavian dialect with the Slovenian language, the Kajkavian dialect with the Čakavian dialect, or as a part of the Ekavian Čakavian dialect. There are two subdialects: the Northeast major dialect, and the Southwest minor dialect. There is greater influence of the Slovenian language in the North with major Slovenian characteristics, and there are more Čakavian characteristics in the South. The basic part of the paper gives an analysis of the dialect’s characteristics, mainly in respect to the Kajkavian dialect.
Prispevek predstavlja tipologijo slovarskih oznak in pojasnil za tretjo izdajo Slovarja slovenskega knjižnega jezika (eSSKJ). eSSKJ je splošni informativno-normativni razlagalni slovar knjižnega ...jezika, ki uporabniku s kvalifikatorji in kvalifikatorskimi pojasnili prinaša podatke o slogovni zaznamovanosti leksikalnih enot, in sicer z družbenostnega, prostorskega, časovnega, področnega in konotativnega vidika.
U članku se obrađuju poslovice i neki frazemi s leksemom kiselj koji označava tradicionalnu rusku namirnicu sve popularniju u novije vrijeme. Kiselj se ponekad doživljava kao napitak, a ponekad kao ...jelo. Cilj ovog rada je predstaviti percepciju kiselja u ruskoj kulturi kroz prizmu paremiološke slike svijeta te ponuditi značenja poslovica i kontekst njihove upotrebe; zadatak je otežan zbog izraženog civilizacijskog sadržaja koje nose navedene paremije. U zaključku se pokazuje da je većina poslovica s leksemom kiselj nacionalnog i regionalnog porijekla te da je njegova konzumacija vezana uz obrede prijelaza i religijske blagdane. Priprema tradicionalnog kiselja i suvremene inačice se razlikuje u vrsti namirnica i načinu spravljanja što utječe na boju i strukturu finalnog proizvoda te ga određuje kao jelo ili piće.
The article deals with proverbs and some idioms with the lexeme kissel, which denotes a traditional Russian product that has become increasingly popular in recent years. Kissel is sometimes experienced as a beverage and sometimes as a dish. The aim of this paper is to present the perception of kissel in Russian culture through the prism of the paremiological picture of the world. We tried to give an interpretation of the use and context of proverbs – a difficult task due to the pronounced civilizational content of these proverbs. It is shown, in the conclusion, that most proverbs with lexeme kisselhave national and regional origin and that its consumption is related to the rites of passage and religious holidays. The preparation of traditional and modern variants of kissel differs in the type and the method of preparation, which affects the colour and structure of the final product which determines it either as a dish or as a beverage.