Polish and Croatian inherited some of the participles from the Old Slavonic language, significantly narrowing their number and simplifying their forms. Their development was different, due to the ...peculiarities of each language system. One of them, participium praesentis activi (Pol. imiesłów czasu teraźniejszego czynny, Cro. glagolski prilog sadašnji aktivni / aktivni particip prezenta) developed in Polish into two separate (morphologically, syntactically and semantically different) verb forms: invariable imiesłów przysłówkowy współczesny with the suffix –ąc and the variable imiesłów przymiotnikowy czynny with the suffixes –ący for the masculine gender, –ąca for the feminine gender and –ące for the middle gender. While the first of them has its unambiguous equivalent in the Croatian language, glagolski prilog sadašnji with the suffix –ći, the second forces the translator to find some other solutions. Among them are various transformations at the formal level aimed at conveying the content of the original text. The paper examines translation equivalents on the example of contemporary Polish and Croatian prose (see Literature) in such a way that constructions in the original language are opposed their equivalent structures in another language and their formal and semantic properties are described.
Ovo je prethodno
priopćenje o temi, koja je vrlo opsežna i slojevita, o kojoj će trebati
izraditi više radova, a najbolje bi bilo izraditi barem 1-2 disertacije. To je hrvatska mikrotoponimijia u ...Mađarskoj, i to u
Pomurju (Županija Zala), u Podravini
(Županija Šomođ – Somogy), te mikrotoponimija gradišćanskih kajkavaca, na
Nežiderskom / Niuzaljskom jezeru (Neusiedler See, Fertő tó) na sjeverozapadu
Mađarske (Đursko-mošonsko-šopronska županija – Győr-Moson-Sopron megye). U Pomurju je desetak sela, od kojih neka imaju
većinom hrvatska imena. gdje hrvatski govori pripadaju međimurskom dijalektu, i
to donjem (istočnom) poddijalektu. Uz austrijski granicu dva su kajkavska sela
(Homok / Umok i Vedešin / Hedešin), koja pripadaju gradišćanskohrvatskom krugu. Bez obzira na porijeklo, već je Ivšić pokazao da je velika sličnost tih
govora s međimurskima.
To je hrvatska kajkavska mikrotoponimija
u Mađarskoj, koje ima nešto i u
Podravini, gdje je većinom štokavska. Kad se obrađuje mikrotoponimija pojedinih sela u Podravlju, treba
obraditi svu, bez obzira je li kajkavska ili štokavska.
This is a preview to a very extensive and multi-layered matter. Several works should be elaborated on this subject, best of all covered by at least one to two dissertations. It is about the Croatian microtoponymy in Hungary,i.e. in Pomurje (Zala County), in Podravina (Somogy County), and the microtoponymy of the Burgenland Kajkavian-speaking inhabitants living by the Neusiedler/Fertő tó Lake, and in northwest Hungary- Győr-Moson-Sopron County. There are some ten villages in Pomurje where in some the majority have Croatian names, and the Croatian speeches fall into the Međimurean dialect, i.e. into the lower (eastern) subdialect. There are two villages by the Austrian border where Kajkavian is spoken (Homok/Umok and Vedešin/Hedešin), belonging to the Croatian Burgenland circle. Regardless of descent, it has been some time now that Ivšić had demonstrated the great similarity between these tongues in comparison to the Međimurean ones. This is the Kajkavian Croatian microtoponymy in Hungary. There is some in Podravina as well, where it is mainly Shtokavian. When the mycrotoponymy of some Podravlje villages is analysed, all should be considered, regardless of whether it is Kajkavian or Shtokavian.
Strah pred TJ je eden od najbolj vplivnih psiholoških dejavnikov pri učenju TJ in je glede na pomembnost precej slabo raziskan, četudi bi njegovo boljše razumevanje nedvomno pripomoglo k bolj ...prilagojenemu in učinkovitemu učenju TJ. Strah pred TJ se spreminja z govorčevo starostjo in nivojem znanja. Z zbiranjem in analizo 152 vprašalnikov ter s štirimi intervjuji profesoric francoščine kot TJ na dveh slovenskih gimnazijah in na Filozofski fakulteti UL so bili določeni najpogostejši vzroki za pojav strahu pred TJ ter skupino učencev glede na starost in znanje, ki ima z njim največ težav. Rezultati so zelo jasni: pojav je med učenci francoščine v slovenskem šolskem sistemu zelo pogost. Med dijaki prvih letnikov, maturanti, študenti dodiplomskega študija in študenti podiplomskega študija, so se maturanti in študenti dodiplomskega študija izkazali za najbolj problematične. Te ugotovitve spodbujajo razmislek o tem, kako olajšati oz. odpraviti preučevani pojav pri slovenskih učencih francoščine kot TJ.
Tema je članka prepričavanje diskursa (upravni i neupravni govor te neke bliske pojave). Autor ukratko izlaže u znatnoj mjeri vlastit pristup prepričavanju diskursa i ilustrira ga opisom toga ...fenomena u spontanom govoru osoba koje žive u Osijeku, a rođene su u Osijeku ili okolnim mjestima. U uvodu se daju osnovni podaci o predmetu i metodama istraživanja. Drugi dio rada sadrži kratak pregled pristupa prepričavanju diskursa u literaturi. U trećem se dijelu ukratko izlaže autorova koncepcija toga fenomena, a u sljedeća se četiri dijela rada opisuju načini prepričavanja diskursa u osječkom govoru: upravni govor, neupravni govor, priopćaj činjenice i polunavođenje. Slijedi dio u kojem se ukratko prikazuju neke oznake približnosti i skraćivanja originalnoga diskursa pri prepričavanju u osječkom govoru. Na kraju rada je zaključak, u kojem se navode bitniji rezultati.
Članak je posvećen razmatranju svojstvenosti pojmovnosti fundamentalne ontologije, koja će biti predstavljena na primjeru egzistencijala, kao za nju karakterističnog tipa pojmova. Analiza, najprije, ...pokazuje smisao i ulogu egzistencijala u vezi s osnovnim postavkama fundamentalne ontologije, te Heideggerovu kritiku kategorija. Potom se u drugom dijelu članka pojmovni karakter egzistencijala razmatra kroz njihove pojmovne odnose i na primjeru pojma svijeta. Analiza u članku polazi od ranih Heideggerovih stavova o odnosu filozofskog mišljenja i jezika, po kojima jezik filozofije izrasta iz načina misaonog držanja određenog mislioca i upućuje na to misaono držanje.
This paper is concerned with the characteristics of the conceptuality of fundamental ontology, which are presented through an analysis of existentials as the concepts typical of this philosophical position. The analysis first presents the meaning and role of existentials in relation to the main ideas of fundamental ontology as well as Heidegger’s critique of the categories. The second part of the paper then presents the conceptual character of the existentials through the analysis of the concept of the world and in terms of the conceptual relations they form. The analysis draws on Heidegger’s early ideas about the essential relation between thinking and language in philosophy, according to which the language of philosophy emerges from and indicates how a particular philosopher thinks.
U radu se analizira jezik kajkavske pjesničke zbirke Oblečena vu šlarinu duše (2003) autorice Željke Cvetković (1965. g.). Analiza će pokazati u kojoj mjeri autoričin suvremeni kajkavski književni ...jezik uključuje dijakroniju (poznavanje jezika stare kajkavske književnosti) i sinkroniju (suvremene turopoljske govore, pogotovo malomlački govor, čija je autorica izvorna govornica).
The language of the Kajkavian language poetry collection entitled “Oblečena vu šlarinu duše” (2003) by Željka Cvetković (1965) is analysed in the paper. The analysis will show to what extent the author's contemporary Kajkavian literary language includes diachrony (knowledge of the old Kajkavian literature language) and to what extent there is synchrony (contemporary speeches of Turopolje, especially the one from Mala Mlaka, the settlement where of the author's mother tongue is spoken).
Govoriti o mudrosti u kontekstu Knjige Otkrivenja uistinu je kompleksno. Prije svega, poteškoća zasigurno jest uspostava stabilne veze između govora o mudrosti i apokaliptici. Ipak, pravilno shvaćen ...grčki pojam mudrosti – σοφία – u sebi krije nešto od smisla apokaliptike. Naravno, ukoliko je mudrost ne tek pasivno znanje koje posjeduje individua, nego ipak aktivno zalaganje, odnosno traganje za istinskim životom u okvirima stvorenog svijeta. Grčku riječ σοφία u Knjizi Otkrivenja nalazimo svega četiri puta: Otk 5,12; 7,12; 13,18; 17,9. Na prvom mjestu ta je riječ Kristov atribut, a na drugom kao Božji atribut. S druge strane, ta se riječ rabi na još dvama mjestima gdje je čovjek pozvan biti mudrom osobom. Dok je, dakle, Bog onaj koji ima karakter mudrosti, čovjek je onaj koji treba povjerovati u mogućnost svojeg mudrog djelovanja. U ovom se radu, stoga, prvo pokušava dati odgovor na značenja i smisao riječi σοφία u kontekstu antičkog svijeta i biblijskih spisa te potom prikazati vezu između mudrosne i apokaliptičke književnosti. To će biti učinjeno analizom onih mjesta unutar Knjige Otkrivenja gdje nalazimo riječ σοφία ne bi li se postigla zaokružena slika o smislu i značenju govora o mudrosti u Knjizi Otkrivenja.
To discuss the notion of wisdom in the context of the Book of Revelation is quite complex. In that regard, the first difficulty is to establish a stable connection between the discourse on wisdom and apocalyptic literature. However, the correctly understood Greek term »wisdom« – σοφία – already contains within itself something of the sense present in apocalyptic literature; i.e., if wisdom does not consist only of passive knowledge possessed by an individual, but also of active advocacy or search for true life within the frame of the created world. The Greek word σοφία appears in the Book of Revelation only four times: Rev 5:12; 7:12; 13:18; 17:9. In the first aforementioned verse, it refers to an attribute of Christ, and in the second to an attribute of God. In the remaining two verses, the word is used in the context of a call to a human being to be wise. While God is, therefore, the one who possesses the attribute of wisdom, the human being is the one who ought to believe in the possibility of his/her own wise agency. This article, thus, first elaborates on the meanings of the term σοφία in the context of the ancient world and Biblical writings and then, second, shows the connection between wisdom and apocalyptic literature. The author proceeds in these tasks by analyzing those verses within the Book of Revelation where one encounters the word σοφία and, thus, aims at presenting the complete image of the purpose and meaning of the discourse on wisdom in the Book of Revelation.
Slovenščina se uvršča med jezike, ki imajo zaradi sistemske kategorije spola in morfemske kompleksnosti njenega izražanja pri prizadevanjih za spolno pravičnost v družbi središčno vlogo. V preteklem ...letu so prizadevanja za spolno pravičnejše izražanje doživela dva vrhova: ob rabi podčrtaja kot pisnega signala za spolno nebinarnost oziroma mnogoterost ter ob odločitvi za izmenično rabo moškega in ženskega slovničnega spola kot generičnega v pravilnikih dveh ljubljanskih fakultet. V senci drugega je vprašanje podčrtaja doživelo premalo razprave; v príspevku zato s pomočjo postavk teorije jezikovnega menedžmenta, ki jih predstavljamo tudi ob primerih iz slovenske standardizacijske prakse, osvetljujemo nekatere dodatne vidike (morebitne) implementacije podčrtaja v rabo.
Now available to an English-speaking audience, this book presents a groundbreaking theoretical analysis of memory, identity and culture. It investigates how cultures remember, arguing that human ...memory exists and is communicated in two ways, namely inter-human interaction and in external systems of notation, such as writing, which can span generations. Dr Assmann defines two theoretical concepts of cultural memory, differentiating between the long-term memory of societies, which can span up to 3,000 years, and communicative memory, which is typically restricted to 80 to 100 years. He applies this theoretical framework to case studies of four specific cultures, illustrating the function contexts and specific achievements, including the state, international law, religion and science. Ultimately, his research demonstrates that memory is not simply a means of retaining information, but rather a force that can shape cultural identity and allow cultures to respond creatively to both daily challenges and catastrophic changes.