Rad se tematizira komunikacijski model i rezultate postignute kampanjom »Međimurje daje više« vođene s ciljem smanjenja negativnih ekonomskih posljedica pandemije bolesti COVID 19 virusa na ...turističke rezultate Međimurske županije od 15.6.2020. do 15.9.2020. Problematiziraju se i transformativne mogućnosti turizma zbog pandemije, uvođenjem persuativnog modela te nudge komunikacijskog alata, do sada rijetko korištenog na području turizma. Predviđanje, priprema i djelovanje s ciljem smanjenja posljedica krize izazvane COVID 19 virusom važan su izazov s kojim su suočene turističke destinacije u cijelom svijetu, a male su destinacije, poglavito ako je riječ o kontinentalnim destinacijama, s obzirom na ograničene financijske i ljudske kapacitete najugroženije. Polazišna osnova je činjenica da izbijanje bolesti pandemijskih razmjera igra važnu ulogu u društvenim i socijalnim navikama turista te rezultira promjenama potreba, ali i mogućnosti pružatelja i korisnika turističkih usluga/ponude. Temeljem dostupne literature u radu su identificirani i analizirani čimbenici persuazivnog komunikacijskog modela koji će kroz nudge alat pozitivno utjecati na održivi turizam i oporavak Međimurja kao turističkog odredišta koje, ako postignu očekivane rezultate kroz promatrano razdoblje od tri mjeseca, mogu dovesti do preusmjeravanja turizma te pridonijeti politikama održivog turizma primjenjivim i u drugim turističkim destinacijama. Rad je temeljen na deskriptivnom i razvojnom istraživanju, odnosno deskriptivnim metodama sinteze i analize, usporedbama, a prikupljeni podaci su sistematizirani i komparirani te kvalitativno i kvantitativno prikazani tabelarno i grafički. Središnja točka rada je teza kako je korištenje novih, alternativnih komunikacijskih modela i alata ključno za sanaciju i upravljanje kriznom situacijom u turizmu, a stručnost zaposlenika na svim razinama turističke industrije važna komponenta pripreme i upravljanja destinacijom za vrijeme i nakon krize izazvane bolešću COVID 19 virusa.
Prirodne katastrofe su u posljednje vrijeme sve češća pojava u Japanu. Kako bi se osigurao neometan prijevoz dobara uslijed velikih niskofrekventnih katastrofa, u toj je zemlji razvijena cestovna ...mreža za promet u kriznim situacijama. Iako su učestalost i priroda nesreća različiti, za takvu prometnu mrežu još uvijek nije definiran kvantitativni stupanj rizika koji katastrofa za sobom nosi. U ovom je radu procijenjen kvantitativni rizik cestovne mreže za promet u kriznim situacijama uslijed različitih katastrofa kao što su potresi, poplave, klizanja tla, tsunamiji, vulkanske erupcije i oluje.
S povećanjem dubina vađenja rude i nastanka pogoršanih radnih uvjeta, opsežno i brzo vađenje rude u dubini može voditi ka složenijim dinamičkim karakteristikama tunela, njihovom izloženošću ...dinamičkim nesrećama kao što su raspuknuće stijene te provale ugljena/plina koje dovode do velikih oštećenja i gubitaka. Razvijen je trodimenzionalni model mehanike konstrukcija za duboke iskope te se dinamički model za slučajeve nesreće u tunelima dubokih iskopa analizirao i istraživao u skladu s teorijom sustava katastrofe; zatim je predstavljena "velika i mala teorija konstrukcija" podzemnih iskopa bez stupova i modificirana je metoda izračuna raspona "polja unutarnjeg naprezanja". U isto vrijeme, postavljena su dva modela mehanike konstrukcija za tunele, odnosno "predviđena deformacija" i "konačna deformacija" i predložena je nova metoda praćenja dinamičkih nesreća u tunelima. Takvi načini vađenja rude mogu učinkovito apsorbirati energiju dinamičkog djelovanja razvijenu savijanjem i pucanjem gornjih slojeva. Istraživanje pokazuje da kod vađenja bez podgrađivanja jamskih prostorija stupovima, velike se konstrukcije u stijeni oko tunela odnose na slojeve u okviru "luka naprezanja", dok se male konstrukcije odnose na punila bočnih površina prolaza, ugljen na vrhu, ugljen sa strane, neposredno krovište, drvene podloge i druge uporišne konstrukcije. Izvor sila dviju gore spomenutih konstrukcija nalazi se u slojevima u okviru "luka naprezanja", izvor sile punila bočnih površina prolaza je u napuklim slojevima u okviru "lomnog luka", a izvor sile ugljena sa strana u djelovanju slojeva u okviru "luka naprezanja"; u slučajevima punila bočnih površina prolaza s rezerviranom deformacijom, nosač opterećenja (stup za podgrađivanje ili punilo) samo nosi opterećenje neposrednog krovišta u okviru raspona nosivosti, a ne i opterećenje nastalo pomicanjem gornjih slojeva u okiru velike konstrukcije; u isto vrijeme on hermetički zatvara tunel i izolira šupljinu ostavljenu nakon izvađenog ugljena te tako učinkovito sprječava dinamičke nesreće kao što je pucanje stijena, itd.
Prirodne katastrofe imaju veliki utjecaj na javno zdravlje i dobrobit, uključujući ekonomski prosperitet. Važno je upozoriti na rizik od tih događaja, ali nedostaje važan korak dijeljenja znanstvenog ...razumijevanja koje zahtijevaju oni koji reagiraju i ublažuju učinke ekstremnih događaja. Imamo li ili možemo li graditi infrastrukturu za znanstvenu podršku odlučivanju koja je potrebna za brzo provođenje istraživanja i njihovo prevođenje u djelotvorne informacije.
Cilj je ovoga rada istražiti postojeće stanje i spremnost hrvatskih knjižnica za planiranje i upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa. Knjižnične su zbirke danas izložene brojnim prijetnjama pri ...njihovoj dugoročnoj zaštiti i očuvanju. Neke prijetnje na knjižničnu građu utječu polako, čak i neprimjetno, ali neupitno, dok se druge pojavljuju naglo i neočekivano. Bez obzira na način na koji se prijetnje pojavljuju ili kako utječu na građu, knjižnice se suočavaju s izazovom da uvijek budu spremne sačuvati i zaštititi svoje zbirke. Preduvjet za učinkovitost zaštite knjižničnih zbirki je dobra organizacija i upravljanje dostupnim sredstvima što omogućuje dugoročno planiranje i donošenje odluka koje se temelje na čvrstim dokazima. Važan dio općeg upravljanja zaštitom je upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa. Ono obuhvaća sva pitanja upravljanja koja su neophodna za suočavanje s opasnostima koje prijete knjižničnim zgradama, zbirkama, službama i ljudskim životima. Ključno je pitanje koje je motiviralo istraživanje predstavljeno u radu, sljedeće: jesu li knjižnice koje su iskusile posljedice ratne katastrofe unaprijedile svoje upravljanje zaštitom u slučaju katastrofa? Rat je u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine uništio mnoge knjižnice i njihove zbirke. Hrvatska stručna literatura u 1990-ima ukazuje na nepripremljenost osoblja i nedostatak planiranja. Jesu li hrvatske knjižnice, dvadeset godina kasnije, bolje pripremljene?
PDF
