Rad predstavlja strukturnu analizu objedinjenog sustava informatičko-telekomunikacijske razmjene poruka i podataka u lučkom okruženju (PCS-Port Community System), kao i glavnih sudionika u sustavu, ...internih i eksternih, koji sudjeluju u lučkim poslovnim aktivnostima. Definirana je tipična informacijska i telekomunikacijska infrastruktura PCS-a, s glavnim izazovima prilikom uvođenja sustava. Značajan naglasak je stavljen na informacijsku sigurnost unutar PCS-a, što predstavlja čvrst temelj za uvođenje koncepta i modela integralne sigurnosti. Zaključno, dvije često zanemarene poslovne funkcije su detaljno definirane: oporavak od katastrofe (disaster recovery) i upravljanje kontinuitetom poslovanja (business continuity management), kao i zahtjevi za kreiranjem robusnog plana kontinuiteta poslovanja. Cilj takvog plana je osigurati rad PCS-a u slučaju katastrofe ili predviđenog prekida u skladu s analizom sustavnih rizika informacijsko-telekomunikacijskog sustava u lučkom okruženju.
Rad tematizira pjesnička ostvarenja potaknuta Velikom trešnjom u Dubrovniku i okolici 1667. godine. Analiziraju se načini na koji su pjesnici doživjeli katastrofu Grada i pojedinačne sudbine njegovih ...stanovnika. Propituje se koliko u tim stihovanim svjedočanstvima ima autentične emocije i stvaralačkog zanosa, a u kojoj su mjeri ona tek programatska pratnja diplomatskim nastojanjima Republike da se izvuče iz teške poslijepotresne krize. Poetika katastrofe Velike trešnje u najvećoj je mjeri lišena introspektivne intime individualnog i osobnog, jer je usredotočena na opće i javno, na Grad i sudbinu Republike.
Razne nepogode često mogu izazvati katastrofalne posljedice za čovječanstvo. Razvojem tehnologije otvara se za geodeziju i geoinformacije mogućnost da aktivno sudjeluju u upravljanju u slučaju ...katastrofa. Geoinformacije su osnova za planiranje, praćenje i evakuaciju stanovništva u upravljanja u slučaju katastrofa. Rad ima za cilj naglasiti ulogu geodezije, a posebno geoinformacija u primjeni procesa upravljanja u slučaju katastrofa.
Dok je zastava broda oduvijek odražavala vezu između nacionalnosti brodovlasnika i broda, promjene koje su se zbile tijekom 20. stoljeća radikalno su izmijenile takvu percepciju. Jednu od glavnih ...uloga u tom preokretu odigrale su zastave pogodnosti koje su za to vrijeme preuzele svjetsku trgovačku fl otu. Nudeći upis brodova pod uvjetima i na način koji odgovara brodovlasnicima u vidu nižih poreza, slabijeg nadzora oko vođenja broda, fleksibilnog pravnog okvira kao i pogodnosti koje dolaze s njim naposlijetku su bivale sve privlačnije budući da su na taj način brodovlasnici minimizirali troškove i povećavali konkurentnost. S druge strane takva vrsta regulatorne praznine kao i nedorečenost koncepta stvarne veze u međunarodnom pravu ubrzo su pokazale svoje nedostatke koji su se očitovali kao narušavanje sigurnosti plovidbe kako su se brojevi ispodstandardnih brodova povećavali, kao i broj ekoloških katastrofa, slučajeva ilegalnog izlova ribe, slučajevi izrabljivanja brodskih posada, itd. U svijetlu sve većeg broja problema, međunarodna zajednica kao i regionalne organizacije pokušavaju otkloniti nedostatke sustava zastava pogodnosti služeći se raznim metodama, od kojih jedan od najprihvaćeniji model nazdora lučkih država (Port state Control).
Svrha ovog rada je dati odgovore na ključno pitanje u kriznim situacijama koje su povezane
s turizmom, a to je kako upravljati kriznom komunikacijom uslijed prirodnih katastrofa putem
digitalnih ...kanala. S tom svrhom odabran je recentniji slučaj erupcije vulkana Cumbre Vieja.
Autori su istražili kako je turistička zajednica La Palma upravljala kriznom komunikacijom.
U okviru studije slučaja erupcije vulkana Cumbre Vieja, analiziran je sadržaj objava turističke
zajednice La Palma u kriznom periodu na Twitteru. Istraživanje je provedeno na uzorku od
307 objava na španjolskom i engleskom jeziku koje se nalaze na službenom Twitter profilu
turističke zajednice La Palma. Rezultati istraživanja pokazali su kako je turistička zajednica La
Palma intenzivirala svoju komunikaciju s korisnicima Twittera u akutnoj fazi krize povezanoj
s erupcijom vulkana te da su njihove ključne poruke tijekom komuniciranja krize bile ciljane i
jednostavne. Dodatno, istraživanje je pokazalo kako je važno unaprijed imati definiranu kriznu
komunikacijsku strategiju kako bi se pravovremeno odgovorilo na nepredviđene situacije. Utvrđeno je kako su društvene mreže danas postale nezaobilazni kanal za komunikaciju i stjecanje povjerenja tijekom kriznih situacija. Ova studija donosi neke važne aspekte upravljanja kriznim komuniciranjem u turizmu i doprinosi razumijevanju važnosti komunikacije u očuvanju ugleda turističke destinacije tijekom kriznih događaja.
U prosincu godine 2004. podmorski je potres stvorio plimni val koji je uništio velik dio obale Indijskog oceana. U toj je katastrofi poginulo oko 250.000 ljudi.
Ispitanici i postupci: U Phuketu, ...ljetovalištu u Tajlandu, pod nadzorom Interpola u usklađenom postupku identifikacije žrtava katastrofe, sudjelovali su stručnjaci iz 20 zemalja, kako bi identificirali više od 3680 poginulih, pripadnika 39 narodnosti. Na početku su ustanovili postmortalna standardna obilježja (PM). Antemortalni podaci (AM) o stradalima poslani su u Tajland i uneseni u računalni program DVI System International (Plass Data Software, Danska). Upis postmortalnih podataka (PM-a) i primarne identifikacijske karakteristike, odjeća i fizičke oznake (na primjer ožiljci), obavljeni su vrlo standardizirano na mjestu nesreće u Phuketu. Posebna se pozornost posvećivala antemortalnim podacima (AM-u), osobito podacima o stomatološkom liječenju (male rentgenske snimke, ortopantomogrami-OPTG-i i zubni kartoni).
Rezultati: Nakon godine dana stopa identifikacije od 55% dokazala je uspješnost te metode. Od 3680 službeno poginulih, 3272 osobe
moglo se identificirati. To znači stopu identifikacije od 87,77%, a od toga broja 44% je identificirano na temelju zubnoga statusa. Zaključak: Identificirano je oko 92% turista, te 53% od 1600 Tajlanđana. Dakle, ukupna je stopa identifikacije 22.studenoga 2006. iznosila 70%.
U radu se analizira europsko pravosuđe i unutarnji poslovi koji su se desetljećima razvijali iz-van institucionalnog okvira Europske zajednice. Tek osnivanjem Europske unije, a kasnije us-vajanjem ...programa Tampere, došlo je do dinamičkog institucionalnog razvoja područja pra-vosuđa i unutarnjih poslova koji se podižu na razinu jedne od politika Europske unije. Institu-cionalnim razvojem te politike razvija se i koncept Europske unije: prostor slobode, sigurnosti i pravde.
Pored analize pitanja individualne i nacionalne te unutarnje sigurnosti, radi sustavnosti pra-ćenja teme rada, posebno se analizira regionalna sigurnost u okviru Europske unije. Središnji dokument analize je Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću: Izvođenje strategije unutarnje sigurnosti Europske unije: Pet koraka prema sigurnijoj Europi. Temeljem Lisabon-skog ugovora, kao novog pravnog okvira, izvođenje strategije unutarnje sigurnosti postao je zajednički program Europske unije za sljedeće četiri godine (2011.−2014.). Strategija unutar-nje sigurnosti Europske unije, kao glavne ugroze unutarnje sigurnosti, koje su sve veće i pro-finjenije, identificira: terorizam, teški i organizirani kriminalitet, računalni (kibernetički) kri-minal, međugranični kriminal, sigurnost prometa te prirodne katastrofe i nesreće koje je uzro-kovao čovjek. Strategija istodobno daje temeljna načela i smjernice za daljnje rješavanje, na kojima se temelji uspješno osiguravanje unutarnje sigurnosti Europske unije. Za uspješno provođenje Strategije potrebno je sudjelovanje svih nadležnih organizacija, agencija i tijela Europske unije i država članica − kao i suradnja s dionicima sigurnosti cijeloga svijeta. S u-jedinjenim naporom, snagom ali i zajedničkim sudjelovanjem u izvođenju Strategije, države članice kao i institucije, tijela i agencije Europske unije usklađeno će djelovati i reagirati na sigurnosne ugroze i rizike našeg vremena.
Nakon nedavne globalne financijske i ekonomske krize, interes za istraživanjem učinaka velikih ekonomskih kriza, nazvanih ekonomskim katastrofama, je porastao. Ovaj rad analizira odrednice veličine i ...faze oporavka uslijed ekonomskih katastrofa od 1960. do 2014. za 214 država svijeta. Rezultati otkrivaju značajne razlike između intenziteta i trajanja gospodarskih katastrofa, a koji ukazuju na važnost institucija i investicija za intenzitet, te ljudskog kapitala i financijskih sektora za fazu trajanja ekonomskih katastrofa.
Autor analizira vijesti iz “Kronike” šestostoljetnoga kroničara komesa Marcelina koje se odnose na društvene i gospodarske prilike na širem prostoru Iliričke prefekture u kasnoantičkom razdoblju. ...Kroničarevi podaci osvjetljavaju različite aspekte života u iliričkim i susjednim pokrajinama s posebnim obzirom na barbarske provale, od Huna preko Ostrogota i Bugara do Slavena, te na prirodne katastrofe koje su i te kako mogle pogoršati postojeću krizu. Pozornost je posvećena i ulozi vojske te vjerskim prilikama u Iliriku
U radu su opisana psihologijska istraživanja okolinskih opasnosti. Predložena je definicija okolinskih opasnosti, te dan pregled istraživanja s obzirom na podjelu okolinskih opasnosti na prirodne i ...tehnološke. Upozoreno je na sličnosti i razlike prirodnih i tehnoloških hazarda, na činjenicu da ih ljudi različito percipiraju, te na nužnost multidimenzijskog pristupa percepciji okolinskih opasnosti. Tako|er su razmatrane posljedice koje na ljude ostavlja doživljaj prirodne ili tehnološke katastrofe. Istraživanja sugeriraju da su psihološke posljedice doživljaja prirodnih katastrofa znatno blaže i kratkotrajnije od onih koje nastaju u povodu suočavanja s tehnološkom katastrofom. Budući da smo svjedoci sve intenzivnijeg tehnološkog razvitka, posebno su istaknuta istraživanja odnosa javnosti prema različitim tehnološkim hazardima, poglavito prema nuklearnoj energiji. Navedeni su faktori koji determiniraju taj odnos (informiranost o opasnosti, znanje, stavovi, povjerenje u eksperte i odgovorne osobe, neke osobine ličnosti itd.). Razmatrane su razlike u percepciji rizičnosti uporabe pojedinih tehnologija laika i eksperata kao i faktori koji su u osnovi tih razlika. Dan je opširan pregled istraživanja stavova laičkih i ekspertnih skupina prema uporabi pojedinih vrsta tehnologija, posebno nuklearne tehnologije. U većini istraživanja uočeno je nekoliko sličnih faktora koji su u osnovi stavova prema nuklearnoj energiji. To su faktori ekonomske i tehnološke dobiti, okolinskog i fizičkog hazarda, sociopolitičkih implikacija uporabe nuklearne tehnologije, te faktor psihološkog rizika. Upozoreno je da je doprinos tih faktora stavovima različitih skupina ispitanika (laika, eksperata, pristalica, oponenata) nejednak. Činjenica da je svijet bio suočen s (bar) dvije velike nuklearne nesreće (s onom na Otoku Tri Milje i u Černobilu), potakla je istraživače da istraže i psihološke posljedice tih nesreća. Zato je dan pregled nekoliko najvažnijih istraživanja.
