Koagulacijski odsjek Hematološkog laboratorija u Kliničkoj bolnici “Sestre milosrdnice” osnovao je davne 1955. godine hematolog Ljubomir Popović, uza svesrdno zalaganje suradnika laboratorijskih ...tehničara. Doktor Popović je tada bio asistent na Medicinskom fakultetu i voditelj Odsjeka hematologije na internom odjelu. U novoosnovanom laboratoriju doktor Popović traži rješenja i odgovore na pitanja koja se javljaju u kliničkoj praksi uz bolesnički krevet. Stručni napredak praćen je objavljivanjem niza članaka o hemoblastozama i protuzgrušavajućoj terapiji, koje postavke vrijede i danas. Ujesen 1964. godine Popović u naponu snage napušta Bolnicu, a Koagulacijski laboratorij dalje vodi profesor Nedjeljko Milić, pročelnik novostvorenoga Zavoda za hematologiju. Godine 1968. dolazi inženjerka medicinske biokemije magistra Biserka Raić i vodi Hematološki laboratorij do svog umirovljenja 2007. godine. Golem napredak bilježi dijagnostika poremećaja hemostaze, ali i citometrijske i morfološke analize krvnih stanica. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća, u zlatno doba razvoja i rada Koagulacijskog laboratorija, hematolog Marko Koprčina sa suradnicima te inženjeri biokemije Biserka Raić i Biserka Getaldić uvode niz novih koagulacijskih i viskozimetrijskih testova u kliničku praksu Bolnice. Ovaj hematološko-koagulacijski klinički rad čini Zavod za hematologiju naše bolnice, s liječnicima i inženjerima, jedinstvenim i prepoznatljivim. Uz opis razvoja Koagulacijskog laboratorija te života njegova osnivača Ljubomira Popovića autori pokušavaju odgovoriti na pitanje može li i mora li danas, kao prije pedeset godina, kliničar imati odlučujuću ulogu u razvoju i radu laboratorija. Autori smatraju da je kliničaru internistu i dalje mjesto u laboratoriju, ali uz gotovo neispunjiv uvjet sinteze bazičnih znanja iz biologije, tehnologije s kliničkom praksom. Razvoj Koagulacijskog laboratorija te životni put njegova osnivača doktora Ljubomira Popovića pokazuju kako bi njemu ova sinteza, isto kao i prije 55 godina, možda uspjela i danas.
U radu se iznose rezultati mjerenja parametara koagulacije krvi (indeks agregata, agregacija trombocita, protrombinsko vrijeme, trombinsko vrijeme, akt. parc. tromb. vrijeme, količina fibrinogena u ...krvi) i tlaka krvi (sistoličkog i diastoličkog) kod cerebrovaskularnih bolesnika u različitim vremenskim uvjetima tijekom godine.
Obuhvaćen je raspon temperatura zraka od 2-25°C i tlakova zraka od 987-1004 hPa. Mjerenja su obavljana u 6 trodnevnih serija pri čemu je u centralnom danu svake serije registriran prolaz hladne fronte preko Zagreba.
Rezultati pokazuju da signifikantne veze (P ≤ 0.05) postoje samo između protrombinskog i trombinskog vremena i temperature zraka. One govore da je protrombinsko i trombinsko vrijeme to duže što je temperatura zraka viša. Visoko signifikantna korelacija (r = -0.465, P < 0.01) dobivena je još između količine fibrinogena i tlaka zraka, pokazujući da fibrinogena ima to više što je tlak zraka niži.
S obzirom na prolaz hladne fronte prosječno protrombinsko vrijeme skraćuje se uz prolaz fronte (od "n-1" do "n+1" dana), dok prosječno trombinsko vrijeme oscilira oko dana s prolazom fronte, a najkraće je dan nakon prolaza. Prosječna količina fibrinogena najveća je dan prije prolaza fronte, a najmanja u danu prolaza.
