U suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi sve je više navoda o kognitivnim poremećajima u oboljelih od zloćudnih bolesti koji mogu biti uzrokovani samim zloćudnim procesom (smještaj unutar ...središnjeg živčanog sustava ili oštećenje tkiva u sklopu paraneoplastičkog sindroma), njegovim liječenjem (radioterapijom, kemoterapijom ili kirurškim tehnikama), genetskim čimbenicima, infekcijom, anemijom, promjenama u imunološkom sustavu, metaboličkim poremećajem i/ili nutritivnim deficitima. Mogu se pojaviti u ranoj fazi zloćudne bolesti, neposredno prije njezinog otkrivanja ili započinjanja liječenja, u tijeku liječenja, a mogu trajati dugo nakon uspješnog izlječenja. Poremećaji pamćenja, učenja, koncentracije, računanja ili razmišljanja bilježe se u rasponu od blagih do vrlo teških poremećaja, koji sliče presenilnoj demenciji. Kognitivni poremećaji za oboljele od zloćudne bolesti predstavljaju značajne smetnje zbog svog utjecaja na kvalitetu života, radnu sposobnost i društvene aktivnosti, stoga se danas u svjetu podupiru istraživanja patofizioloških mehanizama nastanka kognitivnih poremećaja u takvih pacijenata. Cilj je otkriti pacijente sa zloćudnom bolešću koji imaju povećanu sklonost razvoja kognitivnih poremećaja u času postavljanja dijagnoze ili na samom početku liječenja na osnovi svoje genske predispozicije, kako bi se terapija zloćudne bolesti mogla tome prilagoditi i po mogućnosti spriječiti posljedice kognitivnih oštećenja. U ovom radu prikazujemo pregled literature i dosadašnje spoznaje o patofiziološkim i imunopatofiziološkim mehanizmima povezanosti zloćudne bolesti i kognitivnih funkcija.
Kognitivne teorije učenja so se v sredini prejšnjega stoletja uveljavile kot kritika behaviorizma, kasneje pa so jih izpodrinile konstrukcionistične in konektivistične teorije učenja. V zadnjih dveh ...desetletjih so zaradi novih metodoloških možnosti psihološke raziskave kognicije doživele preporod. V prispevku so predstavljene izbrane raziskave s področij, ki se na različne načine dotikajo izobraževanja odraslih: postformalna faza kognitivnega razvoja, kognitivno staranje, pomen kristalizirane inteligentnosti v odraslem obdobju in raziskovanje učnih stilov. Prispevek zaključujejo raziskave s področja pismenosti ranljivih družbenih skupin in sklepno poglavje, v katerem so poudarjena uporabna dognanja za raziskovalce in izobraževalce v praksi. Prispevek se vsebinsko napaja iz dveh ločenih virov. Prvi vir so Strokovne podlage za konceptualizacijo multimedijskih vsebin, ki so bile pripravljene na Andragoškem centru Slovenije v okviru projekta Razvoj pismenosti ter ugotavljanje in priznavanje neformalnega učenja od 2009 do 2011. Teoretični del strokovnih podlag je zajemal tudi kognitivne vidike učenja odraslih, ki so ogrodje pričujočega prispevka. Drugi vir je avtorjevo osebno udejstvovanje na področju kognitivne psihologije, bolje rečeno kognitivnih znanosti, kjer se še danes učenju in izobraževanju odraslih iz ranljivih skupin pripisuje marginalna raziskovalna vloga.
U članku se opisuju noviji eksperimentalni nalazi vezani uz heuristiku sidrenja kao i modeli koji ih objašnjavaju. Heuristika sidrenja označava jedan od načina na koji ljudi donose odluke u ...nedostatku informacija i/ili vremena, a podrazumijeva korištenje standarda usporedbe kako bi se došlo do željene procjene. S obzirom na pretpostavljenu široku upotrebu ove heuristike, u članku se istražuju teoretska objašnjenja, razjašnjavaju razlozi zbog kojih je utjecaj te heuristike nedostupan svijesti te kako umanjiti njome izazvanu pristranost u razmišljanju. Osim standardnog nacrta kojim se ispituje ovaj fenomen opisani su i dokazi prema kojima sidro može vršiti svoj utjecaj i kad se ne dovodi u direktnu vezu s procjenom, čak i kada je percipirano nesvjesnim putem. Najnoviji skup istraživanja pak pokazuje da se heuristika sidrenja, prvotno zamišljena kao jedinstveni mehanizam, zapravo može podijeliti na dva bitno različita procesa. Zaključno se razmatraju kakve bi implikacije ovaj razvoj u istraživanjima mogao imati za područje socijalne kognicije općenito.
Među starijom populacijom nalazimo povećan broj osoba s oštećenim sluhom i smanjenim kognitivnim sposobnostima.
Zbog povezanosti slušnog sustava sa središnjim živčanim sustavom, dolazi do patoloških ...promjena na obje razine. Razvoj
tehnologije u području slušnih pomagala poboljšao je kvalitetu života takvih bolesnika.
Cilj istraživanja je utvrditi postoji li utjecaj nošenja slušnog pomagala na kognitivne sposobnosti i šum u uhu. Trenutna
istraživanja ne pokazuju striktno povezanost ta dva entiteta.
U provedenoj studiji sudjelovalo je 44 ispitanika sa zamjedbenim oštećenjem sluha. Podijeljeni su u dvije skupine po
22 osobe, ovisno o tome koriste li slušno pomagalo. Procjena kognitivnih sposobnosti vršila se putem Montrealske ljestvice
kognitivne procjene (MoCA), a procjena utjecaja šuma u uhu na svakodnevne aktivnosti putem upitnika Tinnitus Handicap
Inventory (THI) i Iowa Tinnitus Handicap Questionnaire (ITHQ). Analizirana je povezanost nošenja slušnog pomagala s
rezultatima navedenih upitnika.
U našem istraživanju pokazana je povezanost duljeg nošenja slušnog pomagala i lošije sposobnosti imenovanja (p=0,030,
OR 4,734), slabijeg odgođenog prisjećanja (p=0,033, OR 4,537) i prostorne orijentacije (p=0,016, OR 5,773). Tinitus nije
pokazao povezanost s kognitivnim oštećenjem.
Rezultati govore o specifičnim vezama između slušnog sustava i funkcije središnjeg živčanog sustava. Ovi nas podaci
usmjeravaju na poboljšanje strategije rehabilitacije sluha i kognitivnih sposobnosti u bolesnika. Takvim se pristupom omogućava
veća kvaliteta života i prevencija daljeg kognitivnog oštećenja.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj elemenata tai chi chuana u nastavi Tjelesne i zdravstvene
kulture na kogniciju i područje pozitivnih i negativnih emocija u učenika razredne nastave.
...Uzorak ispitanika činila su dva 4. razreda osnovne škole, s eksperimentalnim razredom koji je
činilo 26 učenika i kontrolnim koji su činila 23 učenika. Eksperimentalna grupa je tri puta tjedno
u razdoblju od 45 dana vježbala tai chi chuan. Ispitanici su obiju grupa na početku i na kraju istraživanja
ispunili skalu SPANE (Scale of positive and negative experiences, hr. Skala pozitivnih i
negativnih iskustava). Na temelju dvanaest čestica SPANE-a i triju izvedenih veličina dobiveno
je petnaest istoimenih varijabli. Pri statističkoj je analizi korištena aritmetička sredina zbroja pojedinačnih
rezultata i Studentov t-test. Rezultati su pokazali da se vježbanjem tai chi chuana značajno
povećavaju pozitivne emocije eksperimentalne grupe unutar nje same i u odnosu na kontrolnu
te se smanjuju određene negativne emocije. Na temelju dobivenih rezultata zaključeno je
da vježbanje tai chi chuana može značajno povećati učestalost pozitivnih emocija, reducirati one
negativne te homogenizirati razred u okviru odgojno-obrazovnog procesa.
Socijalna kognicija uključuje procese obrade socijalnih signala i spoznaju o ljudima kao o društvenim bićima (spoznaja o njihovim osjećajima, namjerama i motivaciji, znanjima i vjerovanjima). ...Općenito, ona se odnosi na sve kognitivne procese koji su aktivni u opažanju ponašanja i zaključivanju o mentalnim stanjima drugih ljudi. Odstupanja u razvoju socijalne kognicije mogu se prepoznati već u dojenačkoj dobi. U ovom radu prikazana su obilježja socijalne kognicije u tri različita tipa teškoća. Skupine djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA-om), posebnim jezičnim teškoćama (PJT-om) i intelektualnim teškoćama pokazuju odstupanja u socijalnoj kogniciji, no njihova se obilježja socijalne kognicije razlikuju. U ranom razdoblju dok djeca još nemaju dijagnozu, moguće su teškoće u razlikovanju ovih poremećaja zbog sličnih obilježja. Poznavanjem razlika koje djeca pokazuju u razvoju socijalne kognicije, olakšana je i rana dijagnostika te diferencijalna dijagnostika između navedenih skupina. Budući da su obilježja socijalne kognicije povezana s usvajanjem jezika i komunikacije, poznavanjem obilježja socijalne kognicije u ove tri dijagnostičke skupine logopedi će moći osmisliti i provoditi primjerene oblike podrške.
Social cognition includes processing of social signals and understanding people as social beings (their feelings, intentions and motivation, knowledge and beliefs). In general, social cognition can be said to include all cognitive processes that involve other people. Deviations in the development of social cognition can already be recognized in infants. This paper describes the features of social cognition in three different types of childhood difficulty. Although groups with Autism Spectrum Disorder (ASD), specific language impairment (SLI) and intellectual disabilities all demonstrate deviations in social cognition, the features of social cognition are different in each group. At an early age, when most children still do not have a firm diagnosis, it can be hard to differentiate between these disorders because of their similar features. With an awareness of the differences children in these groups demonstrate in the development of social cognition, the early diagnostic procedure is easier and diagnostic procedures between groups can be differentiated. Because the features of social cognition are associated with language acquisition and communication, knowledge of the characteristics of social cognition in these three diagnostic groups will also help speech and language pathologists to implement appropriate support.
Andy Clark poznat je po svojoj tvrdnji kako su ljudi pod određenim okolnostima sposobni prenijeti dio svojih kognitivnih funkcija u okoliš. Tu je tezu nazvao teorijom proširenog uma. Nakon njenog ...prvog pojavljivanja u članku koji je Clark u koautorstvu s D. Chalmersom napisao godine 1998. ona je postala predmetom široke rasprave , no konzenzus je postignut oko ideje da okoliš služi ako ne u potpunosti kao direktan dio kognitivnog procesa, onda kao važan potporanj mišljenju. Moje se istraživanje sužava na ulogu slike u religijskoj kogniciji. Cilj mi je usporediti dva religijska sustava, onaj drevne rimske religije i suvremenog brazilskog Candomblea, koji su udaljeni u vremenu i prostoru, ali povezani Whitehouseovom konceptualizacijom imagističkog modaliteta religioznosti. Pobliže ću analizirati koncept (ikonografske) pogreške kroz prizmu kognitivne znanosti, te u svjetlu koncepta slike kao dijela sustava religijske kognicije pokušati ponuditi drugačiji pogled.
Iako su psihijatrijski poremećaji karakterizirani
emocionalnim poremećajima, često se susreće i
kognitivna disfunkcija. Istraživanja pokazuju da tjelesna
aktivnost i vježbanje utječu na kogniciju kod ...mnogih
psihijatrijskih poremećaja. Dokazi ukazuju na važnu
ulogu vježbanja u spašavanju i usporavanju opadanja
kognitivnih funkcija vezanih uz dob kod dementnih
bolesti. Istraživanja također pokazuju da tjelesna
aktivnost i vježbanje mogu biti korisni u poboljšavanju
kognitivnih sposobnosti kod shizofrenije, depresije i
drugih psihičkih poremećaja. Za mnoge pacijente, dugo
razdoblje tjelesne neaktivnosti i nazadovanja je često i
prethodilo liječenju. Stoga bi tjelesna aktivnost i
vježbanje trebali pratiti postupno povećanje razine
intenziteta i istovremeno predstavljati zanimljive i
poticajne oblike aktivnosti.
Novi mediji su otvorili nove mogućnosti u području obrazovanja, koje počivaju na inherentnim karakteristikama novih medija poput interaktivnosti i nelinearne naracije. Koncept društvenih “web 2.0” ...medija je omogućio korisnicima web-stranica da se od običnih korisnika transformiraju u kreatore informacija. Međutim, prijašnje studije su sugerirale da web 2.0 mediji nisu dovoljno integrirani u obrazovanje zbog nedostatka modeliranja za takvu integraciju i nedostatka opisa najboljih praksi integriranja. Kako bi pružili jedan takav model i slučaj studija integracije web 2.0 medija u obrazovanju, mi smo adaptirali model informacijskog ponašanja za dizajniranje aktivnosti učenja na jednom kolegiju na našem sveučilištu. Naša pretpostavka je bila da povezivanje kulture participacije u web 2.0 medijima s konceptima distribuirane kognicije i kreativnosti može biti efikasan način da se dizajniraju ambijenti učenja koji podržavaju kreativnost. Studij slučaja je potvrdio da korištenje web 2.0 alata može podržavati kreativnost u učenju. Međutim, nije dovoljno samo uposliti web 2.0 alate budući da stupanj kreativnosti ovisi o načinima kako se ti alati koriste. Ako interaktivnost medija nije u potpunosti iskorištena, i ako se umjesto toga alati koriste za jednosmjernu komunikaciju, mala je šansa da će takvi mediji stvoriti prostor za distribuiranu kreativnost.
S. Cartwright-Huttom i A. Wells 1997. godine objavili su Meta-Cognition Questionnaire, koji sadrži 65 čestica sa skalama za odgovaranje Likertova tipa. Prema rezultatima autora, upitnik mjeri pet ...empirijski odvojenih kategorija vjerovanja i procesa usmjerenih na vlastite misli, tj. metakogniciju. Tih pet kategorija su: pozitivna
vjerovanja o zabrinutosti, negativna vjerovanja o nekontroliranosti misli i s tim vezane opasnosti, kognitivna sigurnost, negativna vjerovanja o mislima općenito, uključujući praznovjerje, kaznu i odgovornost, kognitivna osviještenost. Preveden na hrvatski
primijenjen je na studentima (N = 163) svih pet godišta studija psihologije u Osijeku. Po prosječnom rezultatu u ovom upitniku 1. i 2. godina studija se ne razlikuju, ali se 1. godina razlikuje i od 3. i od 4. i od 5. godine (prosječni rezultati rastu s godištima studija). Na našim rezultatima dobili smo šest faktora koji su po sadržaju vrlo slični
originalnim kategorijama. Rezultati studenata elektrotehničkog studija u Osijeku uklapaju su u opću sliku dobivenu na studentima psihologije. Razlikovanje rezultata u Upitniku metakognicije u prvim godinama studija od kasnijih može imati važnih praktičnih reperkusija u pomaganju studentima pri svladavanju teškoća u studiju.
PDF
