U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
Razumijevanje apstraktnih pojmova predstavlja važan izazov za teorijski okvir utemeljene kognicije. Jedna je mogućnost da se apstraktni pojmovi utemeljuju u afektivnim stanjima. U ovome smo radu ...ispitali hipotezu povezuje li se apstraktni matematički pojam parnosti broja (par – nepar) s pozitivnim i negativnim afektivnim tonom koji je indirektno naznačen predznakom plus i minus. U prvome su eksperimentu ispitanici odgovarali na pitanje je li prezentirani broj paran ili neparan. Kao podražaji prezentirani su cijeli brojevi u rasponu od -9 do 9 bez -5, 0 i 5. Rezultati su pokazali dvosmjernu interakciju između predznaka i parnosti jer su ispitanici bili efikasniji u obradi pozitivnih nego u obradi negativnih parnih brojeva. Također, bili su efikasniji u obradi negativnih nego u obradi pozitivnih neparnih brojeva. U drugome su eksperimentu ispitanici odgovarali na pitanje je li prezentirani broj numerički veći ili manji od 5, pri čemu su trebali ignorirati predznak. Prezentirani su isti podražaji kao i u prvome eksperimentu. Dobivena je složenija trosmjerna interakcija u kojoj su ispitanici bili efikasniji u obradi pozitivnih nego u obradi negativnih parnih brojeva, kao i u prvome eksperimentu, ali taj se efekt pojavio samo za brojeve veće od 5. Rezultati su interpretirani u okviru teorije o korespondenciji polariteta i teorije centralnoga afektivnog utemeljenja.
Teorija uma je sposobnost pripisivanja mentalnih stanja drugima. Do prije otprilike 20 godina empirijska istraživanja upućivala su na to da je teorija uma kognitivno zahtjevna sposobnost koja se ...razvija oko četvrte godine života. Međutim, sve veći broj istraživanja koja koriste zadatke koji ne zahtijevaju verbalne odgovore upućuje na to da sposobnost koja nalikuje na teoriju uma postoji i izvan kognitivne kontrole te da je pokazuju već i djeca stara devet mjeseci. Ovaj pregledni rad predstavit će tri glavna tipa teorija koje pokušavaju objasniti te novije empirijske rezultate i raspraviti o njima. Nadalje, u radu će biti istaknuti empirijski nalazi koji idu u prilog svakoj od tih teorija ili je opovrgavaju. Iako postoje prijedlozi za kritične eksperimente koji bi trebali moći napraviti razliku između teorija, trenutačno ti prijedlozi još nisu dovoljno korisni za te svrhe jer se podatci koji bi se mogli dobiti takvim eksperimentima mogu u različitim teorijama različito interpretirati. Stoga je važno da se budući rad o teoriji uma fokusira na uklanjanje dvosmislenosti u predviđanjima i interpretacijama svake od teorija.
Theory of Mind is the ability to attribute mental states to others. Until around 20 years ago most evidence pointed to Theory of Mind being a cognitively demanding skill that likely develops at around 4 years of age. However, there is a growing body of literature based on experiments that do not rely on verbal measures that suggests that Theory of Mind-like abilities may occur outside of cognitive control and in infants as young as 9 months. This review discusses the three main types of account that have been proposed as explanations of these new results. Furthermore, it highlights the evidence supporting and contrasting each type of account. There is currently no single account that provides an uncontested explanation of all current data, however, one of the reasons for this is that there is a degree of ambiguity in the predictions and interpretations of each of the accounts making it challenging for any set of experiments to refute an account. Consequently, the future of research on Theory of Mind appears to rely on these accounts producing less ambiguous predictions that cannot be insulated from refutation.
U svijetu preplavljenome informacijama naša je sposobnost racionalnoga razmišljanja često na kušnji. U ovome radu donosimo teorijski i istraživački pregled literature koja pojašnjava kada nam i zašto ...uvjerenja ponekad divergiraju od empirijski provjerenih spoznaja i činjenica, posebno u kontekstu svjetonazorske polarizacije. Polazeći od okvira dvoprocesnih teorija za razumijevanje individualnih razlika u racionalnosti, razmatramo dvije teze o ulozi analitičkoga rezoniranja u (ne)prihvaćanju epistemički utemeljenih dokaza i činjenica podložnih svjetonazorskoj polarizaciji. Dosadašnji nalazi pružaju složenu sliku te ostavljaju prostor različitim teorijskim interpretacijama, ukazujući na nužnost sveobuhvatnoga međudisciplinarnog pristupa u svrhu daljnjega produbljivanja područja.
In a world inundated with information our capacity for rational thinking is often put to the test. In this paper we give a theoretical and empirical review of the literature explaining when and why our beliefs diverge from empirically founded knowledge and facts, especially in the context of ideological polarization. Two key perspectives are presented that reveal the reasons for our deviation from epistemic accuracy, i.e., bounded rationality and expressive rationality. Starting from the framework of dual-process theories for understanding individual differences in rationality, we consider two theses regarding the role of analytical reasoning in the (non)acceptance of epistemically founded evidence and facts subject to ideological polarization. Different interpretations of scientific facts and related evidence form the basis for making social policies and decisions and carry profound consequences for the daily life of individuals and society at large. The complexity of the relationship between analytical thinking and ideological polarization highlights the necessity for a comprehensive interdisciplinary approach to furthering advancement in this field.
U psiholingvistici i kognitivnoj lingvistici mehanizmi obrade dvosmislenih jezičnih konstrukcija privlače pažnju jer njihovo razumijevanje može mnogo toga reći o fundamentalnim procesima ...razumijevanja jezika – povezivanju pojmova u jednu koherentnu reprezentaciju. U širokome spektru istraživanja o temi kognitivne obrade ovaj se rad fokusira na jednu vrstu dvosmislenosti za koju su različita istraživanja u različitim jezicima utvrdila kontradiktorne principe obrade: na sintaktičku dvosmislenost odnosne rečenice, do danas uvjerljivo najčešću i najkontroverzniju rečeničnu konstrukciju za istraživanje jezične obrade. Tekst nudi pregled empirijskih nalaza, hipoteza i implikacija za šire modele kognitivne obrade, uključujući njihove kontradiktornosti i metodološka pitanja koja zavređuju daljnje ispitivanje. Zaključna razmatranja sumiraju nalaze, nedostatke i nužne pravce za buduća istraživanja.
In psycholinguistics and cognitive linguistics, mechanisms of processing ambiguous linguistic constructions have attracted great attention, since their understanding can tell us a lot about the fundamental processes of language comprehension — attaching concepts into single coherent representations. From the wide area of research on the topic of cognitive processing, this paper focuses on one type of ambiguity for which contradictory principles of processing have been established in different languages: the syntactic ambiguity of the relative clause, the most common and the most controversial sentence construction in research on language processing to date. The text offers an overview of empirical findings, hypotheses, and implications for wider models of cognitive processing, including their contradictions and methodological questions deserving further consideration. The concluding remarks sum up the findings, drawbacks and needed directions of future research.
Razumijevanje apstraktnih pojmova predstavlja važan izazov za teorijski okvir utemeljene kognicije. Jedna je mogućnost da se apstraktni pojmovi utemeljuju u afektivnim stanjima. U ovome smo radu ...ispitali hipotezu povezuje li se apstraktni matematički pojam parnosti broja (par – nepar) s pozitivnim i negativnim afektivnim tonom koji je indirektno naznačen predznakom plus i minus. U prvome su eksperimentu ispitanici odgovarali na pitanje je li prezentirani broj paran ili neparan. Kao podražaji prezentirani su cijeli brojevi u rasponu od -9 do 9 bez -5, 0 i 5. Rezultati su pokazali dvosmjernu interakciju između predznaka i parnosti jer su ispitanici bili efikasniji u obradi pozitivnih nego u obradi negativnih parnih brojeva. Također, bili su efikasniji u obradi negativnih nego u obradi pozitivnih neparnih brojeva. U drugome su eksperimentu ispitanici odgovarali na pitanje je li prezentirani broj numerički veći ili manji od 5, pri čemu su trebali ignorirati predznak. Prezentirani su isti podražaji kao i u prvome eksperimentu. Dobivena je složenija trosmjerna interakcija u kojoj su ispitanici bili efikasniji u obradi pozitivnih nego u obradi negativnih parnih brojeva, kao i u prvome eksperimentu, ali taj se efekt pojavio samo za brojeve veće od 5. Rezultati su interpretirani u okviru teorije o korespondenciji polariteta i teorije centralnoga afektivnog utemeljenja.
Comprehension of abstract concepts presents an important challenge for a theoretical framework of grounded cognition. One possibility is that abstract concepts are grounded in affective states. In this work, we examined the hypothesis that abstract mathematical concept of parity (even-odd) is associated with positive and negative hedonic tone. In the first experiment, participants performed parity judgment task. Stimuli were whole numbers in the range between -9 to 9 excluding -5, 0 and 5. Results showed two-way interaction between sign and parity because participants were more efficient with positive than negative even numbers. They were also more efficient with negative than positive odd numbers. In the second experiment, participants were asked to judge whether the presented number is numerically greater or smaller than 5 while they should ignore the sign. The stimuli were the same as in the first experiment. Results showed more complex three-way interaction where participants were more efficient with positive than negative even numbers, as in the first experiment, but this result was restricted to numbers greater than 5. Results are discussed in the context of the theory of polarity correspondence and the theory of affective grounding.
Jedno je od glavnih istraživačkih područja u socijalnoj kogniciji životinja kooperativno rješavanje problema, tj. kognicija kod meðusobne suradnje životinja. Smatra se da je socijalna kognicija ...evoluirala zbog zahtjeva koje donosi život u grupama i često se drži adaptacijom za takav život. Analiza socijalnoga učenja, drugoga istraživačkog područja unutar socijalne kognicije, pokazala je da je ta pretpostavka u literaturi prouzročila dva problema. Prvo, postoji pristranost prema testiranju socijalnih vrsta, i drugo, postoji a priori pretpostavka da je socijalno učenje kvalitativno drugačije od individualnoga. Ta dva problema nisu nužno ograničena na socijalno učenje, nego mogu biti prisutna i u drugim poljima unutar istraživanja socijalne kognicije. Primjena slične analize na kooperativno rješavanje problema ukazuje da i u tome području postoje oba problema. Prvo, empirijska se istraživanja provode ponajprije na vrstama koje su socijalne i na onima koje pokazuju kooperativna ponašanja u divljini. Drugo, pretpostavka da se kooperativno rješavanje problema temelji na specifično socijalnim kognitivnim sposobnostima implicirana je u velikome dijelu literature. Moguće je da je to rezultat miješanja različitih komponenti unutar kognitivnoga procesa: koja je informacija potrebna za uspješnu kooperaciju i kako se ta informacija stječe. Dok prva komponenta mora uključivati informaciju o drugome pojedincu, ne postoji indikacija da se druga komponenta mora razlikovati od već poznatih, općenamjenskih mehanizama. Ta dva problema sprečavaju sistematsko ispitivanje razlika izmeðu vrsta i ometaju istraživanje evolucije kooperativnoga rješavanja problema.
Oštećenja kognitivnih funkcija vrlo su česta nuspojava citotoksične terapije tijekom liječenja zloćudnih bolesti. Često ostaju neprepoznata zbog multifaktorijalne kompleksne etiologije i poteškoća ...pri mjerenju i objektivizaciji. U radu prikazujemo dijagnostičke mogućnosti procjene pojedinih kognitivnih disfunkcija, vrste kognitivnih poremećaja u tijeku liječenja zloćudnih bolesti i mogućnosti utjecaja na poboljšanje ovog važnog dijela kvalitete života oboljelih.
PDF
