Assessing the thermo-tolerance potentials of five commercial layer chicken genotypes under long-term heat stress environment as measured by their performance traits This study was conducted to test ...the thermo-tolerance ability of five commercial chicken genotypes (Lohmann Brown, LB; Lohmann White, LW; New Hampshire, NH ; White Leghorn selected for low feed expenditure, WL-FE and White Leghorn with sex-linked dwarf gene, WL-dw) under long-term heat exposure. Two-hundred forty female chickens were assigned to a completely randomized design in a 5 × 2 factorial arrangements (five genetic groups and two ambient temperatures thermo-neutral, 18-20 °C; heat stress, 30-32 °C). Individual eggs were collected on daily basis while egg weight and feed intake were determined on individual and group basis at 28-days intervals, respectively. Shell quality traits were determined at 25, 40 and 56 weeks age. No Genotype × ambient temperature interactions were found except for body weight and egg deformation. Chickens at thermo-neutral temperature produced significantly heavier eggs than those of heat-exposed (60 g vs. 54 g). Hen-housed egg production of chickens in thermo-neutral temperature was significantly higher than those of heat-stressed (76.8 % vs. 66.2 %). Daily egg mass production at thermo-neutral and heat stressed chickens was 46 g and 35.8 g, respectively. Feed consumption in heat-stressed and thermo-neutral chickens was 109 and 80.8 g, respectively. Shell thickness, breaking strength and Haugh unit values were significantly reduced in heat-stressed chickens. Among heat-exposed chickens, the NH had the highest body weight while the LW produced 10 % more eggs than the group average. The heat-induced effect on shell quality traits was lowest in LW chickens. The results indicated that the magnitude of heat stress was breed dependent in which the LB showed poor adaptability to heat stress while both NH and LW genotypes demonstrated better thermo-tolerance ability.
Gallibacterium anatis jedan je od najčešćih uzročnika infekcije gornjih dišnih puteva i donjega reproduktivnog sustava kokoši. Premda je dio fiziološke mikroflore, u nepovoljnim uvjetima može ...uzrokovati infekciju te posljedično smanjenje proizvodnje i porast mortaliteta. Klinička slika i patomorfološke promjene vrlo su nespecifične, što otežava postavljanje etiološke dijagnoze. Najčešće uzrokuje probleme na farmama kokoši nesilica, iako je dokazan i na roditeljskim farmama te farmama tovnih pilića. Infekcija bakterijom G. anatis potencijalna je opasnost za peradarsku industriju zbog velikih ekonomskih gubitaka koje može uzrokovati u kratkom razdoblju. S obzirom na to da se radi o oportunističkom patogenu, za kontrolu bolesti najvažnija je primjena biosigurnosnih mjera te načela svi unutra – svi van. Zbog vrlo brzog razvoja rezistencije na antimikrobne pripravke, u slučaju infekcije preporučuje se primjena cjepiva te prilagodba programa imunoprofilakse svakoj pojedinoj farmi.
Tekuti na farmama peradi uzrokuju znatne gubitke u proizvodnji. Najučestalija je tekut (Deramanyssus gallinae), koja uzrokuje dermatitis, iritaciju, anemiju, pad nesivosti, ali i uginuće. Za ...suzbijanje su najčešće korišteni kemijski pripravci koji su zbog razvoja rezistencije i rezidua u proizvodima izašli iz upotrebe. Zbog visoke invadiranosti za suzbijanje tekuti na farmama upotrebljavaju se različiti pripravci temeljeni na eteričnim uljima, silikatnim mineralnim pripravcima i sl., često nedovoljno učinkoviti. U ovom istraživanju praćena je učinkovitost novijeg pripravka fluralanera u jatu kokoši nesilica lake pasmine. Pripravak je primijenjen prema uputama proizvođača u dozi 0,5 mg po kilogramu putem vode za piće, dvokratno s razmakom od sedam dana. Praćena je invadiranost jata zamkama prije i nakon terapije, kao i nesivost kokoši. Rezultati pokazuju znatan pad broja tekuti u zamkama do devet dana nakon terapije te nestanak tekuti u objektu. Nesivost jata na farmi uspoređena je s prethodnim jatom, a rezultati pokazuju znatno višu nesivost u korist tretiranog jata. Potrebno je analizirati i hematološke parametre kako bi se utvrdio učinak pripravka na brzinu uspostave fiziološkog stanja organizma.
Cilj ovog rada bio je istražiti promjene temperature površine kljuna u kokoši nesilica uzrokovane stresom zbog straha pri testu tonične imobilnosti. Mjerenja su obavljena infracrvenom termografi-jom. ...Istraženo je i razlikuje li se temperatura kljuna u smeđe i bijele linije. Uključeno je 89 kokoši obiju linija: 45 jedinki pasmine White Leghorn i 44 smeđe jedinke pasmine Hy-Line. Temperatura kljuna mjerena je infracrvenom termografijom neposredno prije te poslije testa tonične imobilnosti. Prosječna temperatura dobivena je mjerenjem gornjeg i donjeg dijela kljuna. Temperatura kljuna prije testa tonične imobilnosti bila je znakovito viša nego poslije testa tonične imobilnosti. Jedinke s kraćom toničnom imobilnošću imale su nižu temperaturu kljuna od ptica u kojih je tonična imo-bilnost dulje trajala. Interakcija podražajnog učinka (prije i poslije tonične imobilnosti) i vrijeme tonične imobilnosti bili su znakoviti. Temperatura gornjeg i donjeg dijela kljuna znakovito je snižena (P < 0,001) kao odgovor na test tonične imobilnosti u jedinki u kojih je test kraće trajao. Smeđe jedinke imale su višu temperaturu donjeg dijela kljuna u usporedbi s jedinkama bijele linije. Na temelju ovih rezultata, u kokoši u kojih je učinjen test tonične imobilnosti došlo je do promjene temperature površine kljuna koja je izmjerena termografijom. Infracrvena termografija mogla bi se stoga upotrijebiti kao neinvazivna metoda procjene temperaturnih promjena koje prate odgovor na stres. Navedeno bi moglo unaprijediti mogućnost procjene kokoši koje su izložene potencijalno stresnim uvjetima.
Cilj ovoga rada bio je istražiti utjecaj esencijalnog ulja čajevca (Melaleuca alternifolia) u prehrani kokoši nesilica na proizvodnju jaja, antioksidacijsku aktivnost te kao mogući lijek za ...kokcidiozu. Ukupno 360 kokoši nesilica Lohmann Brown u dobi od 54 tjedna podijeljeno je u tri različite skupine s obzirom na prehranu. Skupina T1 nije dobivala ulje čajevca, skupina T2 dobivala je 40 mg/kg, a skupina T3 80 mg/kg esencijalnog ulja čajevca. Svaka je skupina bila podijeljena u četiri podskupine po 30 kokoši. Pokus je trajao 56 dana (od 55. do 62. tjedna starosti kokoši). Tih je 56 dana podijeljeno u dva razdoblja od 28 dana: prvo razdoblje (55. do 58. tjedan starosti kokoši) i drugo razdoblje (59. do 62. tjedan starosti kokoši). Ustanovljen je krvni oksidacijski status kokoši, uključujući glutation-peroksidazu (GSHPx), aktivnost superoksid-dismutaze (SOD) i koncentraciju malondialdehida (MDA) te antikokcidijalni učinak čajevca na parazit Eimeria spp. u usporedbi s kontrolnom skupinom koja nije dobivala ulje čajevca. U skupinama koje su dobivale esencijalno ulje čajevca dnevna proizvodnja jaja znakovito je povećana (P < 0,05). Dodatak ulja čajevca kao prirodnog kokcidiostatika u skupinama T2 i T3 pokazao je statistički znakovit porast (P < 0,05) aktivnosti SOD-a i GSHPx u usporedbi s kontrolnom skupinom T1, dok u koncentraciji MDA-a nisu uočene znakovite promjene (P > 0,05). Antikokcidijalna aktivnost esencijalnog ulja čajevca utjecala je na znakovito smanjenje (P < 0,05) broja oocista Eimeria spp. po kokoši. Na temelju rezultata ovoga istraživanja može se zaključiti da je dodatak esencijalnog ulja čajevca povećao dnevnu proizvodnju jaja i smanjio formiranje oocista, stoga se ono može upotrijebiti kao profilaktički dodatak prehrani kokoši nesilica. Također se pokazalo da je ulje čajevca važno u aktivaciji antioksidacijskog zaštitnog sustava u kokoši.
Cilj ovog istraživanja bio je predstaviti proizvodne pokazatelje i neke biokemijske parametre u krvi kokoši nesilica hranjenih smjesama s različitim razinama luteina. Istraživanje je provedeno na ...ukupno 291 nesilici Tetra SL hibrida, podijeljenih u 3 skupine (O0 s 0 mg/kg dodanog luteina, O200 s 200 mg/kg dodanoga luteina i O400 s 400 mg/kg dodanoga luteina), a trajalo je 5 tjedana. U O0 skupini bilo je 93 kokoši, a u eksperimetnalnim skupinama 98, odnosno 100 kokoši. Najveća proizvodnja jaja i najpovoljniji utrošak hrane po jajetu zabilježeni su u O400 skupini, s ukupno proizvedenih 3367 komada jaja i utrošenih 128,60 g hrane. Najbolji intenzitet nesivosti (96,68%) i broj jaja po nesilici (34,19), ali i najveća konzumacija hrane po danu (129,01 g), zabilježeni su u O200 skupini. Lutein dodan u smjese za nesilice nije značajno utjecao na vrijednosti biokemijskih parametara u krvi (P>0,05). Može se primijetiti povećanje sadržaja ukupnoga (CHOL) i HDL kolesterola te smanjenje sadržaja proteina (PROT) i albumina (ALB) u pokusnim skupinama. Sadržaj glukoze (GUK) i ureje bio je ujednačen između pokusnih skupina, dok je najveći sadržaj triglicerida (TGC) izmjeren u O200 skupini. Može se zaključiti da dodatak različitih razina luteina u smjese za nesilice nije negativno djelovao na proizvodne pokazatelje i biokemijske pokazatelje u krvi nesilica.
Istraživana je kvaliteta pilećih trupova i mesa od po 18 pilića hrvatske autohtone pasmine hrvatica (dudica) porijeklom iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Pilići iz ekološke skupine hranjeni su ...prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N. 13/02). Obje analizirane skupine pilića tovljene su tijekom 98 dana. Prosječna završna tjelesna masa pilića iz ekološkoga tova bila je 0,769 ± 0,06 kg, a iz konvencionalnoga tova 0,883 ± 0,14 kg, dok je prosječna masa obrađenih pilećih trupova bila 0,528 ± 0,05 kg (ekološka skupina) i 0,605 ± 0,10 kg (konvencionalna skupina). Trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05) veći udio prsa (17,94 %) u odnosu na trupove pilića iz konvencionalnoga tova (16,94 %), dok u pogledu udjela drugih dijelova u trupu, nisu utvrđene značajne razlike (p<0,05), između analiziranih skupina pilića. Prsa i nadbataci pilića iz ekološkoga tova imali su značajno manji udjel kože, dok u pogledu udjela mišićnog tkiva i kostiju u navedenim dijelovima, nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Meso pilića iz ekološkoga tova, u odnosu na ono pilića iz konvencionalnoga tova, imalo je značajno višu (p<0,05) pH1 vrijednost (6,46 : 6,24), i vrlo značajno nižu (p<0,01) L* vrijednost (62,06 : 63,87), višu a* vrijednost (12,01 : 9,79), višu b* vrijednost (19,64 : 17,14), manje vode (74,51 % : 74,97 %), više sirovih bjelančevina (24,32 % : 23,42 %), manje masti (0,79 % : 1,37 %) i manje pepela (1,16 % : 1,19 %).
PDF
