Uredba
(EZ) br. 864/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o pravu
koje se primjenjuje na izvanugovorne obveze (Uredba Rim II) sadržava pravila o
mjerodavnom pravu za izvanugovorne ...obveze i jedan je od najvažnijih izvora
europskoga međunarodnog privatnog prava. Zbog nemogućnosti pronalaska
kompromisa u vezi s odgovarajućom poveznicom za povrede prava osobnosti u
zakonodavnom postupku donošenja Uredbe Rim II europski zakonodavac odlučio je
isključiti povrede prava osobnosti iz polja primjene Uredbe Rim II. Budući da
to pitanje nije uređeno relevantnim izvorom europskoga međunarodnog privatnog
prava, sudovi svake države članice EU-a primjenjuju nacionalna kolizijska
pravila. U Republici Hrvatskoj krajem 2017. godine donesen je novi Zakon o
međunarodnom privatnom pravu koji je na snagu stupio u siječnju 2019. godine.
Hrvatski je zakonodavac u novom Zakonu odlučio proširiti primjenu Uredbe Rim II
i na ona pitanja koja su isključena iz njezina polja primjene, što za
posljedicu ima činjenicu da će se na hrvatskim sudovima pravo mjerodavno za
povrede prava osobnosti određivati prema općoj odredbi Uredbe Rim II koja se
temelji na poveznici mjesta nastanka izravne štete. Iz navedenoga razvidan je
utjecaj europskoga prava na hrvatsko međunarodno privatno pravo, ne samo u
slučajevima koji ulaze u polje primjene izvora europskoga međunarodnog
privatnog prava nego i u slučajevima koji samim tim izvorima nisu pokriveni.
Cilj je ovoga rada ispitati je li pristup prihvaćen u novom Zakonu o
međunarodnom privatnom pravu najbolji izbor za slučajeve povrede prava
osobnosti, posebice imajući u vidu polemike koje su se vodile oko adekvatnosti
poveznice mjesta nastanka štete za predmete povrede prava osobnosti tijekom
zakonodavnog postupka donošenja Uredbe Rim II.
Regulation (EC) No 864/2007 of the European
Parliament and of the Council of 11 July 2007 on the law applicable to
non-contractual obligations (Rome II Regulation), containing rules on
applicable law for non-contractual obligations, is one of the most important
sources of European private international law. Due to the inability of finding
a compromise on the appropriate connecting factor for personality rights
violations in the legislative procedure of enacting the Rome II Regulation, the
European legislator decided to exclude violations of personality rights from
the Rome II Regulation ambit. Since this issue is not governed by a relevant EU
private international law source, courts of each EU Member State apply national
conflict of laws rules. At the end of 2017, the new Private International Law
Act was enacted in the Republic of Croatia and entered into force in January
2019. In the new PIL Act, the Croatian legislator decided to extend the
application of the Rome II Regulation even to those issues which are excluded
from its scope of application. The consequence of this approach is the fact
that the law applicable to personality rights violations before Croatian courts
will be determined based on Rome II general rule, i.e. the place of occurrence
of the direct damage as a connecting factor. The latter demonstrates the
influence of European law on Croatian private international law, not only in
cases covered by the EU private international law sources, but also those
falling outside of their scope. The aim of this paper is to analyze whether the
approach accepted in the new PIL Act is the most appropriate one for violations
of personality rights, particularly considering the controversy regarding the
appropriateness of the place of occurrence of damage as the connecting factor
during Rome II legislative procedure.
U članku se analizira moguće uređenje ugovora o nasljeđivanju s međunarodnim obilježjem prema trenutačnom ukrajinskom Zakonu o međunarodnom privatnom pravu u kojemu, međutim, nisu sadržana posebna ...pravila koja bi se primjenjivala na navedeni slučaj. S obzirom na to da Uredba (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju i ovrsi odluka i prihvaćanju i ovrsi javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (Uredba o nasljeđivanju) sadržava posebna kolizijska pravila primjenjiva na nasljednopravne ugovore, u radu se iznosi i procjena mogućnosti preuzimanja pravila iz Uredbe o nasljeđivanju te u njoj zastupljenih pristupa na ugovor o nasljeđivanju koji je priznat u ukrajinskom pravu. U vezi s time je posebno analizirana pravna priroda nasljednopravnih ugovora i kolizijskih pravila prema Uredbi o nasljeđivanju. Konačno se zaključuje da bi većinu pravila Uredbe o nasljeđivanju u vezi s nasljednopravnim ugovorima trebalo preuzeti i u ukrajinsko zakonodavstvo.
U radu se analizira praksa hrvatskih sudova o primjeni Haške konvencije o pravu mjerodavnom za prometne nezgode na cestama iz 1971. U relativno recentnoj sudskoj praksi Vrhovnog suda opće kolizijsko ...pravilo za izvanugovornu odgovornost za štetu primjenjuje se umjesto Kon- vencije. Riječ je o presudama iz 2009. i 2013. godine koje ukazuju na to da čak i nakon 40 godi- na primjene postoji problem pri osnovnom razumijevanju izvora međunarodnog privatnog prava. Ipak, postoji niz odluka u kojima je Haška konvencije iz 1971 primijenjena. U toj praksi često su prisutna slična pravna pitanja. Većina njih se odnosi na primjenu članka 8. Konvencije koji uređuje polje primjene mjerodavnog prava ili na primjenu članka 4. Konvencije koji prop- isuje iznimku od glavnog pravila iz članka 3. Konvencije kojim se propisuje primjena lex loci delicti commissi. Problematična praksa odnosi se na primjenu iznimke iz članka 4. Konvencije. S druge strane, odluke u kojima se primjenjuje članak 8. Konvencije ukazuju na to da su hr- vatski sudovi prepoznali ideju iza te odredbe kako je objašnjena u Essén izvješću, a to je vrlo široko polje primjene mjerodavnog prava na koje upućuje Konvencije.
U radu se prvenstveno obrađuju osobitosti određivanja mjerodavnog materijalnog prava, a ne i pitanja međunarodne nadležnosti.
U prvom dijelu rada govori se o praktičnoj potrebi za kolizijsko pravnom ...regulativom s posebnim osvrtom na osobitosti internetskog poslovanja i trgovine.
U drugom dijelu rada daje se pregled normativne kolizijsko pravne zaštite potrošača na razini nacionalnih zakona, potom na međunarodnoj razini.
U posljednjem dijelu rada autori govore o Hrvatskom pravnom sustavu. Daje se kraći pregled nacionalnih materijalno pravnih rješenja te se govori o nedostatnosti postojećih kolizijskih pravila i perspektivama njihovih razvoja. Autori se posebno referiraju na trendove EU te uspješnuaplikaciju pravne stečevine u Hrvatsko kolizijsko pravo.
Autor razmatra položaj kolizijskih pravila i primjenu stranog prava u sudskom postupku. Analizira četiri pravna sustava: njemački, francuski, engleski i hrvatski. Kod svake od navedenih jurisdikcija ...autor odgovara na četiri pitanja: i) primjenjuje li sud strano pravo po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, odnosno smatraju li se kolizijska pravila domaćeg prava prisilnim propisima ili ne; ii) utvrđuje li sadržaj stranog prava sud po službenoj dužnosti ili teret dokaza leži na stranci koja se na njegovu primjenu poziva; iii) koje će se pravo primijeniti u slučaju ako se ne može utvrditi sadržaj stranog prava; iv) mogu li se zbog neprimjene ili pogrešne primjene stranog prava ulagati pravni lijekovi
Analiza pokazuje da između razmatranih pravnih sustava postoje znatne razlike. Najvažnije nastaju u situacijama kada stranke nisu svjesne da mora primijeniti strano pravo, kad je strankama sadržaj stranog prava nepoznat ili kad ga nisu sposobne dokazati. Prema mišljenju autora razlike su posljedica različitih pravnih tradicija koje postoje između analiziranih pravnih sustava.
PDF
