Temeljem usporedbe izabranih dijelova Planina i Držićeve Tirene, u radu se ispituju aspekti književnog manirizma, koji, prema Pavličićevoj definiciji, presudno određuju tu pojavu: odnos književnog ...djela prema tradiciji, prema zbilji i prema samome sebi. Polazište rada je ambivalencija koju autori iskazuju u svom odnosu
prema izabranoj i označenoj književnoj tradiciji, a koja ih vodi, ili do raslojavanja na obilježenu i odsutnu, te neobilježenu i prisutnu tradiciju (Zoranić), ili do zbunjujuće pojave proturječnog vrednovanja izabrane tradicije, od apologije do njenog opovrgavanja u istom tekstu (Držić).
Ovaj se rad bavi kratkom pričom Isus Krist u Flandriji francuskog pisca Honorea de Balzaca. Priča je napisana 1831. godine i čini dio velikog romanesknog ciklusa Ljudska komedija koji se sastoji od ...devedesetak dovršenih naslova. Pristupajući priči kao autonomnoj i zaokruženoj cjelini, ali vodeći računa i o ostalim djelima iz spomenutog ciklusa, želi se ukazati na raskorak koji postoji između Balzacovih programatskih načela koja je iznio u predgovoru ciklusu napisanom 1842. godine i onoga što se može iščitati iz samih književnih djela. Balzacova je priča prožeta mnoštvom biblijskih motiva koje se može uočiti njezinim pomnim čitanjem. Stoga se, prateći Balzacovu podjelu na prvi i drugi dio, priču najprije raščlanjuje na manje cjeline kako bi se lakše i preglednije prikazalo utkanost biblijskih tekstova u njezinu strukturu. Zbog pojave Isusa Krista kao književnoga lika i velikog broja biblijskih referenci u ovom se radu također povlači paralela s jednim drugim djelom: romanom Braća Karamazovi, točnije s poemom o Velikom inkvizitoru ruskog pisca Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Naposljetku se rezultati provedenih analiza objedinjuju u zaključku o Balzacovom dosta osebujnom shvaćanju vlastitih religijskih stavova koji se ne mogu podvesti u vrlo jednoobrazne tvrdnje o katolicizmu i religiji iz spomenutog predgovora ciklusu.
Netom po završenoj gozbi na dan sv. Antuna Pustinjaka koji se 17. siječnja, dakle u vrijeme od poklada kako naglašava Sasin, slavi u Malom Stonu, nekoliko Vlaha s grajom ulazi u Ston. Zaustavljaju ih ...Frano vratar i Koško »glava od sodata«.
Ovim prizorom počinje Malahna komedija od pira Antuna Sasina, Dubrovčanina, pjesnika druge polovice 16. stoljeća, koji je veći dio svog života proživio u skučenoj stonskoj polugradskoj sredini. Aktualan i prigodan, dao je ovdje u nekoliko živih i realističkih slika isječak iz života Stona osamdesetih godina 16. stoljeća.
Autor u ovoj studiji rezimira rezultate svojih istraživanja i otkrićâ klasičnih latinskih i prvih talijanskih epova kao izvora i uzora Marulićeve "Judite", što je nedavno obznanio uz vlastito ...jubilarno izdanje (1521–2021) hrvatskoga nacionalnoga epa (Marulić 2021); potom donosi i najnovije, dosada posve nepoznate spoznaje glede Danteova utjecaja pri nastanku prvoga i šestoga pjevanja "Judite". Konkretno, Holofernova parada vojne sile i ljudske oholosti ("Judita" I) ima svoj književni predložak i sadržajni "contrapasso" u Danteovoj "Komediji" (Purg. XXIX: alegorijska procesija u paradiso terrestre), ali i u alegorijskoj Juditinoj procesiji poniznosti od Betulije do hrama u Jeruzalemu (Judita VI). Strukturalnu, pojmovnu i teorijsku potku svojega epa – borbu poniznosti protiv oholosti – Marulić također pronalazi kod Dantea, i to u njegovim teorijskim pjevanjima "Čistilišta" (Purg. X–XII).
