Namen prispevka je, da poišče in predstavi razločevalne lastnosti med posamostaljenjem oz. substantivizacijo, sprevrženjem oz. konverzijo in poenobesedenjem oz. univerbizacijo, tudi v razmerju do ...navadne izpeljave. Prispevek pojasnjuje, zakaj posamostaljenja ne moremo enačiti s poenobesedenjem, še manj s kanonično besedotvorno izpeljavo. V prispevku smo poskušali poiskati natančne in dovolj jasne oz. enoumne opredelitve naštetih pojmov, v nadaljevanju pa predstaviti zmožnosti posamostaljenja in zglede njegove rabe v sodobni slovenščini.
Ta članek skuša odgovoriti na vprašanje, kateri besedni vrsti pripisati izraze, pri katerih opažamo del kategorialnih lastnosti medmeta in del kategorialnih lastnosti členka. Izziv je torej ...besednovrstna določitev tistih besed, ki nimajo stavčnočlenskih ustreznikov in jih ni mogoče enoznačno uvrstiti niti med medmete niti med členke.
Članek skuša odgovoriti na tri sklope vprašanj. (1) Kaj je medmet, kakšne podvrste medme - tov poznamo in kako jih uslovariti v eSSKJ? (2) Kakšni so medmeti in v katerih segmentnih in nadsegmentnih ...lastnostih se razlikujejo od preostalega besedja? Kakšna sta njihova pregibnost in besedotvorje? (3) Kaj so medmeti po izvoru?
SSKJ predstavlja konceptualni in leksikografski zgled za razlagalni zgodovinski slovar knjižne slovenščine 16. stoletja (SSKJ16). V príspevku primerjam tradicijo pomenskih opisov leksikalnih enot ...(polnopomenske besedne vrste) po razlagalnih slovarjih slovenskega jezika od SSKJ (1970-091) do SSKJ16 (A-D, 2021). Poseben poudarek je namenjen slovarskemu prikazu in pomenskim enotam homografov (konverzne besede v razmerju do homonimov) in pridevnikov s supletivno osnovo.
Uloga šuma hrasta crnike nije primarno gospodarska, iako djelomično može biti (ogrjevno drvo, biomasa), ali danas u okolnostima klimatskih promjena izraženija je njihova ekološka i socijalna uloga, ...posebno zato što prevladavaju šume niskoga uzgojnoga oblika (panjače). Površina uređajnoga razreda panjača hrasta crnike u Republici Hrvatskoj iznosi 21 216,63 ha, od toga je 8351,79 ha u redovitom gospodarenju poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Površina od 12 740,18 ha nalazi se u šumoposjedničkim šumama. Zajedničko je obilježje panjača hrasta crnike izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihova razvoja, premda su u panjačama propisani šumskouzgojni radovi na čišćenju i prorjeđivanju te na obnovi. Budući da su prepuštene spontanu razvoju, razvio se čitav spektar, od onih najkvalitetnijih s relativno visokom drvnom zalihom dobro sklopljenih i suvislo obraslih sastojina pa do onih nekvalitetnih, razbijena sklopa, sa sitnim i kvalitetno lošim stablima male drvne zalihe. Istraživanjem su obuhvaćene samo plohe u okviru međunarodnoga projekta »Man and Biosphere« – MAB (Čovjek i biosfera), plohe Šumarskoga fakulteta te plohe Hrvatskoga šumarskoga instituta. Strukturna istraživanja radila su se u crnikovim šumama i uspoređivana su na trajnim pokusnim plohama s otoka Raba, Brijuna i otoka Mljeta (TPP br. 36, br. 56 i 57, br. 37). Na trajnim pokusnim plohama izoliranima od antropogenoga utjecaja u tijeku su progresivni sukcescijski procesi, iako je zabilježen intenzivan utjecaj divljači na Rabu i na Cresu, što će uvjetovati problem obnove. Sastojine poprimaju izgled jednodobne sastojine, stabilne su i buduća istraživanja trebala bi pratiti daljnju dinamiku razvoja sastojine. Eventualni poremećaji mogli bi biti izazvani ponajviše požarom.
The role of holm oak forests is not primarily commercial, though they have some commercial uses (heating wood, biomass). Today, under conditions of climate change, the ecological and social roles of these forests are becoming increasingly important, particularly since this species is predominantly found in low forest forms (coppices). In the Republic of Croatia, the surface area of holm oak coppices is 21,216.63 ha, of which 8351.79 ha are under the regular management of the national company Hrvatske šume d.o.o. (Croatian Forests). Another 12,740.18 ha are within privately owned forests. Holm oak coppices are characterised by a lack of any silvicultural works during the young stages of the forest and during their development, despite the fact that silvicultural works, such as cleaning, thinning and restoration, are prescribed for coppices. Since they are left to develop spontaneously, an entire spectrum of wood is produced, from relatively high wood stock with well formed and sufficiently thick stands, to lesser quality, sparse forms with poor, weak trees of low wood volume. This study was conducted on MAB plots (Man and Biosphere international project) of the Faculty of Foresty, University of Zagreb, and plots of the Forestry Institute. Structural research was conducted in holm oak forests, and compared to permanent experimental plots (PEP) on the islands of Rab, Brijuni and Mljet (PEP nos. 36, 56 and 57, 37, respectively). Comparison with other PEPs (Fig. 9) on the Brijuni Islands and Mljet Island, where the association Fraxino orni – Quercetum ilicis H-ić is also present, gives a broad overview of the succession of this community. Since there was only one measurement for PEP No. 57 (Brijuni Islands), the initial comparison refers to measurements on PEPs No. 36 (Rab Island) and 37 (Mljet Island). Systematic research (ongoing since 1996) on the PEPs is outlined in the studies of Dubravac and Krejči (Tables 4 and 5). The authors examined 12 PEPs and described the structure of holm oak stands therein, with special emphasis on the possibility of applying seed cutting, or transforming holm oak coppices into high growth forest. Thinning experiments were conducted on the experimental plots of the Faculty of Forestry, University of Zagreb, in the period from 2006 to 2014 (results shown in Tables 7 and 8). Progressive succession processes were found to be underway on experimental plots that were isolated from anthropogenic influences. These stands took on a stable, middle-aged form, and future research should continue to monitor the dynamics of stand development. Possible disturbances are most likely to result from fire.
U ovom tekstu argumentiram da συλλογισμός ne treba shvaćati (prevoditi)
kao dedukciju ili valjani argument. Takva praksa ignorira višestruko slojeviti Aristotelov logički poduhvat u Prvoj Analitici. ...U vrlo uskom smislu συλλογισμοί su samo podklase valjanih argumenata, dok se dedukcija može također konstruirati i pomoću nesilogističkih pravila. Aristotelov je primarni cilj uspostaviti pouzdani i potpuni deduktivni sustav za znanstvene demonstracije. Suprotno tendencijama u klasičnoj logici, Aristotel nije zainteresiran samo za određivanje valjanosti, već za pronalazak takvih formalnih obrazaca koji osiguravaju valjanost uz snagu uvjeravanja – a takvi su obrasci upravo συλλογισμοί. Prema tome, poznavanje je silogistike korisno za širi kontekst uvjeravanja.
Imena jednaka polaznim jedinicama na izraznom planu (tj. nastala bez ikakvih formalnih preinaka) u ovom se radu proučavaju iz terminološko-onomastičke i tvorbene perspektive. Uspoređuju se pristupi ...različitih autora, a pritom se upozorava na terminološku neujednačenost u literaturi. Naglašava se nužnost razlikovanja imenske tvorbe od neimenske tvorbe. Preispitivanjem dosad korištenih termina i njihovih definicija potvrđuje se prikladnost dijela terminā te ustanovljuje potreba za novim terminima koji bi trebali preciznije opisati različite pojave (tvorbene načine) i tako omogućiti isticanje nijansi među njihovim definicijama. Mnogobrojni primjeri iz različitih imenskih kategorija dokazuju plodnost tvorbenih načina temeljenih na izostanku formalnih preinaka u tvorbi iménā te argumentiraju primjenjivost predložene terminologije u onomastici općenito.
Istraživanja su obavljena u nizinskom dijelu Varaždinske županije, u šumi posebne namjene „FOPER“, g. j. „Zelendvor odsjek 13c na oko 3 km udaljenosti od rijeke Drave na nadmorskoj visini od 190 m, u ...području gdje su sađene pretežito kulture smreke, borovca i bagrema iako je stanište pogodno za sadnju i uzgoj hrasta. S obzirom na promijenjene ekološke i klimatološke prilike osnovana je 2012. godine trajna pokusna ploha veličine 2,00 ha. Na plohi su posađene trogodišnje (2 + 1) sadnice hrasta lužnjaka (
Quercus robur
L.) i hrasta kitnjaka (
Quercus petraea
L
.
) i to na dva načina. Jedan dio u razmaku sadnje 3 x 3 m u polipropilenskim štitnicima. Drugi dio razmaka sadnje 2 x 2 m uobičajenim načinom (bez štitnika). Cijela je površina podijeljena na 24 pod plohe približnih površina. Na jednoj plohi nalazi se jedna vrsta drveća. Raspored vrsta je naizmjeničan od plohe do plohe. Upotrijebljen je randomizirani oblik metode, sa 4 bloka i 3 ponavljanja. Visine biljaka mjerene su 5 godina uzastopce za vrijeme mirovanja vegetacije. Prsni promjeri mjereni su na kraju promatranog razdoblja kada su biljke bile više od 1,30 m. Učešće i intenzitet pepelnice utvrđivan je tri godine tijekom ljetnih mjeseci. Cilj istraživanja je proučavanje rasta i razvoja sadnica hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka na prostoru gdje do sada nije bilo uobičajeno saditi navedene vrste, iako za to postoje ekološko gospodarski uvjeti. Istraživanja ukazuju kako je broj biljaka nakon 5 godina izmjere smanjen je za 14%. Kod hrasta lužnjaka smanjen je za 4 do 8%, a kod hrasta kitnjaka za 17 do 22%. Visine i prsni promjeri stabala u štitnicima značajno su veći bez obzira na vrstu drveća. Visine i prsni promjeri hrasta lužnjaka značajno su veće od hrasta kitnjaka. Nije utvrđena povezanost između visina stabala i prisutnosti pepelnice.
The research was carried out in the lowland region at a distance of about 3 km from the Drava River at an altitude of 190 m, in an area where mostly spruce, white pine and black locust are planted, although the habitat is suitable for planting and growing oak. Considering the changed ecological and climatological conditions, an experimental plot of 2.00 ha was established. Three-year-old (2 + 1) seedlings of pedunculate oak (Quercus robur) and sessile oak (Quercus petraea) were planted on the plot according to two different methods. The first group was planted at a distance of 3 x 3 m in polypropylene shelters. The second group was planted at a distance of 2 x 2 m in the regular way (without the shelters). The entire area was divided into 24 plots of approximately the same size. Each plot
contained only one tree species. The arrangement of species alternated between the plots. A randomized block design was used, with 4 blocks and 3 replicates. Tree heights were measured for 5 consecutive years not during the growing season. Breast height diameters were measured at the end of the observed period. The impact and intensity of powdery mildew has been observed for three years during the summer months. The aim of the research is to study the growth and development of pedunculate oak and sessile oak seedlings in an area where these species were not commonly grown, although there are adequate ecological and economic conditions. After 5 years of measurement, the number of plants was reduced by 14%. In pedunculate oak the number of trees was reduced by 4 to 8%, and in sessile oak by 17 to 22%. The height and breast height diameters of the trees grown within the shelters were significantly higher regardless of the tree species. The height and breast height diameter of pedunculate oak trees was significantly larger than of sessile oak trees. No correlation was found between tree height and the presence of powdery mildew.
Energija mora kao jedan od najmanje iskorištenih obnovljivih izvora energije zahtjeva više pažnje u znanstvenom i stručnom smislu. Ovaj rad daje sažeti pregled potencijala energije mora, te ...različitih vrsta i principa rada različitih uređaja za iskorištavanje energije valova u kojoj je sadržana najveća količina neiskorištenog potencijala energije mora.
Tekst potvrđuje zagrebačku protokonceptualnu skupinu Gorgona kao antiestetsko i antislikarsko društvo, koje nastoji inicirati reviziju zatečene umjetnosti, desakralizirati umjetničko stvaranje, ...sekularizirati umjetničko djelo i njezinu poruku. Protegnula se Gorgona u prostor mentalne slobode i demistifikacije samog jezika umjetnosti. U gorgonaškim rukopisima stvarnost likovnog djela pregnantno i dojmljivo nastupa kao nešto samostalno i samodostatno, slobodno od tradicionalnih, kanoniziranih, propisanih i akademiziranih navada predstavljačkog slikarstva. Kritičko preispitivanje funkcije umjetnosti i umjetničkog jezika otkrilo je gorgonašima konvenciju slike kao neprimjerenu etici umjetnosti. Slikanje – sada doživljeno kao zastarjeli i potrošeni instrument umjetničke ekspresije – nastoji se svesti na minimum, a zapravo ga – konceptualno – nastoje izbaciti iz konteksta umjetničkog, premda si članovi grupe – izvan gorgonaških aktivnosti – dopuštaju i slikanje. Gorgonaši afirmiraju bihevioralnu i verbalnu poziciju umjetnika, pa se o mediju „čistog” slikarstva može govoriti tek u kontekstu njegove negacije. Rad posebice predstavlja antislikarske radove Josipa Vanište kojima nadilazi i nadvladava pojam slike, pretvarajući je u tekst.
PDF
