Pokusavajuci zadovoljiti suprotstavljene zahtjeve za zastitom okolisa i zahtjeve trzista za poboljsanjem performanci vozila automobilska industrija je u posljednjih nekoliko godina razvila citav niz ...tehnickih rjesenja koja pred proizvodace goriva postavljaju sve stroze zahtjeve za kvalitetom. Nova izvedbena rjesenja benzinskih motora danas se vec u znacajnoj mjeri mogu naci i na domacem trzistu, a primjena zakonske regulative kojom se ogranicava dopustena emisija ispusnih plinova iz osobnih automobila dodatno ce utjecati na trend povecanja udjela novoproizvedenih vozila. U radu je dan pregled nove automobilske tehnologije, kao i medusobni utjecaj novih izvedbenih rjesenja benzinskih motora i kvalitete motornih benzina. U cilju utvrdivanja potrebe za promjenom kvalitete motornih benzina, analizirana je struktura motornog fonda u Republici Hrvatskoj. Takoder je dan i pregled zakonske regulative koja ima utjecaj na zahtjeve za kvalitetom motornih benzina.
Uzgoj u kontroliranim uvjetima uobičajena je mjera za održavanje optimalne veličine populacije fazana u lovištima. Za dobivanje kvalitetnih fazana u zatvorenom načinu uzgoja potrebno je osigurati ...njihov pravilan tretman u tijeku uzgoja, te posebnu pažnju posvetiti načinu ishrane i gustoći naseljenosti. U radu je prikazan utjecaj ishrane i gustoće naseljenosti na uzgoj fazana do ispuštanja u remize za podivljavanje, odnosno do 42. dana starosti. Korištene su smjese hrane sa 30% i 26% sirovih proteina do kraja četvrtog tjedna kako bi se omogućila ishrana bogata proteinima koja je dostupna i u prirodi, a nakon toga je razina sirovih proteina smanjena na 24 % i 20%, čime bi se u potpunosti zadovoljile prirodne potrebe te vrste. Razina proteina kao glavni tretman je sadržavala dva podtretmana, tj. gustoće naseljenosti od 550 i 450 jedinki po boksu. Mjerenje tjelesne mase živih fazana izvršeno je u tri navrata: nakon izlijeganja, nakon
15. dana i 42. dana. Između grupa dobivene su statistički značajne razlike (p<0.01), a za navedena razdoblja mjerenja prikazane su prosječne tjelesne mase po grupama, prirast fazana, dnevni utrošci hrane po fazanu, utrošci hrane za proizvodnju 1 kg prirasta te podaci o mortalitetu kao parametri koji nam upotpunjuju sliku umjetnog uzgoja te vrste divljači.
Istražen je učinak većih razina samog kroma i u kombinaciji s bakrom na zdravlje i proizvodnost tovnih pilića. Pilići u skupinama A, B i F bili su hranjeni hranom u koju je bio umiješan krom u obliku ...krom klorida u količini od 2 g/kg te nikotinska kiselina u količini od 150 mg/kg. C, D i E skupine bile su hranjene hranom u koju je primiješan krom klorid u količini od 8 mg/kg te nikotinska kiselina u količini od 150 mg/kg. Pilićima skupine A i C bio je primiješan bakreni sulfat u dozi od 200 mg/kg, dok je skupinama B i D primiješan bakreni sulfat u dozi od 400 mg/kg. Težine pilića pokusnih skupina nisu se znatno razlikovale u odnosu na kontrolu, iako su u razdoblju bez primjene bile više u ptica hranjenih kromom odnosno onih kromom i bakrenim sulfatom. Konverzija hrane bila je bolja u pokusnih skupina u odnosu na kontrolu. Relativna težina jetre u odnosu na težinu tijela tijekom prva dva tjedna bila je niža (P<0,05) u svim skupinama bez obzira na razinu kroma i bakra. U trećem tjednu relativna težina jetre je porasla u svim pokusnim skupinama u odnosu na kontrolnu. Relativna težina pluća u odnosu na ukupnu težinu bila je veća nakon primjene visokih razina kroma i bakra u ranom razdoblju. Ona se znatno smanjila u trećem tjednu. Tijekom razdoblja uskraćivanja relativna težina bubrega, pluća i srca u odnosu na tjelesnu težinu bila je niža (P<0,005) u ptica koje su dobivale samo krom. Relativna težina srca u odnosu na tjelesnu težinu pri kraju primjene odgovarala je relativnoj težini jetre (0,99, P<0,05) i pluća (0,99, P<0,05) ptica u skupini koja je dobivala manje kroma. U razdoblju bez primjene uočena je povezanost relativne težine srca s relativnom težinom jetre (0,99, P<0,05 ) i pluća (0,78, P<0,05) u ptica hranjenih visokim razinama kroma i bakra. Patološkoanatomskom i histološkom analizom nisu dokazane nikakve promjene.
U radu je dat pregled osnovnih znanstveno-stručnih aktivnosti započetih na području Like koje
se kontinuirano provode od 2020. godine u okvirima projekta „Problematika gospodarenja panjačama na ...području Uprave šuma podružnice Gospić“. Cilj istraživanja je utvrđivanje stanja panjača, mogućnosti njihove prirodne obnove (indirektne konverzije), prioriteta za konverziju u visoki uzgojni oblik te mogućnosti unaprjeđenja njihovog gospodarenja i stanja. Problematika gospodarenja panjačama već je samo po sebi složeno pitanje europskog šumarstva, dok ličke panjače karakteriziraju specifične i složene povijesne, gospodarske i društvene okolnosti, prirodna ograničenja, te činjenica da se u geografskom smislu nalaze na području gdje se očekuju izraženije klimatske promjene od ostatka kontinentalnog dijela zemlje. Zbog njihove važnosti i složenosti gospodarenja ovo pitanje možemo svrstati u jedno od najkompleksnijih pitanja gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj. Znanstveno-stručne aktivnosti započete su u okvirima suradnje Hrvatskog šumarskog instituta i „Hrvatskih šuma“ d.o.o. u ožujku 2020. godine. Opći ciljevi projekta su: unaprijediti šumarsku djelatnost, pomoći razvoju ruralnih područja, potpomoći korištenju potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda, poboljšati ekonomsku vrijednost i OKFŠ, promicati konkurentnost „Hrvatskih šuma“ d.o.o., povratiti prirodne procese i strukturu u degradirane šume, povećati opću stabilnost, otpornost i plastičnost šumskih ekosustava RH, dugoročno povećati njihovu komercijalnu vrijednost, povećati vezivanje ugljičnog dioksida te pomoći očuvanju njegovih postojećih zaliha. Glavne znanstveno-stručne aktivnosti obuhvaćene projektom uključuju pregled stanja na terenu i dostupnih podataka o panjačama, provođenje ankete na razini šumarija, osnivanje baze podataka, osnivanje komparativnih pokusnih ploha, njihovo trajno obilježavanje, analiza podatka (Stat. soft., deskriptivna statistika, ANOVA s ponovljenim mjerenjem), fitocenološko
snimanje, SWAT analizu te ispitivanje mogućnosti upotrebe satelitskih snimaka za prikupljanje podatka koji nisu dostupni klasičnim i skupim metodama. Preliminarni rezultati ukazuju na potrebu definiranja prioritetnih područja u kojima se po novim europskim principima prilagodbe šuma na predstojeće ugroze treba povećati isplativnost gospodarenja, ekonomska i biološka vrijednost, ali i plastičnost i otpornost panjača. Unaprijediti gospodarenje ličkih panjača dugotrajan je proces, ali ovim znanstveno-stručnim aktivnostima poduzima se prvi korak u tome smjeru te daju početne znanstveno-stručne preporuke.
Svrha rada bila je raščlaniti pojedina svojstva uzoraka kompozitnih smola polimeriziranih pulsnim laserom u usporedbi sa standardnom žaruljom. Tri hibridna i tri mikropunjena kompozitna materijala ...polimerizirani su, u eksperimentalnim uvjetima, uporabom excimer i dye lasera (XeCl Lambda Physik LPX 100/LPD 3002) i standardne halo gene žarulje (Heliolux GTE). Uzorci su raščlanjeni spektroskopski (FTIR) za određivanje stupanja konverzije, scanning elektronskim mikroskopom za raščlambu strukture materijala, a ponašanje volume- trijskoga skupljanja testirano je s pomoču piknometra. Statistička raščlamba podataka (ANOVA, p<0,05) pokazala je znatno veće vrijednosti stupnja konverzije dobivene pri polimerizaciji pulsnim laserom za sve ispitivane materijale i boje, a rezultati polimerizacijskoga skupljanja znatno su niži u usporedbi s rezultatima dobivenim standardnom Žaruljom. Ti su rezultati klinički vrlo važni u okolnostima kada je teško postići blizak doticaj uređaja za polimerizaciju i površine kompo- zitnog ispuna. Monokromatski pulsni laser, pri valnoj dužini od 468 nm, omogućuje snažan prodor svjetla u uzorak, a priroda pulsa osigurava homogeno, visokokvalitetno stvrdnjavanje sa smanjenim skupljanjem kompozitne smole. Osjetljivost zuba nakon aplikacije izravnoga kompozitnog ispuna većinom je povezana s polimerizacijskim skupljanjem. Adhezijske i kohezijske frakture događaju se u dentinu, hibridnom sloju i u samome materijalu. Veličina volumetrijskih promjena povezana je sa stupnjem konverzije, vrstom kompozitnoga materijala i prirodom svjetla za polimerizaciju.
Brojlerima (po 20 u 4 skupine) držanim u standardnim uvjetima uzgoja davane su različite doze salinomicina tijekom 8 tjedana. Nisu pokazivali nikakve kliničke znakove bolesti tijekom pokusa. Oni koji ...su dobivali 60 ppm, 120 ppm ili 180 ppm salinomicina imali su značajno manje (P<0,001) tjelesne mase od kontrolne skupine. Postojala je značajna negativna korelacija između doze salinomicina i prirasta tjelesnih masa brojlera (r=0,845, P<0,05). Skupni omjer konverzije hrane (FCR) u tom razdoblju bio je 2,21 za kontrolnu skupinu, a u usporedbi s brojlerima koji su dobivali 60 ppm (omjer 3,251), 120 ppm (omjer 3,859) odnosno 180 ppm (omjer 4,161) salinomicina u hrani. Bila je pozitivna korelacija FCR i doze salinomicina (r=0,973, P<0,001). Indeksi organa za jetru, žljezdani želudac, crijeva i slijepa crijeva uz 60 ppm salinomicina nisu imali značajnog utjecaja na misićni želudac, bubrege i srce, ali uz 120 ppm bili su značajno smanjeni indeksi za misićni želudac i bubrege u usporedbi s kontrolnom skupinom (P<0,001). S druge strane, indeks za srce bio je značajno veći u brojlera hranjenih sa 180 ppm salinomicina u usporedbi s kontrolnom skupinom (P<0,001). Utrobni organi brojlera koji su dobivali različite doze salinomicina izgledali su normalno i makroskopski i histoloski.
U radu se određuju granice konverzije kao tvorbenoga načina, raščlanjuje njezino dosadašnje gramatičko i leksikografsko mjesto te se predlaže njezina tipologija u hrvatskom jeziku kako bi se riješilo ...gramatičko pitanje: jedna ili dvije riječi, odnosno leksikografsko: jedna ili dvije natuknice.
U uvodu autor objašnjava okolnosti i navodi pretpostavke koje treba ispuniti da bi se poslovi konverzije mogli primijeniti. U kontekstu šireg pojma konverzije duga definiraju se razlike u pojmovima ...konverzije duga, odnosno zamjene duga.
Kritički se osvrće na nacrt odredaba koje je izradila Narodna banka Jugoslavije radi normiranja konverzije dugova u SFRJ. Zalaže se za korištenje swappinga u brodogradnji i brodarstvu. Autor upozorava na negativne učinke u situacijama ako se sredstva ostvarena popustom (discount-om) prilikom konverzije dugova ne usmjeravaju u oživljavanje privrednog rasta, naglašavaju da uz brodarstvo i brodogradnju konverzija dugova može korisno poslužiti za razvoj turizma, poljoprivrede, perspektivne industrije, za gradnju prometnica itd.
Biološka aktivnost vodene iscrpine biljke Garcinia kola (G. kola) istražena je u Wistar štakora u razvoju. Nakon što su svrstani u tri skupine po 15 štakora, iscrpina je primijenjena u tri doze (0, ...10 i 20 mg/100g tjelesne mase), i to peroralnim davanjem prikladnom sondom tijekom 70 dana. U tijeku pokusa štakori su hranjeni standardnom hranom i napajani ad libitum. U životinja u kojih je davana iscrpina biljke utvrđen je smanjen tek te slabija želja za uzimanjem vode, kao i slabija konverzija hrane (P<0,05) i smanjen prirast ovisan o dozi. U štakora su utvrđene visoke razine aktivnosti plazmene alanin-aminotransferaze i aspartataminotransferaze (P<0,05), što nije potvrđeno histološkom pretragom jetre, srca i pluća. Degenerativne promjene istih organa mogu se dovesti u vezu sa značajnim porastom broja leukocita (P<0,05). Zapaženo je da iscrpina povećava spolni nagon mužjaka iako ne povećava plodnost.
