Atopijski dermatitis (AD) je kronična, recidivirajuća upalna bolest kože. Neuspjeh u liječenju AD može biti izravno povezan s neprimjerenim pridržavanjem uputa o provođenju terapije kao posljedica ...nedostatka informacija o bolesti i osnovnim načelima liječenja. Nekoliko studija je utvrdilo da se uspješna strategija u liječenju AD zasniva na aktivnom uključenju bolesnika u provođenje skrbi kroz informiranje i edukaciju o bolesti. Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti poznavanje problematike AD kod roditelja oboljele djece i naglasiti važnost terapijskog edukacijskog programa u uspješnom liječenju i kontroli bolesti. Proveli smo studiju primjenom kratkog upitnika među 238 roditelja djece s AD i mogućnostima
liječenja AD. Naši rezultati su pokazali da 21% sudionika ima izraženu kortikofobiju i strah od sistemske apsorpcije koja može utjecati na rast i razvoj djeteta čak i nakon kratkotrajne primjene kortikosteroida. Kod djece s AD koja imaju dokazanu preosjetljivost na hranu 14% roditelja mislilo je da mala količina alergena u hrani može biti korisna u postizanju podnošljivosti. Uloga interdisciplinarnog obrazovnog programa je objasniti epidemiologiju i patogenezu AD, kao i popratnu problematiku atopijskih bolesti i poučavati roditelje o njezi atopijske kože.
Cilj: Perioralni dermatitis je kronična ekcematoidna i papulopustulozna upalna dermatoza kože lica od koje najčešće obolijevaju žene mlađe i srednje dobi. Etiopatogeneza je nepoznata, a od mogućih ...etioloških čimbenika u obzir dolaze dugotrajna uporaba topičkih kortikosteroida, kozmetičkih preparata na bazi petrolata i parafina, infektivni uzročnici, hormoni, gastrointestinalni poremećaj, neurogena upala i emocionalni stres. Prikaz slučaja: Prikazana je 49-godišnja žena s izrazitim eritemom kože lica, edemom kapaka te brojnim grupiranim papulama i papulopustulama na koži lica, uz brojne subjektivne simptome. Bolesnica je samoinicijativno duže od godinu dana na licu primjenjivala potentni kortikosteroidni pripravak. Rasprava i zaključak: Prikaz slučaja govori u prilog hipotezi o važnoj ulozi topičkih kortikosteroida u patogenezi perioralnog dermatitisa. U radu je prikazan i pregled recentne literature o etiologiji, patogenezi i liječenju bolesti.
Predstavljamo sekvencijski nalaz slikovnog prikaza mozga mlade žene kod koje je tijekom kliničke evaluacije novootkrivenog nefrotskog sindroma došlo do pojave glavobolje praćene afazijom. Simptomi su ...bili uzrokovani cerebralnom venskom trombozom koja se razvila uslijed nedostatka proteina S i uporabe oralnih kontraceptiva.
Astma je heterogena bolest koju čine različiti fenotipovi s vjerojatno različitim, ali za sada nepoznatim uzrocima i prirodnim tijekom. Prospektivno praćenje bolesnika s različitim fenotipovima važno ...je zbog analize njihove stabilnosti, odgovora na terapiju i praćenja prirodnog tijeka bolesti, odnosno njenog trajanja.
Cilj istraživanja bio je utvrditi učestalost određenog fenotipa u različitim dobnim skupinama djece, postojanje i vrstu alergijske senzibilizacije, trajanje terapije te kontrolu bolesti u različitim fenotipovima kao i rast te funkciju nadbubrežne žlijezde na početku i na kraju istraživanja u bolesnika na inhalacijskim kortikosteroidima.
U prospektivnu petogodišnju studiju uključen je 201 bolesnik s novootkrivenom astmom. Podjela u kliničke fenotipove učinjena je prema PRACTALL-smjernicama, a od parametara su analizirani kontrola bolesti, trajanje terapije, učestalost pozitivne atopijske obiteljske anamneze i drugih atopijskih bolesti u različitim fenotipovima i dobnim skupinama, vrijednost score-a standardne devijacije (SDS) te ACTH i kortizol na početku i na kraju istraživanja kod bolesnika na inhalacijskim kortikosteroidima.
U većine bolesnika bolest je bilo moguće klasificirati u pojedini fenotip koji u većine ostaje stabilan, osim u djece predškolske dobi. U dobnim skupinama starijim od 3 godine alergijska astma je bila najčešći fenotip, najčešći alergen grinja (Dermatophagoides pteronyssinus), a bolest najbolje kontrolirana u odnosu na druge fenotipove. Virusima inducirana astma bila je češći fenotip u mlađoj, a astma potaknuta fizičkim naporom u starijoj dobi. U svim fenotipovima moguća je prisutnost atopije. Loša kontrola bolesti bila je najčešća u najmlađoj dobnoj skupini. Inhalacijski kortikosteroidi, u preporučenim dozama, nisu utjecali na rast niti na funkciju nadbubrežne žlijezde.
Obzirom na veću učestalost određenih fenotipova u određenoj dobi, moguće je da je ekspresija fenotipa funkcija dobi. Suprotno dosadašnjim istraživanjima, alergijska astma najčešći je fenotip već u predškolskoj dobi. Visoka učestalost alergijske preosjetljivosti u skupini male djece do 2 godine i virusima induciranoj astmi nalaže praćenje bolesnika jer se ne radi o prolaznoj sipnji, pa tako ostaje upitno koja je optimalna terapija za poremećaje sipnje u ranom djetinjstvu. Astma je kronična bolest bez obzira na fenotip.
Asthma is a heterogeneous disease comprising several different phenotypes with probably different, but so far undefined causes and natural histories. Study designs based on longitudinal assessment of patients with different asthma phenotypes may improve understanding of their stability, natural history, persistence of disease and medication effectiveness.
The aim of this study was to determine the frequency of different phenotypes depending on age group, the existence and types of allergic sensitisation and disease control in different phenotypes, linear growth and function of the adrenal gland at the beginning and at the end of the study in patients taking inhaled corticosteroids.
This five year prospective study involved 201 patients with newly diagnosed asthma. PRACTALL guidelines were used to determine asthma phenotypes and disease control, treatment duration, the existence and types of allergic sensitisation in different phenotypes and age groups were monitored as well as height standard deviation score (SDS), ACTH and cortisol at the beginning and at the end of the study in patients taking inhaled corticosteroids.
Application of certain clinical parameters enables phenotype classification for most patients and it remains stable in most of them, except in preschool children. Allergic asthma was the most prevalent phenotype in all age groups older than 3 years, house dust mite was the most prevalent allergen and good disease control was significantly more frequent in allergic asthma than in other phenotypes. Viral induced asthma was more prevalent in the younger age group, while exercise induced asthma was more frequent in the older age group. Allergic sensitization can be expected in all phenotypes. The disease was the most poorly controlled in the youngest age group. Inhaled corticosteroids, in recommended doses, have no effect on linear growth or adrenal gland function.
Because of greater prevalence of some phenotypes in certain age groups, it is possible that age is a determinant factor for phenotype presentation. Contrary to previous research allergic asthma is the most prevalent phenotype already in preschool age group. High prevalence of allergic sensitisation in children aged 0-2 years and children with viral induced asthma requires monitoring of these patients because they do not represent sporadic viral wheeze. The optimal therapeutic strategy for wheezing disorders in early life remains unknown. Asthma is a chronic disease irrespective of phenotype.
Temporalni arteritis kronični je vaskulitis velikih i srednje velikih arterija, koji najčešće zahvaća ogranke karotidnih arterija. Početni su simptomi glavobolja, slabost i umor. U kasnijem tijeku ...javljaju se osjetljivost vlasišta, nedostatak pulsa i zadebljanja temporalnih arterija, poremećaji vida te klaudikacije čeljusti i udova. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, laboratorijskih nalaza i biopsije temporalne arterije. Lijek izbora su glukokortikoidi. Cilj istraživanja bio je prikazati klinička obilježja, laboratorijske nalaze, terapiju i njezine nuspojave u bolesnika s temporalnim arteritisom u KBC-u Rijeka, metodom retrospektivne analize. Tijekom analiziranog razdoblja liječeno je 18 bolesnika prosječne dobi 73 godine. 100% bolesnika imalo je glavobolju, 78% slabost, umor i povišenu temperaturu, 61% osjetljivost vlasišta, 56% smetnje vida, 39% klaudikacije, 27% zadebljanja u području arterije temporalis te 23% vrtoglavicu. U 62% bolesnika dijagnoza je potvrđena biopsijom temporalne arterije. Svim su bolesnicima kao početna terapija uvedeni glukokortikoidi. Nuspojave glukokortikoida javile su se u 67% bolesnika.
Benigna angiopatija središnjeg živčanog sustava je podtip primarne upale krvnih žila središnjeg živčanog sustava (PACNS ) koju karakterizira „benigni“tijek. To znači da su promjene na krvnim žilama ...mozga reverzibilne nakon liječenja kortikosteroidima i blokatorima kalcijevih kanala pa se pretpostavlja da su promjene prije odraz vazospazma nego prave upale. Dijagnoza se postavlja na osnovi kliničke prezentacije, magnetske rezonance mozga i moždane angiografije. Prikazujemo mladića s naglo nastalom glavoboljom i neurološkim poremećajem na podlozi ishemijskog moždanog udara s intracerebralnim i subarahnoidnim krvarenjem. Cerebralna angiografija je pokazala promjene tipične za difuznu upalu krvnih žila, ali dobar odgovor na liječenje kortikosteroidima i blokatorima kalcijevih kanala razlikuje ovu benignu angiopatiju od agresivnijeg oblika vaskulitisa središnjeg živčanog sustava.
Stevens-Johnsonov sindrom (SJS) je teška bolest kože i sluznica karakterizirana target (iris) lezijama i nekrozom epidermisa kao posljedica reakcije preosjetljivosti potaknute lijekovima, infektivnim ...uzročnicima ili malignomima. Prikazujemo slučaj Stevens-Johnsonova sindroma u mlađeg muškarca potaknutog atipičnom upalom pluća uzrokovanom infekcijom Mycoplasma pneumoniae (M. pneumoniae). Primjena antimikrobne i kratkotrajne sistemske kortikosteroidne terapije uz simptomatske mjere rezultirala je izlječenjem bez zaostajanja trajnih posljedica.
Temporalni arteritis – prikaz bolesnika Puljiz, Ivan; Vranjican, Zoran; Juri Miklaužić, Jelena ...
Infektološki glasnik,
12/2010, Letnik:
30, Številka:
4
Book Review
Odprti dostop
U ovom radu prikazali smo slučaj bolesnice hospitalizirane zbog vrućice nepoznatog porijekla u koje je biopsijom temporalne arterije potvrđena dijagnoza temporalnog arteritisa. Bolest se klinički ...prezentirala vrućicom, glavoboljom i polimijalgijom reumatikom. Patološki laboratorijski nalazi uključivali su ubrzanu sedimentaciju eritrocita, trombocitozu, leukocitozu, povišene vrijednosti CRP i jetrenih transaminaza. Na liječenje kortikosteroidima došlo je do dobre regresije bolesti, a komplikacije nisu zabilježene iako je od početka bolesti do postavljanja dijagnoze i odgovarajućeg liječenja prošlo više od mjesec dana. Ovaj prikaz nas upozorava da infektolozi moraju pomišljati na dijagnozu temporalnog arteritisa u diferencijalno-dijagnostičkom razmatranju febrilnih bolesnika starijih od 50 godina koji se prezentiraju spomenutim tegobama.
Idiopatska trombocitopenična purpura je autoimuna bolest obilježena brojem trombocita manjim od 150 000/µL te povišenim rizikom krvarenja u kožu i sluznice. Dosadašnja literatura pokazuje da iako ...trudnoća ne povećava izraženost simptoma bolesti te je perinatalni ishod u konačnici dobar, potrebno je uložiti puno truda u praćenje i liječenje ovakvih bolesnica kako bi se izbjegle teške posljedice koje su moguće. Ovaj prikaz slučaja obuhvaća praćenje i liječenje bolesnice sa samo 1000/µL trombocita u krvi pri dolasku i još jednom tijekom trudnoće, a bolesnica je liječena po novijim ASH (American Society of Hematology) te BCSH (British Commettee for Standards in Hematology) smjernicama s individualizacijom u pristupu, kako smjernice obaju društava i predlažu. Bolesnica je podvrgnuta kiruškom dovršenju trudnoće s odličnim perinatalnim ishodom te je izbjegnuta poslijeporođajna trombocitopenija djeteta.
Normalno očekivani dvostruki porast granulocita u perifernoj cirkulaciji nakon primjene kortikosteroida izostao je u štakora kronično otrovanih benzenom.
PDF
