Avtorji v članku predstavljajo metodologijo proučevanja krajinske identitete podeželskih naselij, s katero so opisno analizirali naravne, grajene, družbeno-gospodarske in družbeno-kulturne parametre ...krajinske identitete na različnih ravneh. Za študijo primera so izbrali egejsko regijo v Turčiji, ki ima zelo raznovrstna podeželska naselja, ki so posledica geomorfoloških, arhitekturnih, podnebnih, gospodarskih in družbeno-kulturnih razlik. Več izsledkov raziskave se nanaša na fizično krajinsko identiteto. V članku predstavljajo tudi pomembne vidike podeželskih naselij, povezane s krajinsko identiteto, in izpostavijo pomen pristopov k trajnostnemu razvoju podeželskih območij, ki upoštevajo njihovo identiteto.
The paper presents the functioning of the Slavonian and Petrinian Frontier (also referred to as the Slavonian Frontier or Varaždin Generalate) in the 17th century: its administrative and territorial ...organization, branches of the standing army, its numbers, and the soldiers’ ranks and salaries. The 17th century development is compared with the situation in the 16th century in order to make conclusions about the tendencies in tactics and strategies deployed by the Habsburg military in the Militärgrenze (Military Frontier).
S širjenjem mestnih območij v obmestne krajine postaja potreba po učinkovitem načrtovanju zelene infrastrukture čedalje pomembnejša za ohranjanje ekološke celovitosti območij in človekovega dobrega ...počutja. V članku je predstavljena matrika strokovnih ocen kot metoda vrednotenja potenciala območij, da zagotavljajo kulturne ekosistemske storitve (KES), pri načrtovanju zelene infrastrukture (ZI) v obmestni krajini. Strokovnjaki z več področij so sistematično ovrednotili različne vrste rabe zemljišč in pokrovnosti tal ter varstvene režime, značilne za obmestne krajine, in to glede na kategorije KES. Poleg potenciala za zagotavljanje kulturnih ekosistemskih storitev so ovrednotili tudi potencial za povzročanje kulturnih ekosistemskih nevšečnosti. Njihove ocene so bile združene in na tej podlagi so bile izdelane karte, na katerih so razvidna območja z visokim potencialom za zagotavljanje KES in tista, na katerih bi lahko ekosistemi povzročili nevšečnosti. Opisani pristop je bil nato uporabljen v treh študijah primera, pri tem je bila dokazana njegova učinkovitost pri določanju prednostnih območij za načrtovanje ZI in izvedbo upravljavskih posegov. Izsledki raziskave opozarjajo na pomen upoštevanja KES pri načrtovanju ZI, saj lahko to izboljša odpornost krajin, družbeno blaginjo in ohranjanje kulturne dediščine v dinamičnih obmestnih okoljih. S presojo, vrednotenjem zbranih strokovnih ocen in jasno prostorsko predstavitvi jo rezultatov za posamezno proučevano območje je bila potrjena uporabnost matrike strokovnih ocen kot uporabnega orodja za načrtovanje trajnostne ZI v krajinskem merilu.
The author analyzes the impact of war events in Croatia on national relations in the Bosnian Krajina in 1991. The Serbian autonomous region of Krajina (later the Republic of Srpska Krajina) in ...Croatia and the Autonomous Region of Krajina (ARK) in the northwestern part of Bosnia and Herzegovina were the first to form autonomous areas according to the ethnic principle in the process of the dissolution of Yugoslavia as formal-legal successors of the communities of municipalities. The narrow military and political cooperation, the issue of mobilizing the population of the Bosnian Krajina in the Yugoslav People's Army (JNA) and the problem of refugees, significantly influenced national relations in this part of Bosnia and Herzegovina.
It has become conventional to think of urbanism and landscape as opposing one another—or to think of landscape as merely providing temporary relief from urban life as shaped by buildings and ...infrastructure. But, driven in part by environmental concerns, landscape has recently emerged as a model and medium for the city, with some theorists arguing that landscape architects are the urbanists of our age. In Landscape as Urbanism, one of the field's pioneers presents a powerful case for rethinking the city through landscape. Charles Waldheim traces the roots of landscape as a form of urbanism from its origins in the Renaissance through the twentieth century. Growing out of progressive architectural culture and populist environmentalism, the concept was further informed by the nineteenth-century invention of landscape architecture as a "new art" charged with reconciling the design of the industrial city with its ecological and social conditions. In the late twentieth and early twenty-first centuries, as urban planning shifted from design to social science, and as urban design committed to neotraditional models of town planning, landscape urbanism emerged to fill a void at the heart of the contemporary urban project. Generously illustrated, Landscape as Urbanism examines works from around the world by designers ranging from Ludwig Hilberseimer, Andrea Branzi, and Frank Lloyd Wright to James Corner, Adriaan Geuze, and Michael Van Valkenburgh. The result is the definitive account of an emerging field that is likely to influence the design of cities for decades to come.
Iako je uspostavom višestranačja omogućeno istraživanje protukomunističkog otpora u prvim poslijeratnim godinama, u historiografji je broj radova koji se bave ovom problematikom još uvijek skroman. ...Stoga se u ovom radu autorica fokusira na djelovanje križarske skupine Mirka Kapulice. Dio Kapuličine mreže jataka djelovao je na području Cetinske krajine, a pokušaj rekonstrukcije temelji se uglavnom na UDB-inim dosjeima njegovih „jataka“ koji se čuvaju u fondu Sekretarijata za unutrašnje poslove u Državnom arhivu u Splitu.
Rad donosi popise isplata vojsci u Hrvatskoj i Slavonskoj krajini u listopadu i studenome 1556. godine, transkript izvora te tablicu koja sistematizira u njima navedene podatke. Popraćen je i kratkom ...uvodnom studijom. U njoj su navedene osnovne informacije o projektu, ishodišnom dokumentu i postojećoj literaturi o temi rane vojnokrajiške povijesti. Studija također donosi kratku analizu struktura vlasti, etničke slike i društvene mobilnosti na Krajini te brojnosti, prostornog razmještaja i opskrbljenosti krajiških utvrda 1556. godine.
Za prostor med mestnimi in podeželskimi območji, ki pogosto ni jasno določen, se običajno uporablja izraz »obmestna krajina«. Eden ključnih razlogov za navedeno nejasnost je konceptualno preširoka in ...geografsko nejasna opredelitev tega prostora. Avtorica se v članku osredotoča na prostorsko določanje obmestne krajine na subregionalni ravni, pri čemer predstavi metodo, ki temelji na prostorskih in demografskih merilih. Prostorsko jasno opredeljena obmestna krajina na subregionalni ravni je lahko v pomoč pri izbiri ustreznih lokalnih in regionalnih pristopov k njenemu razvoju. Avtorica metodo, ki temelji na analizi prekrivanja podatkovnih slojev, preverja z uporabo podatkov, pridobljenih od regionalnih in občinskih uradov v Ljubljani in Edinburgu. Rezultati kažejo, da opisana manj dvoumna prostorska določitev obmestnih krajin zagotavlja boljšo podlago za prostorsko načrtovanje in oblikovanje prostorske politike.