Avtorica predstavlja izsledke antropološke analize ohran-jenih okostij s poznoantične nekropole na Rifniku pri Celju(5.-7. stoletje), vendar skeletna serija vsebuje tudi nekaj okos-tij ...z drugih, neznanih, najdišč. Rezultati prikazujejo poskusidentifikacije skeletov, spolno in starostno strukturo okostij,značilnosti lobanj in zobovja, patološke posebnosti, epigenetskeznake ter opis ohranjenih skeletnih ostankov. Cilj analize, pridobitireferenčno skeletno serijo za čas pozne antike v Sloveniji, nibil dosežen zaradi izredno slabe ohranjenosti gradiva.
V članku avtorica predstavlja izsledke antropološke anali-ze 53 okostij iz nekropole na Puščavi nad Starim trgom priSlovenj Gradcu (5.-9. stoletje), katere namen je bil ugotoviti,ali ...je na Puščavi v tem času prišlo do zamenjave prebivalstva(poznoantičnih staroselcev z novodošlimi starimi Slovani) aline. Rezultati dopuščajo obe možnosti. Med poznoantičnimiin zgodnjesrednjeveškimi okostji ni razlik v morfoloških ka-rakteristikah nevrokranija, telesni višini in stopnji kariesa. Serijakot celota je dokaj homogena in v omenjenih karakteristikahzavzema vmesno pozicijo med primerjalnima poznoantičnimaserijama s Pristave I in Vrajka na eni strani ter staroslovanski-ma serijama s Pristave II in Turnišča na drugi.
Dobri dupin (Tursiops truncatus) pripadnik je reda kitova (Cetacea) koji nastanjuje gotovo sva mora svijeta i čija se morfologija značajno razlikuje između populacija. Jedna ugrožena i zakonom ...zaštićena populacija dobrog dupina nastanjuje i Jadransko more. U ovom radu morfometrijski je obrađeno 95 lubanja odraslih dobrih dupina (47 ženki i 43 mužjaka, 5 nepoznatog spola) podrijetlom od dobrih dupina uginulih od 1990. do 2011. u hrvatskom dijelu Jadranskoga mora. Na svakoj lubanji izmjerene su 53 mjere pomoću pomične mjerke s preciznošću od 0,01 cm. Spolni dimorfizam analiziran je pomoću t-testa. Ujedno, morfometrijske vrijednosti jadranskih jedinki uspoređene su s objavljenim vrijednostima za rod Tursiops iz drugih zemljopisnih područja također koristeći t-test. Mužjaci dobrih dupina iz Jadranskog mora značajno su veći u 19 kraniometrijskih izmjera od ženki. Lubanja mužjaka šira je duž rostralnog dijela, u području lubanjske šupljine i u orbitalnom području. Lubanjska šupljina mužjaka je viša i duža, a i zubi su im viši. Usporedbom morfometrijskih vrijednosti jadranskih dobrih dupina s populacijama iz drugih mora potvrdili smo da postoji zemljopisni polimorfizam unutar vrste T. truncatus. Naše istraživanje pokazalo je da veličina lubanje slijedi Bergmannovo pravilo i da veće lubanje dolaze u dobrih dupina koji nastanjuju hladna mora, dok manje lubanje imaju jedinke iz toplih i tropskih mora. Naši rezultati predstavljaju referentne kraniometrijske vrijednosti za jadranskog dobrog dupina potrebne tijekom primjene morfometrije u zaštiti ove životinjske vrste.
Porodica zečeva (Leporidae) sposobna je pod utjecajem okoliša i načina prehrane očitovati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovoga istraživanja je kraniometrijska analiza zečeva (Lepus ...europaeus Pall.) s dva različita tipa staništa, kako bi se potvrdilo postojanje različitih morfoloških varijacija (ekotipova) ove vrste u Hrvatskoj. Zečevi su uzorkovani na području otoka Vira (mediteransko stanište) i sjeverozapadne Hrvatske (kontinentalno stanište). Kraniometrijska mjerenja su provedena na 27 lubanja odraslih zečeva, 12 ženskog i 15 muškog spola. Dvanaest lubanja potječe s područja otoka Vira, a 15 s područja sjeverozapadne Hrvatske. Na svakoj lubanji je izmjereno 25 mjera, od čega 6 na donjoj čeljusti. Rezultati istraživanja pokazali su statistički značajne razlike između veličine lubanja zečeva koji žive na otoku Viru i onih koji potječu s kontinentalnog dijela sjeverozapadne Hrvatske. Od 19 mjera lubanje, 10 mjera pokazalo je razliku na razini značajnosti P<0,01, 3 mjere pokazale su razliku na razini značajnosti P<0,05, a od 6 analiziranih mjera mandibule, 5 ih je bilo na razini značajnosti P<0,01. Mjere lubanje koje su pokazale statistički značajnu razliku bile su veće na području sjeverozapadne Hrvatske od onih s područja otoka Vira od 5,11 - 12,84%, dok su mjere donje čeljusti bile veće na području sjeverozapadne Hrvatske 7,18 - 16,70 %. Nije utvrđena statistički značajna razlika između kraniometrijskih karakteristika među spolovima unutar istog staništa. Rezultati istraživanja govore da na otoku Viru obitava drugačiji ekotip zeca od onog na kontinentu.
Posljednji primjerci autohtonog euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj istrijebljeni su oko 1903. godine na području Gorskog kotara. Ris se u Hrvatsku vratio nakon reintrodukcije šest životinja iz ...Slovačke u Sloveniju 1973. godine. Ris je danas u Hrvatskoj ugrožena, zakonom zaštićena vrsta. Kranijalna morfometrija rabljena je u analizi 58 lubanja risova iz reintroducirane populacije, s ciljem određivanja geografskih razlika, spolnog
dimorfizma i spolno vezanih značajki lubanje. Ukupno je 85 mjera izmjereno na svakoj lubanji. Mužjaci su bili značajno veći u 39 od 85 mjera lubanje, dok je samo jedna mjera, najmanja širina lubanje aboralno od jagodičnih izdanaka čeonih kostiju, veća u ženki nego u mužjaka. Naše istraživanje pokazuje da je ris iz Hrvatske sličniji risu iz Češke nego onima iz Norveške. Nisu pronađeni dokazi o postojanju razlika u mjerama lubanje između
reintroducirane populacije risa u Hrvatskoj i autohtone balkanske populacije, te stoga ne postoje temelji za definiranje balkanskog risa kao odvojene podvrste, Lynx lynx martinoi ssp.
Porodica medvjeda (Ursidae) sposobna je pod utjecajem okoli ša i načina prehrane ispoljavati znatne razlike morfoloških obilježja. Cilj ovo ga rada bio je napraviti kraniometrijsku analizu populacije ...smeđeg medvjeda (Ursus arctosL.) u Hrvatskoj, kako bi se odredile kraniometrijske karakteri stike populacije te utvrdile razlike među spolovima. Istraživanjem su bile obu hva ćene ukupno 34 lubanje smeđeg medvjeda, od čega je 13 (38,24 %) pripadalo životinjama ženskog spola, 20 (58,83 %) životinjama muškog spola, dok za jednu (2,93 %) lubanju nisu postojali podaci o spolu. Na svakoj je lu banji izmjereno ukupno 49 mjera. Osim nekih kraniometrijskih obilježja, obra dom mjera je određeno i 16 graničnih vrijednosti koje mogu poslužiti za determinaciju spola. Određivanjem korelacije između ukupne duljine lubanje i zigomatične širine izračunata je jednadžba regresije za te dvije mjere. Pri us po redbi kraniometrijskih značajki medvjeda iz Hrvatske s medvjedima iz Slo vačke, zaključujemo da su mužjaci u Hrvatskoj i Slovačkoj približno jednaki, dok su ženke u Hrvatskoj manje nego one u Slovačkoj. Medvjedi iz Hrvatske manji su od onih iz Rumunjske, s time da je između mužjaka manja razlika, dok je između ženki zabilježena statistički značajna razlika.
