Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine i spola svinja na dnevni prirast u testu u proizvodnim uvjetima. Istraživanje je obuhvatilo 62 469 zapisa iz testa svinja u proizvodnim uvjetima od ...1998. do 2017. godine u Republici Hrvatskoj. U istraživanje su bile uključene svinje četiri čiste pasmine: landras (L), veliki jorkšir (VJ), pietren (P), durok (D) te oba recipročna križanca LxVJ. Oba promatrana utjecaja imala su značajan utjecaj (P<0,05) na dnevni prirast. Uočena je statistički značajna razlika u dnevnom prirastu između pasmina. Prosjeci dobiveni metodom najmanjih kvadrata pokazuju da su svinje pasmine durok imale najveći dnevni prirast sa 583 g, zatim ih slijede križanci LxVJ sa 532 g i VJxL sa 529 g. Dnevni prirast za velikog jorkšira iznosi 528 g, a najmanji prirast je zabilježen kod pietrena sa 519 g. Utvrđena je značajna razlika (P<0,05) u dnevnom prirastu u testu u proizvodnim uvjetima između spolova (nerastića i nazimica) gdje prosječni dnevni prirast dobiven metodom najmanjih kvadrata iznosi 569 g u nerastića i 508 g u nazimica.
S ciljem introdukcije i davanja preporuke za uvrštavanje na Nacionalnu listu priznatih kultivara vinove loze nekih od sorata s otpornošću na gljivične bolesti, na pokušalištu Agronomskog fakulteta ...„Jazbina“ u Zagrebu, podignut je pokusni nasad sorata Bačka, Bianca, Merzling, Orion, Panonija, Phoenix, Sirius, Staufer i Regent. Istraživanja su provedena u periodu od 2007. do 2012. godine s osobitim naglaskom na gospodarske i tehnološke karakteristike koje sorte očituju na području Zagrebačkog vinogorja.
Uvometrijskim mjerenjima i mehaničkom analizom grozda i bobice utvrđeno je da su sve sorte s obzirom na randman tipično vinske, s visokim udjelom mesa u odnosu na čvrsti ostatak. Grozdovi su im mali do srednje veliki. Utvrđeni koeficijenti rodnosti pokazuju visok rodni potencijal istraživanih sorata, a kemijski sastav mošta ukazuje na njihov visok kvalitativni potencijal. Fizikalno-kemijska analiza vina i rezultati senzornih ocjenjivanja pokazuju kako su vina svih sorata bogata alkoholom, što je uz primjerenu kiselost i visoke količine ukupnog ekstrakta rezultiralo dobrim ocjenama na senzornom ocjenjivanju. Kvalitetom su se osobito istaknule sorte Bianca i Regent s prosječnom ocjenom višom od 80 bodova, no i od ostalih sorata su u većini godina proizvedena vina koja su ocjenjivači svrstali u kategoriji kvalitetnih.
Cilj rada bio je utvrditi razlike u debljini slanine u šest pasmina i križanaca svinja testiranih u proizvodnim uvjetima u Hrvatskom uzgojnom programu za svinje. Analizirane su sljedeće pasmine: ...veliki jorkšir (VJ), landras (L), pietren (P), durok (D) te recipročni križanci između velikog jorkšira i landrasa (VJxL ,LxVJ). Podaci su analizirani pomoću GLM procedure u statističkom paketu SAS. Istraživanje je obuhvatilo 140, 996 zapisa nerastića i nazimica iz testa u proizvodnim uvjetima u razdoblju od 1998. do 2014. godine. Najmanju debljinu slanine, značajno različitu od svih pasmina i križanaca imale su svinje pasmine pietren (P<0,05). Najveća debljina slanine zabilježena je u svinja križanaca velikog jorkšira i landrasa. Pasmina landras imala je značajno tanju slaninu od pasmine veliki jorkšir, dok između pasmina durok i landras nisu utvrđene značajne razlike. Fenotipski trendovi za debljinu slanine su padajući te ukazuju na uspješnost selekcije na debljinu slanine unutar uzgojnog programa za svinje u Hrvatskoj.
U radu je korišteno ukupno 2000 jednodnevnih pilića, neodređenog spola, dobivenih iz valionice Instituta za istraživanje peradi u Ravalpindiju. S obzirom na roditelje, pilići su imali oznake FIRI ...(Fayoumi mužjaci x RIR ženke), RLH (mužjaci bijelog leghorna x F1 ženke (Fayoumi mužjaci x RIR ženke) i RLH-G1 (prva generacija RLH). Metodom slučajnog izbora pilići su podijeljeni u 5 skupina po 400 jedinki u svakoj skupini. Tijekom razdoblja od 20 tjedana, primijenjen je sustav držanja pilića na dubokoj prostirci. Rezultati su pokazali da je prosječna masa jednodnevnih pilića najveća u skupini RLH, zatim slijede pilići u RLH-G1, te pilići s najnižom prosječnom masom iz FIRI skupine. Pilići iz RLH-G1 skupine konzumirali su manje (P<0,05) hrane u odnosu na piliće RLH i FIRI skupina, a njihov prirast mase bio je veći (P<0,05) nego kod pilića križanaca FIRI skupine tijekom različite dobi u fazi rasta. Loša (P<0,05) konverzija hrane opažena je u FIRI pilića, a bolja u RLH-G1 pilića tijekom faze rasta. Pilići RLH i RLH-G1 skupina križanaca imali su nižu (P<0,05) smrtnost u odnosu na FIRI piliće. Najviši randman (P>0,05) opažen je u skupini FIRI (62,60 %) pilića, slijedili su pilići RLH (62,10 %) i RLH-G1 (61,98 %) skupina. Sastav mesa prsa i bataka nije se signifikantno razlikovao (P>0,05) između pilića križanaca. Također, nesignifikantne (P>0,05) razlike između pilića utvrđene su i za sve krvne pokazatelje. Ukupni broj eritrocita, hemoglobin i hematokrit rasli su s porastom dobi pilića, dok su sedimentacija, prosječni volumen i prosječni hemoglobin eritrocita s porastom dobi postupno opadali. Može se zaključiti da su pilići križanci RLH i RLH-G1 skupina imali bolji prirast tjelesne mase u odnosu na piliće FIRI skupine koji su imali manju smrtnost. Prva generacija pilića iz RLH skupine pokazala je bolji FCR prirast nego pilići križanci RLH i FIRI skupina.
U radu su istraženi biokemijski pokazatelji u čistokrvnih sahival i križanih sahival × džersej goveda uzgajanih u tropskim uvjetima. Po šest životinja odabrano je iz skupina sahival junica, sahival ...krava i krava križanaca sahival × džersej. U istraženih životinja utvrđeni su biokemijski pokazatelji tijekom razdoblja od 21 dan. Vrijednosti hematokrita (%) kod sahival junica kretale su se u granicama od 29,17 ± 1,22 do 68,00 ± 1,06, kod sahival krava od 31,00 ± 1,46 do 67,00 ± 1,06, a kod krava križanaca sahival x džersej od 31,17 ± 1,17 do 75,83 ± 0,59. Razlike u vrijednostima hematokrita između sahival junica i krava nisu bile statistički značajne, dok su razlike u odnosu krave - križanke bile statistički značajne (P<0,01). Razine glukoze, ureje i kreatinina u serumu (mg/dL) kretale su se kod sahival junica u granicama od 61,90 ± 1,34 do 97,32 ± 0,63; od 58,61 ± 1,20 do 96,90 ± 0,65; od 59,26 ± 0,58 do 113,33 ± 0,71, kod sahival krava od 11,72 ± 0,94 do 47,21 ± 0,64; od 11,70 ± 0,65 do 45,44 ± 0,42; od 14,00 ± 0,58 do 63,99 ± 0,41 te kod krava križanki od 1,25 ± 0,07 do 9,81 ± 0,13; od 1,29 ± 0,09 do 9,90 ± 0,17 i od 1,43 ± 0,10 do 16,18 ± 0,15. Prosječne vrijednosti glukoze u serumu bile su statistički značajno (P<0,01) različite između svih istraživanih skupina tijekom razdoblja prilagodbe. Razine kalcija (mg/dL) u serumu junica kretale su se od 10,59 ± 0,29 do 27,17 ± 0,29, u serumu krava od 10,84 ± 0,27 do 26,61 ± 0,46 te u serumu križanki od 10,45 ± 0,33 do 36,76 ± 0,71. Razine fosfora (mg/dL) u serumu junica bile su od 5,85 ± 0,05 do 18,91 ± 0,21, u serumu krava od 5,94 ± 0,08 do 18,87 ± 0,12 te u serumu križanki od 5,88 ± 0,10 do 20,80 ± 0,13. Razlike u razinama kalcija i fosfora između sahival junica i krava nisu bile statistički značajne dok su statistički značajne (P<0,01) varijacije utvrđene kod sahival × džersej križanki u odnosu na prilagodbu. Provedenim istraživanjem može se zaključiti da su razine hematokrita, glukoze, ureje, kreatinina, kalcija i fosfora kod sahival krava bile statistički značajno (P<0,01) povišene tijekom prva tri dana istraživanog razdoblja, a nakon toga su se snizile u granice normalne za vrstu. U slučaju krava križanki sahival × džersej, više razine hematokrita i drugih serumskih pokazatelja utvrđene su tijekom razdoblja od šest dana nakon čega su snižene do graničnih vrijednosti normalnih za vrstu uzgajanu u tropskom okolišu.
Na svjetskoj razini proizvodnja ovčjeg mesa u Bosni i Hercegovini je simbolična, ali je izrazito važna za potrebe potrošača lokalnog stanovništva. Uglavnom se svodi na proizvodnju mlade janjetine ...koju se primarno konzumira nakon pečenja na ražnju i znatno rjeđe kuhanu i pečenu u pećnici. Pasminski sastav je poprilično raznovrstan iako dominiraju različiti sojevi autohtone pramenke (vlašićka, kupreška, privorska, stolačka). Na području Istočne Bosne i Hercegovine, pored navedenih autohtonih pramenki uzgaja se i tzv. sjenička oplemenjena pramenka te različiti višepasminski križanci. Međutim, zastupljenost suvremenih usko selekcioniranih mesnih pasmina ovaca na području BiH je gotovo zanemariva. Za ovčarstvo na navedenim područjima karakteristična je proizvodnja janjetine bez primjene klasičnog tova janjadi, a na tržištu je najzastupljenija kategorija lakih i srednje teških janjećih trupova. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi randman i kalo hlađenja te utjecaj tjelesne mase janjadi neposredno prije klanja i spola na klaoničke pokazatelje janjadi. Utvrđen je statistički značajan utjecaj tjelesne mase janjadi prije klanja (P<0,05) na istraživane klaoničke pokazatelje, dok utjecaj spola nije bio statistički značajan. Utvrđena je pozitivna korelacija između tjelesne mase janjadi neposredno prije klanja i randmana ohlađenih trupova (P<0,05; P<0,01; P<0,001). Međutim, nije utvrđena statistički značajna korelacija između
tjelesne mase janjadi i kala hlađenja.
U radu su prikazani rezultati analize linija x tester za 15 genotipova suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek. U 2010. godini križane su tri A linije (cms) i tri Rf testera, različitoga sadržaja ...ulja (niskoga, srednjega i visokoga), u svim kombinacijama (devet križanaca). Sljedeće godine, u poljskim pokusima na dvije lokacije (Karanac i
Osijek), posijane su linije, testeri i njihovi križanci. Poslije žetve određen je sadržaj ulja, a na dobivenim podacima provedena je analiza linija x tester. Varijanca linija i testera, koja se odnosi na opću kombinatornu sposobnost (OKS), bila je znatno veća od varijance linija x tester, koja se odnosi na specifičnu kombinatornu sposobnost (SKS), što ukazuje na dominantnu ulogu aditivne komponente genetske varijance u nasljeđivanju sadržaja ulja. Između efekata OKS i SKS nisu utvrđene statistički značajne razlike. Na obje lokacije, najveće vrijednosti OKS za sadržaj ulja imala je linija 2 (srednji sadržaj ulja), odnosno tester 6 (visoki sadržaj ulja). Za sadržaj ulja, na obje lokacije (Karanac i Osijek), najveći su doprinos imale linije (57,81 i 51,28 %), zatim testeri (28,88 i 26,27
%), a najmanji njihove interakcije (13,31 i 22,45 %).
Početak selekcijskog rada na stvaranju interspecifičnih križanaca vinove loze započinje nakon obnove europskih vinograda od napada filoksere sredinom 19. stoljeća. Upotrebom američkih podloga (V. ...Rupestris, V. Riparia i V. Berlandieri) uspješno je riješen problem filoksere, međutim gljivična oboljenja poput pepelnice i peronospore nisu uspješno savladana. Križanjem europske loze i raznih rodova američke ili azijske loze nastaju novi križanci dobre otpornosti na pepelnicu i peronosporu. U prvo vrijeme, počinje se koristiti termin hibrid, što kod većine potrošača ima izrazito negativan prizvuk, te uz povećanu količinu furaneola ili tzv. fox mirisa, širenje križanaca je vrlo ograničeno.
Razvojem genetičke znanosti tijekom 20. stoljeća stvara se nova podloga za selekciju križanaca te danas u većini vinogradarskih regija svijeta postoje križanci koji se uspješno koriste u vinogradarskoj proizvodnji. Cabernet Cortis, Ruby Cabernet, Domina te nadasve poznati križanac Pinotage, samo su neki od potencijalno vrlo zanimljivih križanaca za modernu vinogradarsku proizvodnju.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj križanja izvorne creske ovce s avasijem, odnosno s avasijem i istočnofrizijskom ovcom na proizvodnju i kakvoću mlijeka. Redovitim mjesečnim kontrolama ...mliječnosti prikupljeno je ukupno 830 pojedinačnih uzoraka mlijeka od 139 ovaca u drugoj laktaciji koje potječu iz istog stada (46 čistokrvnih creskih ovaca; 33 križanke creska (75 %) x avasi (25 %), CA; i 60 križanki creska (50 %) x avasi (25 %) x istočnofrizijska (25 %), CAEF). Genotip i stadij laktacije značajno su utjecali na proizvodnju i sastav mlijeka, kao i na broj somatskih stanica u mlijeku. Najviše mlijeka proizvele su križanke CAEF (690 mL po ovci dnevno, odnosno 133,8 L u laktaciji), a najmanje čistokrvna creska ovca (340 ml po ovci dnevno, odnosno 58,48 L u laktaciji). Sadržaji suhe tvari, mliječne masti i proteina povećavali su se s odmicanjem laktacije, dok je sadržaj laktoze imao suprotan trend. Najviši sadržaj suhe tvari, masti i bjelančevina utvrđen je u mlijeku creskih ovaca. Pozitivna korelacija utvrđena je između količine proizvedenog mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku, dok su negativne korelacije utvrđene između proizvodnje mlijeka i sadržaja suhe tvari, masti i proteina u mlijeku.
Istraživanje nekih proizvodnih značajki (ukupna proizvodnja mlijeka,
komercijalno mlijeko, razdoblje laktacije) na ukupno 89 križanaca awassi ovce i domaće populacije ovaca u Makedoniji provodilo se ...tijekom dvije godine (2004, 2005). Ovce su bile u prvoj i drugoj laktaciji i na njima je obavljeno 1145 pojedinačnih kontrola laktacije tijekom dvije godine. U vezi statističke analize, osim osnovne statistike, svi su podaci analizirani fiksnim modelom više značajki. Odvojeni utjecaj značajki istraživan je pomoću Ftesta, a razlike između LS procjena svakog učinka određene su T-testom. Analize su obavljene paketom SPSS programa. Nekoliko faktora (godina i laktacija) visoko značajno je utjecalo (P<0.00) na sve značajke godišnje proizvodnje mlijeka. Ostali faktori kao mjesec janjenja pokazuju visoko značajan utjecaj (P<0.01) na neke značajke (laktacija, količina komercijalnog mlijeka i duljina laktacije), dok
ovaj faktor nema nikakav utjecaj na ostale značajke (duljina sisanja). U vezi sa četiri značajke, plodnost nije imala utjecaja (P>0.05).
PDF
