Poznavanje korelacija između različitih svojstava kod kukuruza može biti od velike pomoći oplemenjivaču u izboru najučinkovitijeg selekcijskog postupka. Cilj ovog rada bio je istražiti korelaciju ...između različitih agronomskih svojstava tijekom drugog ciklusa rekurentne selekcije u FAOSYNFR1B populaciji kukuruza. U 1995. godini provedeni su selekcijski pokusi koji su uključivali 167 S1 potomstava, kao i 167 njima pripadajućih test-križanaca s inbred linijom BcA632N. Pokusi su postavljeni prema shemi 13x13 nepotpunog bloka na tri lokacije. Ukupno gledano pronađeno je više signifikantnih korelacija između proučavanih svojstava u pokusima sa S1 potomstvima nego u pokusima s test-križancima. Većina korelacija kretala se u rasponu od vrlo slabe (r= 0.15*) do osrednje (r= 0.49**). Jedine dvije korelacije koje su u svim pokusima bile jake do potpune bile su korelacija između metličanja i svilanja (r= 0.85** do r= 0.96**), te korelacija između visine biljke i visine do klipa (r= 0.72** do r= 0.81**). Korelacija za trulež stabljike između S1 potomstava i test-križanaca kretala se u rasponu od slabe (r= 0.34**) do osrednje (r= 0.40**). Za prinos zrna niti na jednoj lokaciji nije pronađena signifikantna korelacija između S1 potomstava i test-križanaca. Ukupno je pronađen manji broj signifikantnih korelacija između različitih lokacija za isto svojstvo kod test-križanaca nego kod S1 potomstava. Stoga se može zaključiti da su rezultati S1 potomstava manje varirali s okolinom u usporedbi s test-križancima, što je omogućilo bolju procjenu vrijednosti kod S1 potomstava nego kod test-križanaca za svojstva na koja se vršila selekcija.
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti kakvoću polovica i mesa selekcioniranih svinja u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na 80 svinja, podijeljenih u tri skupine. Svinje 1. i 2. skupine bile su ...trostruki križanci između velikog jorkšira i švedskog landrasa na strani majke te pietrena (1. skupina) i njemačkog landrasa (2. skupina) na strani oca, dok su 3. skupinu činili križanci velikog jorkšira i njemačkog landrasa na strani majke te pietrena na očevoj strani. Utjecaji križanja na postotni udio mesa, odnos slanina/meso u MLD-u i udjel osnovnih dijelova u trupu (izuzev plećke) bili su statistički značajni (P<0,001). Najviše mišićnog tkiva imala je 3. skupina (62,80%), zatim slijede 1. skupina (56,50%) i 2. skupina (52,33%). Najbolji pokazatelji tehnološke kakvoće MLD-a (pH45, pH24, Sp.v.v.. i boja) utvrđeni su u 2. skupini svinja. Polovice s manjim postotkom mesa imale su bolja svojstva kakvoće mesa u odnosu na one s višim udjelom mesa.
Prosječne vrijednosti pojedinih dimenzija vimena određivane su u tri
populacije domaće ovce tj. ovcepoljske ovce, awassi ovce i F1 križanaca awassi i domaće populacije. Utjecaj nekih faktora prikazan ...je uporedo s dimenzijama vimena u tri populacije.
Što se tiče statističke analize, osim osnovne statistike, svi su podaci
analizirani fiksnim modelom mješovitih značajki. Posebni utjecaj značajke istraživan je F-testom, a razlike između LS procjena svakog djelovanja određene su T-testom. Analize su rađene pomoću paketa programa SPSS. Genotip je imao visoko značajan utjecaj (P<0.001) na dimenzije vimena u tri testirane populacije, dok su laktacija u redu (dob) i mjesec laktacije utjecali na neke dimenzije vimena ali nisu utjecali na ostale. Određeno povećanje nekih dimenzija tj. mjera vimena u križanaca F1 upućuje na pozitivno djelovanje križanja ovce awassi i domaće populacije, što mora rezultirati većom proizvodnjom mlijeka.
Najnovije izdanje Medunarodnog kodeksa botanicke nomenklature stupilo je na snagu mijenom milenija, 1. sijecnja 2001. godine. Ono ukida sva prethodna izdanja. Rad je slobodan prikaz brojnih pravila, ...preporuka i primjera iz Kodeksa za znanstveno imenovanje biljaka, ukljucivsi modrozelene alge, gljive, lisajeve, fotosintetske protiste, recentne i fosilne, kao i za imenovanje krizanaca. Izvan sadrzaja Kodeksa, autori su dodali primjere i odstupanja od pravila za gramaticki rod imena rodova i vrsta, te dio o izgovoru i naglascima znanstvenih botanickih imena.
Tržište svinjskog mesa u nas zahtjevno je s obzirom na udio mišićnog tkiva u polovicama. U R. Hrvatskoj najbrojnije pasmine svinja su švedski landras (ŠL) i veliki jorkšir (VJ), koje se koriste za ...proizvodnju F1 križanki i zatim se oplođuju s nerastima izuzetno mesnatih pasmina. U radu se istražuje tržišna vrijednost svinjskih polovica podrijetlom od trostrukih križanaca gdje se kao terminalna pasmina nerasta koristio pietren (P) u prvoj skupini, odnosno njemački landras (NJL) u drugoj skupini. Mesnatost svinjskih polovica procijenjena je metodom „dvije točke“ prema Pravilniku (1999., 2001.). Svinjske polovice razvrstane su prema udjelu mišićnog tkiva u trgovačke klase (S)EURO, pri čemu je učestalost navedenih klasa u 1. skupini bila S 42,37%, E 55,93%, U 1,69%, a u 2. skupini distribucija polovica prema navedenim klasama bila je: E 54,17%, U 33,33%, R 12,50%. Razvrstavanje svinjskih polovica u trgovačke klase pokazalo je da postoji značajna razlika u njihovoj tržišnoj vrijednosti s obzirom na istraživane genotipove svinja. Izračun cijene koštanja svinjskih polovica, uzimajući u obzir udjele mišićnog tkiva u njima i cijene svinjskog mesa na domaćem tržištu, pokazao je da izbor nerasta kao terminalne pasmine može biti posebno značajan. Uz cijenu koštanja od 32,73 kn/kg (4,42 €/kg) mišićnog tkiva, svinjske polovice genotipa (VJxŠL)xP na tržištu ostvaruju povoljniji financijski učinak od svinjskih polovica genotipa (VJxŠL)xNJL. Iz navedenog proizlazi da je potrebito formiranje cijene koštanja svinjskih polovica prema udjelu mišićnog tkiva u njima, jer taj pokazatelj determinira tržišnu vrijednost svinjskih polovica i utječe na njihov plasman, a uzgajivače svinja potiče na selekcijski rad prema postavljenim zahtjevima tržišta.
Cilj je ovoga rada bio istražiti učinak hranidbe s dodatkom algi na in vitro fermentaciju, iskorištavanje nutrijenata i svojstva rasta u teladi. Istraživanje je uključilo 18 teladi muškog spola, ...križanaca različitih pasmina, tjelesne mase 130±7,56 kg, koja su metodom slučajnog izbora podijeljena u tri skupine po šest jedinki. Telad u kontrolnoj skupini (T0 ) hranjena je uobičajenom prehranom, dok je u prehranu pokusnih skupina T1 i T2 dodane mješavina algi AF-KWP odnosno mješavina algi AFRD-5 u količini od 4% koncentrirane mješavine s 1% kalcijeva karbonata i 1% dikalcijeva fosfata. Navedene mješavine dodane su kao zamjena za mineralnu mješavinu i običnu sol koju su dobivale jedinke iz kontrolne skupine T0 . Pokus je trajao 120 dana nakon čega je istražen metabolizam teladi kako bi se proučilo iskorištavanje hranjivih tvari. Ukupna in vitro proizvodnja plina i metana bila je znakovito niža (P<0,05) u skupinama kojima su u prehranu dodane mješavine s algama. Znakovita je razlika između skupina teladi (P<0,05) uočena i u zadržavanju kalcija i fosfora. U probavljanju hranjivih tvari, unosu suhe tvari, ukupnom prirastu tjelesne mase, prosječnom dnevnom prirastu i omjeru konverzije hrane među trima skupinama nije uočena znakovita razlika. Može se zaključiti da je dodatak mješavina s algama u teladi pokusnih skupina znatno smanjio ukupnu in vitro proizvodnju plina i metana, ne utječući pritom na probavljanje suhe i organske tvari. Štoviše, dodatak morskih algi prehrani nije utjecao ni na rast ni na iskorištavanje hranjivih tvari u teladi križanaca različitih pasmina.
Ovo je istraživanje provedeno kako bi se procijenio antioksidacijski učinak konjske rotkvice (Moringa oleifera) kao zamjene za mješavinu koncentrata u hranidbi junica križanki različitih pasmina. Na ...temelju tjelesne mase i dobi, junice (n=21) su razvrstane u tri pokusne skupine. Lišće (84%) i mekše grančice (16%) konjske rotkvice izmiješane su kako bi se pripremio obrok za istraživane životinje. U formulaciji mješavine (T1) upotrijebljena je mješavina koncentrata u količini od 50%, mljeveni orašasti plodovi 23%, Hybrid Napier 25%, mineralna mješavina 1 % i obična sol 1 %. Pripreljena smjesa koncentrata zamijenjena je obrokom s konjskom rotkvicom u omjeru 5,0% i 7,5% za skupine T2 i T3. Od svake je junice uzet uzorak pune krvi ujutro prije hranjenja i pojenja na početku (0. dan), sredinom (60. dan) i na kraju pokusa (126. dan). Nije bilo statistički znakovite razlike (P>0,05) u ukupnom broju leukocita i eritrocita, hematokritu te broju trombocita među pokusnim skupinama i vrijednosti su bile unutar fiziološkog raspona. Ni u vrijednostima serumskog albumina, glukoze, kreatinina, ureje, alkalne fosfataze, alanin-aminotransaminaze, kalcija i fosfora nije bilo statistički znakovite razlike među pokusnim skupinama. Dodatak prehrani konjske rotkvice međutim rezultirao je porastom proteina u serumu (P0,05) pri hranjenju obrocima s dodatkom konjske rotkvice. Prehrana s 5,0 i 7,5% dodatka konjske rotkvice koja je zamijenila visokoproteinsku koncntriranu mješavinu u obrocima junica nije utjecala na njihove hematološke i biokemnijske pokazatelja kao ni na njihov antioksidacijski kapacitet čije neznatno povećanje nije bilo statistički znakovito (P>0,05).
